BANJALUKA, SARAJEVO - Nutritivna vrijednost obroka odraslih, kao i mališana u predškolskim i školskim ustanovama u RS daleko je ispod zdravstvenih preporuka, poručeno je danas povodom Svjetskog dana hrane.
"Ishrana u vrtiću treba da podrazumijeva dvije šolje mlijeka ili jogurta dnevno, najmanje dva obroka od mesa, ribe ili jaja, povrća, te mnogo žitarica i voća", rekla je Dragana Stoisavljević, nacionalni koordinator za politiku zdrave ishrane.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u periodu od 2011. do 2013. godine utvrđeno je da djeca predškolskog uzrasta ne jedu dovoljno povrća, izuzev krompira, i voća, izuzev banana. Takođe, vrlo rijetko jedu ribu i u njihovoj svakodnevnoj ishrani zastupljena je energetski bogata, ali nutritivno siromašna hrana.
Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS, kazala je da već petu godinu realizuju projekat "Naše je bolje", a da ove godine žele i najmlađima poslati poruku o značaju kupovine domaćih proizvoda.
"Naši proizvođači obezbijedili su namirnice za spremanje hrane za mališane vrtića 'Plavi čuperak', ali i ostale banjalučke vrtiće", naglasila je Ristićeva.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da je o zdravoj ishrani najvažnije govoriti djeci.
"Mercator" donirao više od 550 kilograma voća i povrća banjalučkim vrtićima
"Ove godine posebnu pažnju posvećujemo zdravoj ishrani u vrtićima", naveli su u Ministarstvu.
Nataša Radulović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluke, kazala je da svih 2.200 mališana u vrtićima odrasta uz zdravu ishranu.
"Nastojimo da od prve godine djeteta do polaska u školu stvaramo zdravu osnovu", rekla je Radulovićeva.
Svjetski dan hrane mališani banjačkog vrtića "Plavi čuperak" obilježili su priredbom, ali i pripremom povrća za zimnicu, učeći na najbolji način šta je zdravo.
Tržni centar "Mercator BL" je uz podršku Instituta za javno zdravstvo RS juče donirao više od 550 kilograma voća i povrća banjalučkim vrtićima.
Iz Agencije za bezbjednost hrane BiH, povodom Svjetskog dana hrane poručuju da u saradnji s nadležnim institucijama kontinuirano preduzimaju mjere s ciljem zaštite zdravlja potrošača. Kako su rekli, to se najbolje postiže usaglašavanjem propisa o hrani s legislativom EU, u koju su ugrađeni najnoviji naučni standardi kada je hrana u pitanju.
Prema podacima UN-a, svaki sedmi čovjek na svijetu ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan, čak više od 900 miliona ljudi u svijetu gladuje, a dvije milijarde su pothranjene.
Zdravi međuobroci:
1. Mliječni obrok (jogurt, kefir, mlijeko, mliječni desert s manje masti, mogu se konzumirati sami ili sa sezonskim voćem ili krekerima od integralnog brašna)
2. Bio-sendvič (pecivo od čitavih zrna brašna sa sjemenkama, sirni namaz, sir, nemasna šunka, povrće)
3. Mala pakovanja sušenog voća i orašastih plodova