SARAJEVO, BANJALUKA - Mališani koji dolaze u domove za nezbrinutu djece u BiH vrlo često su zdravstveno zapušteni, uobičajene su urinarne infekcije kod beba, neuhranjene su i imaju loš imunološki sistem.
Ovo su samo neki od problema koje je ombudsman BiH utvrdio u Specijalnom izvještaju o pravima djece smještene u ustanove, a koji je juče predstavljen povodom obolježavanja 20. novembra, Međunarodnog dana djeteta.
U Domu za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla prikupljeni podaci pokazuju da djeca koja su smještena u dom vrlo često nisu vakcinisana, da kod novorođenčadi nedostaju podaci o kontroli majčine trudnoće i porodičnim bolestima, dok je u Domu za djecu i omladinu "Kiseljak" iz Zvornika kod određenog broja djece primijećeno da imaju fizičke ožiljke koji potiču iz njihovih primarnih sredina, a određeni broj djece pokazuje čudno ponašanje.
Tako podaci za Dječiji dom "Rada Vranješević" iz Banjaluke govore da se u ovom domu nalazi 18 odsto djece koja imaju laku mentalnu retardaciju, šest odsto djece je ispodprosječnih mentalnih sposobnosti, pet odsto iznadprosječnih, a 44 odsto djece je prosječno intelektualno sposobno.
Svjetlana Blagojević, direktor Doma "Rada Vranješević" iz Banjaluke, kazala je da se vrlo često dešava da djeca dolaze zapuštena i zdravstveno i vaspitno, da imaju psihička i kožna oboljenja, a neka imaju i vaške.
"Nedavno smo primili jedno dijete staro oko godinu dana, koje je toliko bilo zapušteno da je odjednom popilo nekoliko sokova, što pokazuje da nije jelo vjerovatno danima. To je samo jedan od slučajeva koliko roditelji zapuste djecu", kazala je Blagojevićeva.
Ines Štimjanin, konsultantkinja iz oblasti psihologije u instituciji ombudsmana, predstavljajući ovaj izvještaj, istakla je da su navedeni podaci slični i u drugim ustanovama i da se ne razlikuju mnogo.
"Generalno se u ove ustanove smještaju djeca koja su zapuštena, neka su dovedena i u trećoj ili petoj godini života i samim tim je logično da imaju loš imunološki sistem i slične probleme", navela je Štimjaninova.
Ona je kazala da su navedene podatke dobili u ustanovama koje finansira i kontroliše država, a da je situacija posebno teška u onim ustanovama koje su registrovane kao nevladine i humanitarne organizacije, fondacije ili udruženja, o kojima država nema podatke niti ih kontroliše.
Jasminka Džumhur, predsjedavajući ombudsmana BiH, kazala je da državne institucije nemaju podatke koliko ima ustanova koja se bave zbrinjavanjem djece.
"Mi smo na početku našeg istraživanja od resornih ministarstava dobili podatak da imamo 14 takvih ustanova, da bismo tokom istraživanja došli do cifre od 33 takve ustanove. Vrlo je teško ovu oblast uvesti u neke standarde, jer ih nema, i nije definisano ko se može baviti pitanjem starateljstva nad djecom, ko su vaspitačice i koliko ih je potrebno na određeni broj djece", navela je Džumhurova.
Ona je istakla da veliki problem predstavlja i finansiranje ustanova i organizacija za zbrinjavanje djece.
"Ako uzmemo u obzir da se finansiraju od donatorskih sredstava, hoće li se desiti da sutra 10, 15 ili više djece ostane nezbrinuto, jer centri za socijalni rad nemaju kapacitete da održivo rješavaju taj problem već rješavaju samo goruće probleme", navela je ona.
Zoran Radosavljević, direktor Doma za djecu i omladinu "Kiseljak" iz Zvornika, kazao je da su vrlo često djeca koja dođu u ovaj dom zdravstevno zapuštena i da zaposleni u njemu imaju mnogo posla kako bi pomogli u oporavku te djece i omogućili im da nastave dalje da žive normalno.