Iako Facebook, najveća društvena mreža na svijetu, sasvim sigurno nije zamišljena da promoviše pornografiju, naročito ne maloljetničku, među maloljetnicima u našoj zemlji sve je više onih koji na svojim profilima postavljaju fotografije neprimjerenog seksualnog sadržaja.
Takođe, zabrinjavajuća je i činjenica sve češće pojave sponzorskog ponašanja djevojčica, odnosno njihovo stupanje u seksualne odnose radi neke vrste materijalne ili druge koristi.
Istraživanje: Da je problem dječje pornografije i prostitucije kod nas i te kako zastupljen, potvrđuje i posljednje istraživanje koje je grupa "In spe - u nadi", koja djeluje u okviru nevladine organizacije "Zdravo da ste", provela u nekoliko banjalučkih osnovnih i srednjih škola među učenicima starim od 12 do 18 godina.
Naime, prema ovom istraživanju, skoro dvije trećine maloljetnih osoba posjeduje fotografije neprimjerenog seksualnog sadržaja na nekoj od društvenih mreža. Naročito su zabrinjavajući podaci dobijeni od ispitanika, prema kojima, od 20 vršnjakinja iz njihovog okruženja, dvije do pet djevojčica su sklone da imaju seksualne odnose za materijalnu nadoknadu ili status.
Do ovih alarmantnih podatka došlo se putem kvalitativnog istraživanja koje je grupa "In spe - u nadi", sprovela u šest srednjih i četiri osnovne banjalučke škole u periodu od maja do juna 2010. godine. U srednjim školama razgovarano je s učenicima od prvog do četvrtog razreda, dok je u osnovnim školama razgovor vođen s učenicima osmog i devetog razreda.
"Istraživanje je rađeno metodom "fokus-grupa", kojom se vodi duži razgovor u grupama od šest do deset osoba koje predstavljaju ciljnu grupu, u našem slučaju to su bili učenici. Takođe, obavljeni su i dubinski intervjui sa stručnim osobljem u školi, najčešće s pedagogom ili psihologom", navodi Sonja Stančić, psiholog i koordinator grupe "In spe - u nadi ".
Bolji status: Prema njenim riječima, rezultati istraživanja pokazuju zabrinjavajuće rezultate u vrijednosnom sistemu mladih.
"Prilikom istraživanja došli smo do podataka da se pojam sponzorskog ponašanja kod maloljetnica sve češće pojavljuje u našem društvu. Takođe, društvene mreže su postale najveći izvor dječje pornografije, promovišući nove vrijednosti u sistemu mladih, koje zagovaraju ovakvo ponašanje u cilju boljeg statusa u društvu", navodi Stančićeva.
Dodaje da su, kao jedan od ključnih razloga postavljanja fotografija neprimjerenog seksualnog sadržaja na neku od društvenih mreža, ispitanici iz većeg broja škola naveli želju adolescenata da budu prihvaćeni u društvu, to jest, potrebu za sticanjem statusa u društvu.
Za problem porasta pornografskih i neprimjerenih erotskih fotografija djece, svi ispitanici smatraju da su indirektno odgovorne društvene mreže. Posebno naglašavan i diskutovan problem od strane ispitanika jeste prikazivanje "razgolićenih" fotografija njihovih vršnjaka na društvenoj mreži Facebook.
Prema istraživanju, grupa koja bi mogla imati probleme vezane za neprimjerene i pornografske sadržaje jesu mladi od 12 do 17 godina, posebno mladi dobi od 12 do 14 godina.
"Mlađi korisnici društvenih mreža su mnogo manje upoznati s opasnostima koje vrebaju na Internetu, te na svojim profilima otkrivaju svoje privatne podatke, kao što su broj telefona, adresa i prihvataju 'prijatelje' koje i ne poznaju. Osim toga, djevojčice od 12 do 14 godina su mnogo podložnije da se njihove neprimjerene fotografije nađu na društvenim mrežama i da budu zloupotrijebljene", navodi Stančićeva.
Prostitucija: Veći broj ispitanika je naveo da je dolazio u dodir s maloljetnim osobama, za koje misle da se bave nekom vrstom prostitucije.
"Potrebno je naglasiti da većina ispitanika nije spomenula da su maloljetnici koji imaju seksualne odnose za novac ili neku drugu korist, na to prisiljeni. Naprotiv, komentari su bili usmjereni na to da mladi nisu prisiljeni na to, nego da to rade iz nekoliko razloga. Kao najčeće razloge su navodili novac ili neku drugu materijalnu dobit kao što su dopuna za telefon, plaćeno piće, parfem i slično. Takođe, kao razloge su navodili sticanje pozicije i statusa u društvenoj sredini u kojoj žive, ali i naivnost i needukovanost mladih osoba, posebno djevojaka", kaže Stančićeva.
Za takve osobe su navodili da imaju problema u porodici, da često izostaju iz škole i mnogo vremena provode u lokalnim kafićima i klubovima.
Prema istraživanju, uglavnom se radi o djevojčicama iz ruralnih sredina ili djevojčicama iz siromašnih porodica. Međutim, ispitanici su naglasili da ne postoji dosljedno pravilo ko su djevojčice koje su podložne iskorištavanju u svrhu prostitucije, jer nerijetko se dešava da djevojčice iz materijalno obezbijeđenih porodica, takođe budu u lancu prostitucije.
"Za dobar dio toga mi i ne znamo i nekako okrećemo glavu kao da ne želimo da znamo, a, u stvari, mnoge djevojke se tako izdržavaju. Roditelji nemaju novaca da im kupe patike, jaknu, a kad imaš 16 godina to je jako važno u društvu i onda vide da neka druga tako zarađuje i šta će, nego i ona počne tako", riječi su jednog učenika obuhvaćenog istraživanjem.
Ispitanici su naveli da je razlika u seoskim školama u odnosu na gradske ta što učenice iz ruralnih sredina, koje su sklone sponzorskom ponašanju, očekuju mnogo manju nadoknadu.
"Znam djevojčicu koja to radi za dopunu mobilnog od pet KM" navela je prilikom istraživanja jedna učenica osnovne škole.
Sponzorstvo: Termin koji ispitanici najčešće koriste da bi opisali ponašanje kada se govori o maloljetničkoj prostituciji je sponzorstvo ili "sponzoruše".
Prema mišljenju ispitanika, djevojčica počne da izlazi i ima seksualne odnose s jednim dečkom koji je u pravilu mnogo stariji od nje i to se smatra sponzorskim ponašanjem. Međutim, kasnije sve češće imaju različite partnere, da bi za nekoliko godina, obično u 17. ili 18. godini, imale samo partnere za novac, što ispitanici, ipak, izjednačavaju s prostitucijom. Osim materijalne dobiti, "sponzorušama", kako navode ispitanici je bitan i status u društvu koji pokušavaju da sebi obezbijede na ovaj način.
Takođe, mišljenja profesionalaca, psihologa i pedagoga, koji rade u ispitivanim školama idu u istom pravcu.
"Nažalost, teško mi je priznati, ali sponzorsko ponašanje kod djevojčica je u velikom porastu. Često mi se dešavalo da iz moje škole dođu i kažu mi same, i da su svjesne da će to ponašanje da ih odvede u lošem pravcu, ali, kao i svako dijete, nadaju se da će baš one da uspiju. Bilo je tu i mnogo teških priča, ali ono što svakako mogu reći, i što viđam i u svojoj školi svaki dan, jeste da veliki broj djevojčica pa mislim, u mojoj školi čak polovina, je sklono sponzorisanju", riječi su psihologa jedne od banjalučkih škola obuhvaćene istraživanjem.
Međutim, Stančićeva upozorava da je tokom istraživanja zapaženo da jedan dio profesionalaca koji rade u ispitivanim školama ne prepoznaje ove probleme, priznajući pri tome da nikada nisu niti razmišljali o ovim problemima, niti ih mogu identifikovati i prepoznati.
Ispitanici učenici smatraju da je polovina djevojčica do 18 godina u njihovom okruženju sklona sponzorskom načinu ponašanja. Takođe, navode da postoje klubovi u koje izlaze samo djevojčice sklone takvom ponašanju.
Uzroci: Ispitanici smatraju da uzroci sve većeg porasta erotskih i pornografskih fotografija i snimaka, ali i sponzorskog načina ponašanja i prostitucije, leže u novim oblicima ponašanja mladih koji su sve prisutniji u našem društvu, a to su izlasci na ekskluzivna mjesta, potreba za skupim automobilima, skupom odjećom. Mišljenje većine ispitanika je da uzrok ovakvom ponašanju leži u nedovoljnoj uključenosti i neinformisanosti roditelja u život i aktivnosti njihove djece.
Takođe, problem predstavlja neinformisanost i needukovanost o problemu zloupotrebe fotografija na društvenim mrežama.
Ispitanici iz svih škola su istakli da nisu imali nikada nikakvo slično istraživanje niti predavanja ne samo kada su u pitanju ovi problemi, nego i o Facebooku i zloupotrebi Interneta, bez obzira na to što je to neophodno i njima i njihovim vršnjacima. Generalno, većina ispitanika nije osviještena o ovom problemu i u toku istraživanja su naglasili da su tek sada postali svjesni stvarne situacije koja ih okružuje.
Grupa "In spe - u nadi ", osnovana je u februaru ove godine u sklopu NVO "Zdravo da ste", kao dio projekta "Prava djece, može to bolje", s ciljem podizanja svijesti o problemu dječje pornografije i prostitucije.
Prema riječima Sonje Stančić, projekat je podržala organizacija "Save the Children Norway", regionalne kancelarije za jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Sarajevu, a u ovoj godini je usmjeren na zaštitu djeteta od pornografije i prostitucije.
"Projektom je, između ostalih aktivnosti, planirana izrada alternativnog izvještaja na fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji iz 2002. Kako bi osigurali uključivanje djece u izradu izvještaja formirana je grupa "In spe - u nadi", navodi Stančićeva.
Savjetnici: Prema njenim riječima, grupa trenutno ima 12 članova, koju čine osnovci i srednjoškolci.
"Svi su na samom početku rada grupe obučeni za provođenje istraživanja, s fokusom na kvalitativno istraživanje, definisanje uzorka, pisanje izvještaja i njegovo predstavljanje. Takođe, kroz sastanke koje organizujemo dva do tri puta sedmično, razgovaramo i o mnogim drugim stvarima, kao što su pisana i usmena komunikacija, etika u poslovnom komuniciranju, te o emocijama, asertivnom komuniciranju i rješavanju problema", pojašnjava Stančićeva.
Sofija Krneta, učenica trećeg razreda Srednje ekonomske škole, već godinu dana je volonter u NVO "Zdravo da ste" i član grupe "In spe - u nadi" od samog njenog osnivanja.
"Smatram da smo, radeći u ovom projektu, moji drugovi i ja mnogo toga saznali i naučili. Takođe, mogu reći da smo sazreli na drugačiji način nego naši vršnjaci. Mi njima sada dođemo kao neki savjetnici. Govorimo im kako treba da se ponašaju u određenim situacijama, kako da komuniciraju i rješavaju probleme na najbolji način", priča Sofija.
Stefan Vranješ, Bojan Kovačević, Jovana Vuković, ali i ostali članovi grupe "In spe - u nadi", takođe su saglasni da su kroz sastanke i radionice naučili kako da na najbolji način pomognu sebi, ali i drugima, prilikom rješavanja životnih problema.
Dodaju da su u toku istraživanja upoznali i manje lijepe stvari, a za to je kriv poremećen sistem vrijednosti koji se ogleda kroz nove oblike ponašanja mladih koji su sve prisutniji u našem društvu.
Međutim, iako su rezultati do kojih su došli zabrinjavajući, energija, spremnost na učenje, sposobnost i želja za promjenama kod mladih iz grupe "In spe - u nadi", trebalo bi da budu pokazatelj cjelokupnom društvu u borbi za zaštitu djece i njihovom izvođenju na pravi put.
Kampanja
Rezultati istraživanja koje je provela grupa "In spe - u nadi", dijelom su integrisani u alternativni izvještaj na fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, koji je predstavljen UN Komitetu za prava djeteta u junu 2010. godine.
Takođe, rezultati istraživanja biće korišteni i u kampanji koju će ova grupa provoditi tokom novembra, koja je u znaku dječjih prava.
"U okviru kampanje za borbu protiv dječje pornografije i prostitucije pod sloganom 'Pridruži se i ti!', koja će trajati od 1. do 11. novembra, planiramo posjetiti sve škole u kojima smo radili istraživanja i održati prezentacije rezultata za učenike, roditelje i nastavnike", navodi Sonja Stančić.
Dodaje da će završna panel diskusija biti održana 18. novembra u banjalučkoj Srednjoj ekonomskoj školi na koju će, osim nastavnika, učenika i njihovih roditelja, biti pozvani i predstavnici nadležnih ministarstava, predstavnici grada, kao i predstavnici medija koji će učestvovati u diskusiji.
Prema riječima Stančićeve, osnovna poruka ove kampanje biće borba protiv trgovine djecom, dječje pornografije i prostitucije, kroz afirmaciju zdravog stila života, pozitivnih vrijednosti i dječjeg aktivizma.