PETROVO - Profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta "Sveti Vasilije Ostroški" u Foči Darko Đogo negirao je danas da je srpski nobelovac Ivo Andrić bio islamofob.
Govoreći na drugom Okruglom stolu mladih teologa i filozofa "Imaginacija i umjetnost u teologiji i filosofiji", koji se od danas do četvrtka održava u manastiru Ozren, Đogo je objasnio da je "u Andrićevim djelima lako dokazivo da on nije islamofob".
"Sve te fobije pokazuju nepoznavanje onoga koga se čovjek plaši ili prema kome ima negativan odnos", precizirao je Đogo i objasnio da je "veoma lako dokazivo da je Andrić poznavao islamsku misao i da u njegovim djelima ima značajan broj pozitivnih islamskih likova".
Đogo kaže da do nesporazuma dolazi "čitanjem Andrića u vizuri koja bi trebalo da ispravi sve ono što je Andrić zahvatio od života, jer je život kompleksan, kao i Bosna, koja je sama po sebi kompleksna".
Negirajući Andrićevu navodnu islamofobiju, mladi filozof je objasnio da je nobelovac "imao specifičan odnos prema islamskoj koncepciji umjetnosti, estetici i filozofiji umjetnosti, koje su bile djelimično formirane pod uticajem novovjekovnog humanizma i naknadnog hrišćanskog čitanja".
"Međutim, definitivno je jasno da Andrić nije imao nikakav ekskluzivistički stav koji bi ga okarakterisao kao islamofoba", zaključio je Đogo, govoreći o temi "Tri religijske koncepcije umjetnosti kod Ive Andrića".
Otvarajući naučni skup na Ozrenu, dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Boris Brajović rekao je da se na okruglom stolu "promišljaju različite teme iz svakodnevnog života", a da je želja organizatora naučnog skupa da "mladi u ovakvim susretima dođu do tema koje su bitne ne samo za filozofsko i teološko promišljanje već i za za cjelokupnu zajednicu".
Brajović je izrazio želju da susreti mladih teologa i filozofa od 2012. godine prerastu u "heterodeskni skup u kome će učestvovati sve religijske zajednice iz zemlje i okruženja radi razumijevanja stvarnosti na bolji način".
Prorektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevan Trbojević izrazio je zadovoljstvo zbog toga što je taj univerzitet, zajedno sa Pravoslavnim bogoslovskim fakultetom, organizator ovog naučnog skupa.
"Bogoslovija je osnovana 1882. godine, što nije slučajno; mi smatramo da od tada počinje visoko obrazovanje kod nas", rekao je Trbojević i poručio da "uloga Univerziteta nije samo da uči ljude već i da oni razmjenjuju mišljenja, ideje i pokreću društvo".
Prvog dana naučnog skupa na Ozrenu govorili su i Jugoslav - Vuk Tepić, Vladan Bartula, Vladislav Topalović i Dragan Učur.
U manastiru Ozren o filozofskim temama sutra će besjediti Oleg Soldat, Stojan Šljuka, Lazar Nešić, Zoran Jelisavčić, Drago Perović, Dušan Krcunović, Nikola Knežević i Predrag Petrović.
Posljednjeg dana naučnog skupa, u četvrtak, 3. novembra, govoriće Miljan Popić, Zoran Grozdanov i Darko Tomašević.
U okviru Okruglog stola u Doboju će sutra u 18 časova biti promovisane knjige "Jirgen Holtman i njegova 'Teologija nade'" autora Borisa Brajovića, "Teologija nade kao nada teologije" Darka Đoga i "Hristos, mit eshaton" Zorana Grozdanova.