Vjerski pozdravi, iako su u suštini veoma pozitivni, često se zloupotrebljavaju u BiH. Korištenjem "na pogrešnom mjestu" ne sadrže više samo univerzalne poruke mira i ljubavi, nego druge i drugačije dovode u neugodnu poziciju ili, u krajnjem slučaju, vrijeđaju.
Tako je i 12 godina nakon rata u BiH, kao sekularnoj, višenacionalnoj i multireligijskoj državi, u nekim javnim ustanovama uočljivo nametanje vjerskih pozdrava, uz isticanje vjerskih simbola, što je negativna poruka drugima.
Muhamed Džemidžić, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, kaže da je situacija danas mnogo bolja nego prvih poslijeratnih godina.
"U javnim ustanovama poput opština, zdravstvenih ordinacija ili škola mora se poštovati pravo drugog i treba ga se pozdravljati na neuvredljiv način. Ako to izostane, onda je to stvar nepostojanja kulture dijaloga. Prvih godina nakon rata u nekim ustanovama je bilo i uputa kako će se pozdravljati, sada je toga mnogo manje. Pozdrav ima i svoju poruku, ona može biti lijepa ili ružna. To se može riješiti pravilnicima i kodeksima", ocjenjuje Džemidžić.
Napominje da u Helsinškom komitetu nisu imali žalbi građana zato što ih je neko uvrijedio pozdravom u javnim institucijama.
"To, naravno, ne znači da takvih slučajeva nemamo. Tu se više radi o odgoju i ne možemo sve rješavati zakonima. Meni ne smeta ako me nena ili baka pozdravi sa 'selam' ili 'pomoz' bog', naravno da ću uvijek otpozdraviti. U javnim ustanovama treba da postoji kodeks ponašanja i pravila komunikacije. Sada u većini ustanova postoji 'dobar dan', ali neki ne vole ni taj pozdrav pa izmišljaju nove poput 'zdravo' ili 'kako ste'", ističe Džemidžić.
Pozdravi "posvađali" vijećnike
Na nivou Federacije BiH nema zakonskog okvira koji bi regulisao ova pitanja, ali postoje kodeksi ponašanja kojih bi trebalo da se drže zaposlenici u javnim ustanovama. Problema ima i kod donošenja etičkog kodeksa, a najsvježiji primjer je iz opštine Travnik.
"U općini je imenovano povjerenstvo za izradu etičkoga kodeksa u okviru kojeg smo mi iz kluba HDZ BiH tražili da se ugradi stavka da se izbace vjerski pozdravi kod svih vijećnika i službenika u općini. Naš amandman nije prošao i veoma smo nezadovoljni. Recimo, po izlasku za govornicu na sjednici Općinskog vijeća bošnjački predstavnici pozdrave sa 'sve vas selamimo i pozdravljamo'. Smatramo da takvim pozdravima tu nije mjesto", kaže Ljupko Sučić, predsjedavajući Opštinskog vijeća Travnik.
Priznaje da ga korištenje vjerskih pozdrava u njegovoj opštini tjera da odgovori istom mjerom.
"I ja sam više puta bio rekao da ću zbog toga početi pozdravljati sa 'hvaljen Isus', međutim svaki put odustanem, jer smatram da nije primjereno. Što se tiče zvaničnog pozdrava kod dolaska građana u opštinu, nema nametanja bilo kakvog pozdrava. Tu nema nikakve prisile ili uputa da neko mora pozdraviti ovako ili onako", dodaje Sučić.
Zukan Helez, poslanik u Parlamentu FBiH, sam se uvjerio kako se (zlo)upotrebljavaju vjerski pozdravi.
"Bog" (ne) vrijeđa nikog u Kupresu
"Živim u Srednjobosanskom kantonu, ali pošto sam rođen u Kupresu, morao sam tamo otići po dokumente za ličnu kartu. Nazvao sam službeniku 'dobar dan', a on mi je odgovorio sa 'bog'. Ne znam kakav je to pozdrav, ali sam se osjećao nelagodno. To nije sve. U vijećničkoj sali ove opštine na jednom od zidova je veliki križ, a pored njega zastava šahovnica. To je krajnje negativna poruka svima onima koji nisu katolici", smatra Helez.
Kaže da primjera nepoštivanja drugih i drugačijih, ali i isticanja neprimjerenih simbola ima i u Livnu, Tomislavgradu, Prozor/Rami.
"Tome bi se moralo stati ukraj. I u Parlamentu je neophodna jedna temeljita rasprava, da se donese pravilnik ponašanja kako bi se riješio ovaj problem koji je prisutan i u školama. S druge strane, kada dođete u Bugojno na svakom koraku ćete čuti nazivanje selama, pa i u opštini. Ne znam da li je to i oficijelni pozdrav, ali uvijek treba voditi računa o drugim narodima. Vjerski pozdravi neka se koriste u internoj komunikaciji, ali u javnim ustanovama su primjereni 'dobar dan', 'dobro jutro', 'dobro veče'", ističe Helez.
Goran Dizdar, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti u opštini Kupres, objašnjava da je pozdrav "bog" posljednjih godina uvriježen u Kupresu.
Etički kodeksi radi međusobnog povjerenja
"U tome ne vidim ništa uvredljivo ni za mene kao Bošnjaka. Tačno je da u vijećničkoj sali ima veliki križ na zidu, zastava šahovnica i slika Franje Tuđmana. Nekoliko puta je bila rasprava o tome, ali se sjednica uvijek prekine. I na zgradi opštine se nalazi zastava hrvatskog naroda. Možda to nije poruka dobra za ostale narode, ali mi smo nekako daleko od institucija vlasti FBiH. Niko nikada nije ovdje došao da vidi kako se živi", tvrdi Goran Dizdar.
Sead Karahodžić, pomoćnik načelnika u Službi za privredu, društvene djelatnosti i opću upravu u opštini Bugojno, kaže kako je zvanični pozdrav u opštini "dobar dan".
"No, ako se nekom od službenika stranka obrati sa 'selam', logično je da mu odgovori i to se ne zabranjuje. Ali nema govora o tome da u opštini morate reći 'eselamu alejkum', jer kod nas rade i službenici katolici i pravoslavci. Građanima niko ne može zabraniti da se na ulici selame jer je to njihova privatna stvar", naglašava Karahodžić.
Iz Misije OSCE-a u BiH poručuju da svaka opština mora da ima etički kodeks, javni dokument koji su sačinili izabrani predstavnici u saradnji sa građanima.
"Kao takav, kodeks predstavlja važan korak u stvaranju povjerenja. Sve bh. opštine moraju imati osnovni etički odbor koji razvija kodeks, a zasniva se na evropskim principima. Sve je u rukama opština", ističu u OSCE-u.
Sve manje neprimjerenih pozdrava u školama
Nadija Bandić, savjetnica federalne ministrice obrazovanja i nauke, ne negira da u pojedinim školama ima neprimjerenih pozdrava ili simbola, ali tvrdi da to pokušavaju riješiti.
"S predstavnicima OSCE-a učestvujemo u radu koordinacionog tijela za provedbu sporazuma o uklanjanju kriterija i simbola koji vrijeđaju bilo koga. To je provedba privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. Postoji kodeks ponašanja kojeg se moraju pridržavati svi nastavnici, profesori. Ne kažem da nema problema, ali ih je manje nego ranije. Škola mora biti neutralna, otvorena za svu djecu. Radimo na uklanjanju diskriminacije i na zaštiti kulturološkog identiteta sve djece", kaže Bandićeva.
Fra Ivo Marković, profesor pastoralne teologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, smatra da su svi religiozni pozdravi, načelno, pozitivni, jer sadrže u sebi univerzalnu poruku.
"Recimo 'selam alejkum' znači 'mir s tobom'. Jevreji kažu 'šalom alejem' što znači 'mir vama'. Temeljni franjevački pozdrav je 'mir i dobro'. Kada religiozno funkcioniraju, oni su svim ljudima dobri", objašnjava Marković.
Napominje da, nažalost, u BiH ima zloupotreba ovih pozdrava.
Isticanje međusobnih razlika umjesto zbližavanja
"U Bosni i Hercegovini su ljudi nacionalno podijeljeni. A nacionalno obojen sa religioznim jedan pozdrav ne čini zbližavanje, nego isticanje razlika. I tada taj religiozni pozdrav postane svoja suprotnost, nametanje", upozorava fra Ivo Marković.
Tvrdi da će pametan čovjek uvijek izbjeći religiozni pozdrav koji nije u funkciji poruke.
"Ako dođem i za govornicom kažem samo 'hvaljen Isus i Marija', a tu je i pripadnika drugih naroda, ja nisam njima navijestio ljubav Božju. Ako neko kaže 'selam alejkum, merhaba' tamo gdje ima kršćana, taj pozdrav nije navještaj Božje dobrote koja je došla po Muhamedu, nego nečega drugog. Reći 'selam alejkum' gdje ima kršćana je protu islama, ili 'hvaljen Isus' tamo gdje ne treba je degradacija kršćanstva", objašnjava Marković.
Smatra da vjerskim pozdravima općenito nije mjesto u javnim ustanovama. Ne misli ni da se ovaj problem može zakonima regulisati.
"Život ne možemo zakonom riješiti. Mnoge stvari se rješavaju liječenjem društvenog ambijenta, a on je kod nas bolestan", rekao je fra Ivo Marković.