BANJALUKA - Djeca u BiH slabo razlikuju religiju i nacionalnu pripadnost i plaše se otići u sredinu gdje su pripadnici drugih etničkih grupa zbog straha za ličnu bezbjednost, pokazalo je istraživanje UNICEF-a BiH o znanju, stavovima i praksi djece i odraslih u odnosu na interkulturalizam.
Takođe, ovi podaci govore u prilog tome da i među djecom razlike na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi predstavljaju značajan problem u BiH.
Naime, istraživanje koje je sprovedeno na pet ciljnih grupa, u 13 bh. opština, pokazalo je da čak svaka treća mlada osoba, u dobi između 15 i 24 godine, smatra da u BiH postoje krajevi u koje za njih nije dobro da odu.
Takođe, oko polovine anketiranih učenika navelo je da je u školi naišlo na problem vezan uz različitost nekog djeteta, pa je trećina učenika kao razloge tih problema navela različitu religiju, a oko četvrtine različitu nacionalnost ili odjeću.
"To znači da su djeca svjesna tih razlika i da se određeni problemi koji se javljaju među njima, a koji su podstaknuti tim razlikama, ne smiju zanemarivati", stoji u istraživanju i dodaje se da postoji stvarna potreba za unapređivanjem razumijevanja i tolerancije različitosti među njima.
Veliki broj osnovaca u BiH ima predrasude o pripadnicima drugih etničkih grupa, koje su zastupljenije u manjim i siromašnijim sredinama.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i da oko dvije trećine učenika drugačijom kulturom smatra drugu vjeroispovijest, a oko polovine drugu nacionalnost, odnosno drugu državu, dok jedna četvrtina tako doživljava druge dijelove BiH. Nacionalnost napominju nešto više dječaci u odnosu na djevojčice, te nešto više stariji učenici.
Na primjer, u Jajcu većina za svoje "različite vršnjake" smatra one druge nacionalnosti, dok u Srebreniku one iz drugih država i iz toga nastaje značajna činjenica da su djeca svjesna različitosti po vjerskoj osnovi.
Stručnjaci komentarišu da su ovakvi rezultati slika stanja u BiH i da, nažalost, ne čudi što najmlađi strahuju da odu iz svog u drugi entitet u BiH.
Sociolog Biljana Milošević smatra da su ovakvi rezultati istraživanja slika stanja po pitanju svih političkih prilika i dešavanja na ovim prostorima.
"Jasno je da se radi o klasičnom kategorisanju po pitanju stereotipa i možda čak i predrasuda koje imamo jedni naspram drugih, a jednostavno sadašnja politička situacija nekim dijelom i nameće takvo strahovanje i zajažljivost jednih od drugih", rekla je Miloševićeva.
Ona je navela da, ako težimo modernim tendencijama, onda su ovakva razmišljanja zabrinjavajuća, te da porodica utiče na stvaranje iskrivljene slike "prema onima koji nisu kao mi".
"Zašto se plaše otići na određena područja, pa zato što na nekim područjima BiH žive strogo zatvorene religijske grupe, poput vehabija, i bilo bi se rizično uputiti u bilo koji kraj u kojima su oni nastanjeni", rekla je ona i dodala da je taj strah kod ljudi potpuno opravdan, te da bi se prva zamislila da li bi otišla u takva mjesta.
Ipak, Saška Jovović, pedagog u banjalučkoj Osnovnoj školi "Ivo Andrić", tvrdi da u ovoj školi ne postoje slučajevi uznemiravanja, kao ni izbjegavanja učenika druge vjeroispovijesti.
"Stalno razgovaramo s učenicima u razredima u kojima ima više djece druge vjeroispovijesti i trudimo se da ukažemo na razlike u društvu, koje treba prihvatiti i kažemo im da bi bilo potpuno nezanimljivo kada bi svi bili isti", rekla je Jovovićeva.
- 1.043 osobe obuhvaćene istraživanjem UNICEF-a
- 70 odsto učenika drugačijom kulturom smatra drugu vjeroispovijest
- 50 odsto učenika navelo da je u školi naišlo na problem različitosti