Sabahudin Gegić iz Višegrada sa osmoro djece mjesečno preživljava od ukupno 224 KM. "Uz ovu socijalnu pomoć, tačnije dječji doplatak, bude i pomoći dobrih ljudi. Teško nam jeste, ali moja djeca su moje blago", kaže nam Gegić.
Ovaj samohrani otac s osmoro djece živi kao podstanar u ruševnoj kući u Sarajevu. Njegovo najmlađe dijete ima dvije i po godine, a najstarije 16 godina.
"Idem u šesti razred i prolazim dvojkom. Volio bih kada bih kao i moji vršnjaci imao dobre uslove za učenje, ali ne može. Sretan sam kada svaki dan imam nešto da jedem", kaže dječak Hazir Gegić.
Ova, kao i veliki broj drugih višečlanih porodica u BiH umjesto da budu blagodat, s obzirom na to da nam prijeti bijela kuga, to ne predstavljaju.
Imati devetoro djece u kući pravo je bogatstvo, ali i vječita borba za opstanak, ističe Banjalučanka Marijana Ratković, majka četrnaestomjesečne Marije, trogodišnje Dušice, petogodišnjeg Mihajla, šestogodišnjeg Vuka, osmogodišnje Teodore, devetogodišnje Milice, jedanaestogodišnje Jovane, trinaestogodišnjeg Aleksandra i četrnaestogodišnjeg Đorđa.
Ova jedanaestočlana banjalučka porodica živi od plate i 150 KM dječjeg dodatka i jedna je od višečlanih porodica koja jedva sastavlja kraj s krajem.
"U porodici samo muž radi, ja kuvam i brinem o cijeloj porodici, a jedna plata od 450 KM, koliko muž zaradi i 160 KM dječjeg dodatka nisu dovoljni ni za hranu, a kamoli za ostale potrebe jedanaestočlane porodice. Uz to imamo i kredite koje smo digli kako bi na vikendicu moje majke nadogradili dvije sobe", priča tridesetsedmogodišnja Marijana Ratković.
Djeca u vidu raznih doplataka dobijaju minimalnu, nedostatnu pomoć. Takva vrsta pomoći djeci i roditeljima u Federaciji BiH, zavisi od finansijske moći kantona. Tako u jednom kantonu dječji doplatak je deset KM mjesečno, u drugom 30 KM, a u nekim kantonima ga uopšte nema.
Federalni zakon o dječjoj zaštiti tek iduće godine
Perica Jelečević, federalni ministar rada i socijalne politike, tvrdi da će ovu oblast harmonizirati federalni zakon o dječjoj zaštiti, čije se donošenje može očekivati tek iduće godine. Do tada sve zavisi od kantona.
"U ovom trenutku vam ne mogu kazati koliko imamo višečlanih porodica. Uglavnom takve porodice mogu po roditelju mjesečno primati 83 KM, ukoliko nijedan od roditelja nije zaposlen. Ako jeste, onda tu pomoć ne mogu ostvariti. Što se tiče dječjeg doplatka, on po djetetu iznosi deset KM. Očigledno da to ni iz daleka ne zadovoljava potrebe takvih porodica", kažu u Centru za socijalni rad Zenica.
Alija Buturović, direktor Centra za socijalni rad Konjic, ističe da imaju veliki broj višečlanih porodica.
"Kod nas postoji jednokratna novčana pomoć za višečlane porodice koja iznosi 320 KM. Nemaju mjesečnu pomoć i u situaciji kada u porodici ni jedan roditelj ne radi, ako je radno sposoban. Kod nas nema ni dječjeg doplatka i to jeste nepravedno. Ova oblast nije uređena. Imamo još jedan problem, a to je da 55 odsto stanovnika nema zdravstvenog osiguranja", upozorava Buturović.
Iz Centra za socijalni rad Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) navode da nemaju odvojenu vrstu pomoći za višečlane porodice.
"Ne dijelimo porodice na takav način. Postoji pomoć za djecu, trudnice, porodilje, naknadu za treće, četvrto dijete. Tako imamo dječji dodatak za djecu čiji su roditelji nezaposleni, a koji po djetetu iznosi 29 KM ili dodatak za djecu bez jednog ili oba roditelja koji je 43,50 KM. Zatim, jednokratna pomoć za novorođenče", objašnjava Muamera Plakal, socijalna radnica u Centru za socijalni rad BPK u Goraždu.
Bez promjene politike ne piše se dobro
Faruk Vikalo, ministar za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona, objašnjava da se dječja i prava roditelja regulišu kroz Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.
"Imamo tri vrste dječjeg dodatka, s tim da smo dodatak za djecu čiji roditelji ne rade, morali privremeno obustaviti. Tu su i dodaci za djecu s teškim oboljenjima. Porodiljama se dodjeljuje jednokratna novčana pomoć od 150 KM, zatim se izdvaja novac za hranu u narednih pola godine za novorođenče. Imamo više stimulativnih mjera, ali ne tretiramo višečlane porodice na poseban način", napominje Vikalo.
Kaže da se uključilo i Ministarstvo obrazovanja TK koje finansira prevoz djece do škola koja žive na udaljenosti većoj od četiri kilometra od škole
"Djeca s onesposobljenjem dobiju mjesečno 50 KM. Sve će biti bolje kada se donese zakon o dječjoj zaštiti na nivou FBiH, koji je sada u formi nacrta. Za sada ova vrsta pomoći zavisi od finansijske situacije kantona, koja je negdje veća, a negdje manja", ocjenjuje ministar Vikalo.
Federalni ministar Perica Jelečević tvrdi da će federalni zakon o dječjoj zaštiti donijeti jednoobraznost, harmonizirati prava na teritoriju FBiH.
"Nisam optimista da ćemo ga dobiti u ovoj godini. Ali kada stupi na snagu, jednaku pomoć će imati i dijete u Goraždu, Orašju, Neumu, Bihaću, što sada nije slučaj, jer visina zavisi od moći pomoći, a mogu reći i od volje kantona. Strateška stvar za našu zemlju je pozitivna demografska politika. Već sada imamo negativan prirast. Bio bih sretniji da se takav zakon donosi na razini BiH", ističe Jelečević.
Upozorava da nam se "generalno ne piše dobro ako ne promijenimo sadašnju politiku."
"Trenutno se pomoć višečlanim porodicama, djeci ili roditeljima pruža preko Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Sa zakonom o dječjoj zaštiti i obitelji to bi bila zajednička aktivnost Federalne vlade i kantona, što za sada nije slučaj", objasnio je Jelečević.
Ponosni na svoje mališane
Rašida Ibričić iz Sarajeva, nezaposlena majka troje djece, kaže da ima dobrih ljudi koji im pomažu.
"Djeca su blagodat i posljednji zalogaj ću odvojiti od usta da njima dam. Ne radim, a muž je stalno na terenu i para koju zaradi nije neka. Sretna sam što nam je škola i ove godine izašla u susret i djeci dala besplatno udžbenike, koje će naravno vratiti po završetku nastave", priča Ibričićeva.
Ponosna je na svoju djecu, na prvačića Kerimu, na Hazima koji je treći razred i Halima koji ide u šesti razred.
Majka Marijana Ratković sretna je jer su svi mališani zdravi, poslušni i marljivi đaci i tvrdi da se nikada nije pokajala zbog toga što je odlučila da rodi devetoro djece. Glavni joj je cilj, kaže da sve njih izvede na pravi put i da postanu dobri ljudi.
Malo joj, navodi, smeta što neki ljudi osuđuju porodice s puno djece.
"Danas mnogi misle kada imaš višečlanu porodicu da nisi normalan. Svjesna sam da je danas teško imati puno djece, ali moja ljubav prema djeci je jača od svega. Nikada se nisam pokajala što imam ovoliko djece i kada bi ponovo mogla birati opet bi se odlučila za ovoliko", ističe Ratkovićeva.
Od devetoro djece iz porodice Ratković šestoro njih ide u školu. Iako devetoro djece spavaju u jednoj sobi, među njima vlada sklad. Ratkovićeva priča da im suprug i ona pokušavaju obezbijediti osnovne stvari, kako se ne bi razlikovali od druge djece, iako je, kako kaže, to veoma teško uraditi s primanjima koja imaju.
"Treba nabaviti devet pari cipela, odjeću za svu djecu, knjige i teke za školarce, a uz to i imati novac za školske izlete i ekskurzije. Ipak mi se nekako trudimo da im to priuštimo", priča ova majka, dodajući da su im najteži mjeseci septembar i oktobar, jer tada bi trebalo nabaviti i ogrev za grijanje, zimnicu...
Dječji dodatak dovoljan samo za paštete
Ratkovićeva priznaje da su joj nejasne monoge stvari u zakonu.
"Prošle godine sam rodila devetu bebu i nisam dobila nikakvu novčanu nadoknadu, jer poslije rođenja četvrtog djeteta majke nemaju pravo na to. Nejasno je kako majka koja rodi treće ili četvrto dijete ima pravo na jednokratnu pomoć od oko 1.000 KM, dok, na primjer majke koje rode peto, šesto ili kao ja deveto dijete , nemaju pravo na tu pomoć. Također i dječji dodatak imaju pravo samo drugo, treće i četvrto dijete, što je također nepovoljno za porodicu koje imaju više od četvoro djece", ističe Marijana Ratković.
Stevo i Milena Mirčić iz Bronzanog Majdana kod Banjaluke su roditelji osmoro djece. Za vrijeme naše posjete ovoj porodici u njihovom domu je bilo baš veselo jer su taj dan imali slavu. Ovi roditelji othranjuju svoju djecu i to devetomjesečnu Ivanu, Svjetlanu (14), Slavena (12), Dijanu (10), Tatjanu (9), Danijelu (7), Slavicu (6) i Milicu (4). Uspijevaju da nahrane tolika usta. Žive od 160 KM dječjeg dodatka, 670 KM Stevine invalidnine kao i 100 KM pomoći Centra za socijalni rad. Ukupno oko 900 KM. Od osmoro djece Mirčića, njih šestoro su školarci.
Otac Stevo Mirčić izračunao je da samo za paštete mjesečno treba da izdvoji 160 KM, koliko primaju dječjeg dodatka.
"Srećom da imamo dvije krave pa ne trebamo da kupujemo mlijeko. Treba nam pet hljebova dnevno za šta bi trebali izdvojiti još jedan dječji dodatak", kaže on.
Majka Milena Mirčić priča da im vreća od 25 kilograma brašna može biti samo četiri dana.
"Najžalije mi je što svako dijete nema dodatak. Ovako samo troje prima. To mi je nelogično, jer država automatski razdvaja djecu", smatra on.
Prioritet porodice bez krova nad glavom
Iz banjalučkog Centra za socijalni rad navode da na evidenciji ove ustanove za pomoć višečlanim porodicama ima 40 porodica.
"Jednom dijelu tih porodica dajemo stalna materijalna sredstva, dok pojedinim dajemo jednokratne pomoći. Takođe nudimo pomoć pri zapošljavanju, savjetovanju roditelja i pomoć djeci pri školovanju", kaže Violeta Rožić, socijalni radnik u ovoj ustanovi .
Kako je navela jednokratne pomoći porodicama isplaćuju se u visini 205 KM godišnje.
Ovaj Centar nema tačnu evidenciju o broju porodica koja primaju stalna novčana sredsta jer su te porodice evidentirane zajedno u paketu sa drugim korisnicima.
"Visina te pomoći je 69 KM mjesečno. Naravno tu ne treba zaboraviti ni dječje dodatke", navodi Rožićeva.
Proko Dragosavljević, ministar za porodicu, omladinu i sport RS, podsjeća da je za 98 porodica s petoro i više djece u 30 opština RS koje nisu stambeno zbrinute Vlada RS izdvojila pet miliona KM i pokrenula izgradnju kuća od 112 metara kvadratnih, koje bi trebalo da budu završene do prve polovine sljedeće godine.
"Prvo smo odlučili da riješimo slučajeve porodica koje nemaju nikakvo stambeno zbrinjavanje, tako da smo u 30 opština odlučili da gradimo 98 stambenih objekata, visoke prizemnice po 112 kvadrata. Dogovorili smo se s lokalnim zajednicama da oni obezbijede infrastrukturu i naprave temelj, a da mi ostalo uradimo do ključeva u ruku", navodi Dragosavljević, dodajući da je pet kuća već pod krovom, dok je oko 17 kuća u izgradnji.
Prema njegovim riječima ovo ministarstvo se zalaže za povećanje nataliteta, koje u RS predstavlja višegodišnji problem, te tvrdi, preduzimaju različite stimulativne mjere.
"Zajedno s Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite smo pokrenuli projekat "Fond treće i četvrto dijete", gdje za treće rođeno dijete u porodici naše ministartvo izdvaja 600 KM, a za četvrto rođeno dijete 800 KM jednokratne pomoći. Iz Ministarstva zdravlja za ove svrhe izdvajaju po 300 KM, tako da se ukupno za trećerođeno dijete dobije 900 KM dok za četvrto 1.100 KM", navodi Dragosavljević, dodajući da se ovaj novac porodici isplaćuje preko Fonda za dječju zaštitu.
Tražiće i penzije za majke s četvoro i više djece
Jovanka Vuković, predsjednica Savjeta za djecu Republike Srpske, podsjeća da su porodice s više djece na "većem udaru siromaštva" zbog visokog stepena nezaposlenosti i neriješenog stambenog pitanja.
Ona navodi da su roditelji s više djece istakli potrebu za podrškom u školovanju djece određenim stipendijama i zaposlenjem barem jednog roditelja kako bi obezbijedili egzistenciju .
"Prema Zakonu o dječjoj zaštiti, pravo na dječji dodatak imaju drugo, treće i četvrto dijete, za šta su neophodna i dodatna sredstava", kaže ona.
Prema njenim riječima dječji dodatak za drugo i četvrto dijete iznosi 40 KM, a za treće i djecu osjetljivih kategorija 80 KM.
Samo u Banjaluci živi 330 porodica sa četvoro i više djece. Od toga u gradu žive 92 porodice, dok ostale žive na seoskom poodručju.
"Najveća boljka višečlanih porodica je nezaposlenost, mada pored toga imamo problema i sa drugim benificijama koje bi država trebala dati kako bi se stalo u kraj bijeloj kugi", ističe Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja roditelja sa četvero i više djece Banjaluka.
Ovo Udruženje se, zajedno sa drugim intitucijama koje se bave porodicama, zalažu za besplatno školovanje djece, besplatni prevoz, bebi-opremu i druge stvari.
"Nešto od čega nećemo odustati jesu penzije za majke koje su rodile četvoro i više djece. To bi sigurno bio jedan od stimulansa za rađanje djece", poručuje Radovanović.