Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se danas širom svijeta. Tim povodom juče je Helsinški odbor za ljudska prava RS u Banjaluci održao jednodnevnu konferenciju na temu "Preduslovi za izgradnju mira".
Konferencija je organizovana s ciljem da se konkretnije osvrne na preduslove za izgradnju dugotrajnog mira u BiH, prepreke, izazove i mogućnosti u ovoj oblasti. Ljudska prava u BiH se primjetno poboljšavaju, za šta je zaslužno bolje funkcionisanje bh. institucija, ali istovremeno i pritisak Međunarodne zajednice u BiH na te institucije, navodi Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS. A, kao jedan od primjera narušavanja ljudskih prava, Todorović ističe smanjivanje podrške i pomoći povratnicima, te iznošenje podataka o povratnicima u javnosti koji vrlo često nisu odgovarajući onima na terenu.
`I dalje smo svjedoci diskriminacije povratnika na svim stranama, fizičkih napada i napada na vjerske objekte. To govori da je u BiH i dalje prisutan visok stepen međuetničke i međureligijske netolerancije`, ističe Todorović. Dodaje da je još prisutna i diskriminacija na osnovu etničke i religijske pripadnosti, pogotovo kada je riječ o ostvarivanju prava u školstvu, zdravstvu i zapošljavanju.
`U BiH se, takođe, veoma malo govori o drugoj i trećoj generaciji ljudskih prava, koje se tiču pitanja kao što su siromaštvo i pravo na zdravu životnu sredinu`, kaže Todorović.
VIŠE ŽALBI
Do početka decembra institucija Ombudsmana RS primila je 7.026 žalbi, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje od oko 20 odsto ili više od 40 odsto u odnosu na 2004. godinu, istakla je Nada Grahovac, ombudsman Republike Srpske. Ona je navela da je Ombudsman RS u ovoj godini najviše žalbi - 2.216 primio na rad pravosuđa, potom 1.656 žalbi u vezi s radnim pravom, 479 na komunalne službe, te 697 žalbi na vraćanje imovine. Predsjednik Udruženja nezaposlenih u BiH Irena Javor-Korjenić podsjetila je javnost da je u BiH više od pola miliona nezaposlenih građana i da je njima uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na rad.
Ona upozorava da se većina radno sposobnog stanovništva pri traženju posla svakodnevno susreće s pojavama diskriminacije, posebno na nacionalnoj, vjerskoj i polnoj osnovi, što dodatno otežava ionako težak položaj tih obespravljenih ljudi. Drugi veliki problem, kako ističe, jeste korupcija u sferi zapošljavanja, koja je posebno zastupljena u državnim institucijama.
`Zbog takvih pojava nezaposleni građani BiH nalaze se u stanju apatije i nezadovoljstva, a to se odražava i na članove njihovih porodica, te ostavlja dubok uticaj na stanje cijelog društva u BiH. Budući da je BiH pozivom u Partnerstvo za mir učinila prvi korak ka ulasku u evroatlantske integracije, pozivamo državne vlasti da njihov drugi korak u tom pravcu bude značajnije poštivanje ljudskih prava svih građana BiH, a posebno brojne populacije koju čine nezaposleni`, navodi Irena Javor-Korjenić. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava aktivisti Lokalnog omladinskog vijeća iz Zenice realizovaće i projekt `Svi imamo pravo na svoja ljudska prava`, koji ima cilj da javnosti u BiH ukaže na načine ostvarivanja ljudskih prava i ustanovi koja su to prava danas najugroženija.
`Od početka decembra sproveli smo anketu među 400 ispitanika i prema nezvaničnim rezultatima možemo zaključiti da građani uglavnom i ne znaju koje su to institucije koje štite njihova prava`, kazao je Jasmin Duvnjak, predsjedavajući LOV-a regije Zenica.
POVELJA UN-a
Prije više od 2.000 godina, još u antičkoj grčkoj filozofiji, razvila se ideja o jednakosti svih ljudi, ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom čovjeku. Ova tradicija prirodnog prava doživjela je svoj dalji razvoj u ranom hrišćanstvu i drugim religijama, kroz misao da je Bog sve ljude stvorio jednake po uzoru na samog sebe. Ideja da ljudska prava treba da budu dio međunarodnog prava i da se mora pružiti zaštita na međunarodnom nivou je relativno nova i uobličena je stvaranjem Ujedinjenih nacija.
`Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima`, kaže prvi član Opšte povelje o ljudskim pravima. Rođenjem i prvim trenucima života čovjek posjeduje ljudska prava. Ona su zagarantovana, neotuđiva i regulisana nizom međunarodnih dokumenata. Savremena međunarodna regulativa ljudskih sloboda i prava započinje Poveljom Ujedinjenih nacija 1945. godine. Povelja kao jedan od globalnih ciljeva UN-a proglašava i definiše nužnost saradnje među državama radi rješavanja `međunarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode i unapređivanje i podsticanje poštovanja prava čovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik ili vjeru`, što stoji u prvom članu povelje.
Poštovanje ljudskih prava je tako postalo jedno od osnova formiranja UN-a. Nemoć Lige naroda da spriječi konflikte i represiju nad manjinama pred Drugi svjetski rat, te užasi Drugog svjetskog rata mnoge su naveli na ideju kako je zaštita pojedinca od arbitrarne moći vlasti presudna za uspjeh svjetske organizacije, čiji je primarni cilj održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.
S druge strane, pojavila se potreba da UN vrši neku vrstu međunarodne kontrole kako se države članice UN-a odnose prema pravima svojih građana. Ujedinjene nacije 1948. donijele su Opštu deklaraciju o pravima čovjeka. Dan donošenja ove deklaracije, 10. decembar, slavi se kao Međunarodni dan ljudskih prava. Ona je najpoznatiji dokument o ljudskim pravima i jedan je od najvažnijih međunarodnih dokumenata 20. vijeka, čiji značaj je reafirmisan u rezoluciji Generalne skupštine i ustavima mnogih država.
Jelić: Obezbijediti svima pravo na rad i život
`Vladavina prava i njena odbrana predstavljaju najveću mogućnost za sprečavanje kršenja ljudskih prava i sloboda. Odlučno podržavajući i sprovodeći međunarodne, regionalne i nacionalne dokumente u ovoj oblasti, potvrđujemo našu riješenost da ostvarivanjem ljudskih prava i sloboda stvaramo osnovne uslove za egzistenciju, imovinsku i pravnu sigurnost pojedinaca, te njihovih individualnih i kolektivnih prava`, istakao je juče Milan Jelić, predsjednik Republike Srpske, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Jelić je u saopštenju za javnost, između ostalog naveo da je prvorazredni zadatak RS obezbjeđivanje odgovarajućih uslova za rad i život svih, posebno najugroženijih, izbjeglih i raseljenih lica, porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, nezaposlenih, boraca, invalida, djece i omladine, a posebno stvaranje uslova za njihovo školovanje, liječenje i zapošljavanje.
Zločini se ne smiju zaboraviti
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS održala je juče javni skup na Trgu Krajine u Banjaluci. Kako je istakla Mirjana Simanić, predsjednik ove organizacije, cilj skupa je bio da upozna javnost sa ratnim zločinima počinjenim nad borcima i civilima RS.
`Čini mi se da javnost nije dovoljno zaokupljena ovim pitanjem, koje polako pada u zaborav, a to se ne smije dozvoliti. Bar mi, porodice koje s ovom nesrećom žive već godinama, moramo da budemo aktivni u cilju širenja istine`, kazala je Simanićeva.
Takođe je na video-bimovima postavljenim na RK `Boska` prikazan i dokumentarni film `Hronika zločina` u trajanju od jednog sata.