BANJALUKA - Ukupno 32.401 bh. građanin selio se unutar naše zemlje prošle godine, a posmatrano prema polu i starosti, među njima je najviše pripadnica nježnijeg pola s navršenih 20 do 29 godina.
Preciznije, 7.654 djevojke mlađe od 30 godina promijenile su mjesto boravka, tako da one čine 23,6 odsto od ukupne populacije koja se selila. Istovremeno se preselilo tek 3.411 muškaraca ove dobi, a sve to pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Unutrašnje migracije, prema stavu stručnjaka, uzrok su više faktora, a kada je BiH u pitanju, uglavnom se svode na "normalizaciju" stanja nakon prošlog rata.
"Moramo imati na umu da se tokom rata sa svojih prebivališta pokrenulo dva miliona ljudi, od čega unutar zemlje njih polovina. Danas, još neki od njih nisu našli svoja trajna odredišta, pa zato imamo intenzivnija kretanja stanovništva u BiH, koja je demografski turbulentan prostor. Neki, opet, migriraju s ciljem spajanja porodica, zaposlenja i tako dalje", pojašnjava Stevo Pašalić, demograf.
On dodaje da je sklapanje braka osnovni razlog zbog kojeg najčešće migriraju djevojke.
"Mladi su, inače, najzastupljenija starosna kategorija u migracijama, jer oni tragaju za krajnjim mjestom u kojem će živjeti. Migracije na kraće distance karakterične su za žensku populaciju, jer je poznato da one uglavnom mijenjaju mjesto prebivališta nakon izgovaranja sudbonosnog 'da'. Ako pogledate duže distance, poput migracija izvan BiH, vidjećete da tu prednjače muškarci", ističe Pašalić.
I Ivan Šijaković, sociolog, smatra da udaja predstavlja osnovni razlog zbog kojeg se najčešće sele pripadnice ljepšeg pola. One, kaže Šijaković, "teže podnose težak život, ali i imaju veće mogućnosti da dobrom udajom poprave svoj status".
Uopšteno gledano, ekonomska dimenzija je najbitnija pri preseljenju, naglašava ovaj stručnjak.
"Jedan od razloga je povratak, pogotovo starijih, u svoj zavičaj. Drugi hoće da iskoriste beneficije, a kao primjer navedimo da je u jednom entitetu veća penzija nego u drugom. Dalje, neki se sele zbog posla, tako da primjera radi, dosta ljudi iz manjih gradova ide u veće, jer su tu veće mogućnosti za zaposlenje", ističe Šijaković.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su prošle godine kofere najmanje pakovala djeca između 10 i 14 godina, odnosno ukupno 670 dječaka i djevojčica ove starosti.