BANJALUKA - Bračne i vanbračne zajednice s maloljetnicima su problemi koji su još prisutni, a da i ne znamo stvarni broj djece u tim zajednicama, kao ni koja je njihova donja dobna granica.
U Centru za socijalni rad Prijedor kažu da su u odnosu na raniji period, tokom 2011. godine primijetili porast broja maloljetnica sa asocijalnim ponašanjem, koje su uglavnom bježale od kuće i sklapale vanbračne zajednice sa punoljetnicima.
"Evidentirano je 10 takvih slučajeva, u kojima su stručni radnici Centra zajedno sa policijom intervenisali, vraćali maloljetnice roditeljima i uključivali porodicu u psiho-socijalno-pedagoški i savjetodavni tretman", kaže Branka Jandrić-Vuković, vođa tima za zaštitu djece i omladine s poremećajem u ponašanju i maloljetničku delinkvenciju prijedorskog CSR.
Prema njenim riječima, protiv punoljetnika sa kojima su maloljetnice stupale u vezu nisu podnošene krivične prijave iako je to regulisano Krivičnim zakonom RS, što u Prijedoru smatraju "manjkavošću sistema, odnosno krivičnog pravosuđa".
Centar za socijalni rad Banjaluka tokom prošle godine zabilježio je devet ovakvih brakova, od čega je pet maloljetnica sklopilo vanbračnu zajednicu, a da za to nisu imale saglasnost roditelja, te su bježale od kuće.
Istovremeno, u četiri slučaja Centru za socijani rad Banjaluka podneseni su zahtjevi maloljetnika za sklapanje braka sa punoljetnim licem.
"Maloljetnici za stupanje u brak, osim saglasnosti roditelja, moraju imati i saglasnost organa starateljstva, dok konačnu odluku donosi osnovni sud na zahtjev roditelja maloljetnog lica", objašnjava Bojan Arula, socijalni radnik banjalučkog CSR-a.
Za sociologa Ivana Šijakovića problematika maloljetničkih brakova je društveno zlo za koje nemamo adekvatna rješenja. Po njegovom mišljenju, treba uraditi opsežna istraživanja ove pojave, a ne treba zanemariti ni edukaciju koju bi trebalo obavljati u porodici, školama i nevladinim organizacijama.
"Potrebno je napraviti ozbiljnu analizu iz kojih socijalnih i kulturnih sredina i iz kakvih uslova maloljetnici odlaze u brak, da bi se tu našli određeni uzroci. Najčešće se to dešava kod romskih i siromašnijih porodica, gdje djevojčice udajom pokušavaju da otjeraju svoje frustracije zbog stanja, porijekla i života ili da na trenutak pokažu da su zaslužile bolje, da su "uspjele". Bitno je saznati da li one dolaze iz normalnih i stabilnih ili rasturenih porodica. Brak je za maloljetnice uglavnom problem, a ne spas", smatra Šijaković.
Početak rješavanja ovakvih problema je među roditeljima, a onda kroz edukaciju u školama i nevladinim organizacijama "kojih ima mnogo posvuda, a ne posvećuju se tako ozbiljnom problemu".
Vesna Popović, stručni saradnik za odnose sa javnošću ombudsmana za djecu RS, ističe da je svako prisustvo maloljetničkih brakova zabrinjavajuće, ali je istovremeno i apel nadležnim službama i institucijama za traženje adekvatnih rješenja.
"Bez obzira na to iz kojeg ugla se posmatra problem maloljetničkih brakova, sigurno je da ove zajednice ostavljaju posljedice na tu djecu i njihov psihofizički razvoj - njihovo zdravlje, obrazovanje i ne samo danas već dugoročno i ne samo na tu djecu, već i za društvo u cjelini. Njihov brak nije samo njihov problem i društvo bi se moralo suočiti sa razlozima i motivima djevojčice od 14 godina koja se odluči na taj korak i učiniti odgovornim one koji u tome ne vide problem", kaže Popovićeva.
Ona dodaje da se aktivnosti društva moraju usmjeriti u preventivne programe, a to zahtijeva da učenje djece o njihovom zdravlju bude dio obrazovnog sistema od najranijeg uzrasta, prilagođeno njihovim potrebama.
Inače, UNICEF rane udaje i brakove prije osamnaeste godine oba partnera kvalifikuje kao povredu ljudskih prava i osnovnih prava djeteta.
Od prihvatne stanice do prijave MUP-u
Kada Centar za socijalni rad Banjaluka dođe do informacije da je maloljetna osoba stupila u vanbračnu zajednicu sa punoljetnim licem, maloljetnik se bez odgađanja smješta u prihvatnu stanicu, dok se ne procijeni situacija i stručni tim ne odluči koje su mjere neophodne da bi se zaštitio najbolji interes maloljetnika.
"U zavisnosti od situacije, stručni tim donosi odluku o povratku djeteta u primarnu porodicu, smještaj u hraniteljsku porodicu ili instituciju socijalne zaštite, a mogući ishod je i podnošenje zahtjeva za dozvolu za zasnivanje bračne zajednice koju u djetetovo ime mogu podnijeti roditelji", navodi Bojan Arula iz banjalučkog Centra za socijalni rad.
Ako se pokaže da postoje elementi nekog krivičnog djela, o svemu se obavještavaju MUP i nadležni tužilac koji će voditi poseban postupak.