Uoči 22. aprila, Dana grada Banjaluke, gradonačelnik najvećeg grada Republike Srpske ocijenio je pozitivnim rad gradske administracije. Mnogo toga je za njegova dva mandata učinjeno, ali dosta toga još, kaže Dragoljub Davidović, treba uraditi.
"Krajnji cilj nam je da administracija bude efikasna, te pruži dobre usluge građanima", navodi Davidović.
Nada se da će Banjaluka uskoro postati glavni grad Srpske, ističući da ima sve elemente za to. Pravo je čudo, pita se, što Banjaluka mnogo ranije nije proglašena glavnim gradom.
NN: Koliko je Banjaluka spremna da preuzme ulogu glavnog grada RS?
DAVIDOVIĆ: To nije samo privilegija, već jedna velika obaveza. Čast je jednom gradu da bude glavni grad, ali je to po meni velika obaveza. Mi jesmo administrativni centar, ali još formalno nismo glavni grad. Kad postajete glavni grad, onda morate neke stvari u gradu zaista uraditi i postati glavni grad. To je od onih najobičnijih protokolnih stvari do toga kako grad izgleda, koliko može biti funkcionalan u određenom trenutku. U glavni grad dolaze delegacije iz drugih država različitim povodima i sve ih treba na pravi način dočekati. Banjaluka treba da se pokaže kao grad evropske orijentacije i da odgovorimo svim tim obavezama. Da bismo te obaveze mogli ispoštovati, treba i određeni novac da izdvojimo i pravo je čudo da Banjaluka nije mnogo ranije proglašena glavnim gradom. Ako ijedan grad u RS ima elemente da bude glavni grad, onda je to Banjaluka. I mislim da bi to svi trebali da poštuju i da im bude drago što će se to desiti. Nadam se da će to biti uskoro. Nemaju na čemu da nam zavide. Treba da razmišljaju na način da ćemo mi svakako imati obavezu. Siguran sam da će te obaveze Banjaluka ispoštovati.
NN: Da li su gradske vlasti učinile dovoljno na promociji Banjaluke u svijetu?
DAVIDOVIĆ: Moja deviza je - uvijek se može bolje i više. Nikada ne treba biti zadovoljan s onim što se uradi. Onaj ko tako počne razmišljati, sigurno griješi. Uvijek se može više i može bolje. Možda sad kad čovjek vrati film unazad neke stvari bismo uradili i drugačije, ali generalno mislim da je Banjaluka dosta promovisana i da smo posebno kroz partnerstvo sa drugim gradovima dosta učinili. Za Banjaluku se danas zaista zna. Banjaluka kao grad više nema problema. Mi više nemamo nikakvih prepreka i gdje god dođemo rado smo viđeni. Dakle, promijenila se klima i Banjaluka jeste grad za koji se zna u Evropi.
NN: Kako ocjenjujete dostignuća Gradske uprave u odnosu na prošlu godinu? Koji su pomaci načinjeni, a koji su problemi u radu Gradske uprave ostali neriješeni?
DAVIDOVIĆ: Gradska administracija je nešto što je u transformaciji, s obzirom na nove zahtjeve i novo vrijeme, te novi sistem u kome živimo i funkcionišemo svi zajedno. Gradska administracija funkcioniše bolje nego prije pet-deset godina ili predratnom vremenu. Prema podacima institucija i organizacija koje prate ukupni rad lokalnih institucija u RS i BiH, naša administracija se svrstava u red najuspješnijih u BiH iz mnogih oblasti, a za to smo dobili neka značajna priznanja. U periodu od 2001. godine, od kada sam ja ovdje, zaista mnogo toga je urađeno.
NN: Šta je konkretno urađeno?
DAVIDOVIĆ: Urađeno je mnogo, ne samo što se tiče naše unutrašnje administracije, nego i nekih promjena koje smo učinili sa entitetskog nivoa i sa nivoa lokalne uprave. Sve to kad se skupi, onda imamo za naše uslove dobru administraciju. Ne mislim da je posao gotov, to je jedan trajni posao, to se neće nikada završiti, ali krajnji cilj je da administracija funkcioniše i bude efikasna te pruža dobre usluge građanima. Tada ćemo biti sa tom administracijom svi zadovoljni.
NN: Šta se prioritetno može učiniti kako bi administracija bila još efikasnija?
DAVIDOVIĆ: Prioritet bi trebalo da bude na daljem osposobljavanju ljudi koji ovdje rade. Ovo je specifična djelatnost i ljudima koji se ovdje zaposle treba posvetiti posebnu pažnju. Taj posao moraju naučiti dobro i ono na čemu posebno insistiram je fer i korektan odnos prema onima koji dolaze u našu kuću. Jer kad prema čovjeku imate korektan odnos, ljubazni ste i uljudno ga primite pa makar i kad ne završi svoj posao, ode odavde zadovoljan. To je onaj krajnji cilj.
NN: Kako komentarišete tvrdnje da, iako je Banjaluka veliko gradilište, zapravo gubi na svojoj autentičnosti?
DAVIDOVIĆ: Ne bih se s tim složio. Prvo, neka kaže neko gdje smo mi to uklonili neku aleju ili nešto slično. Ima jedan problem, odnosno karakteristika Banjaluke, da je poznata kao grad zelenila i mi to svakako čuvamo. Naše pravilo je da se na mjestu eventualno uklonjenog stabla moraju zasaditi barem dva nova, ali ima potrebe za obnovom naših aleja. Imamo aleje stare više od 100 godina, realno je da su ta stabla dotrajala, ali još nigdje nismo zelenilo uništili na račun nečega drugog. Razumijem one nostalgičare koji bi željeli da Banjaluka bude onakva kakva je bila prije 30 godina. To je naprosto nemoguće. Banjaluka je tada imala 60.000 do 70.000 stanovnika, a danas je to grad sa blizu 300.000 stanovnika. Grad raste i potrebe su sasvim drugačije. Mislim da se Banjaluci ne može pripisati da je grad sivila. Banjaluka se mora graditi, neke stvari ne mogu biti kao prije 30 ili 50 godina, to je zahtjev nekog novog vremena. Svaka nova saobraćajnica koju gradimo podrazumijeva i ozelenjavanje.
NN: Rok za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata na teritoriji grada je kraj juna. Da li će on biti produžen zbog velikog broja nelegalno izgrađenih objekata?
DAVIDOVIĆ: To je regulisano zakonom i ne zavisi od nas, ali realno mislim da će morati doći do toga. Do sada imamo prijavljenih 1.500 građana Banjaluke, koji su se prijavili za legalizaciju objekata.
S obzirom na to da je procjena da u gradu ima između 10.000 i 15.000 nelegalnih objekata, izgrađenih od 1969. godine naovamo, onda sam siguran da će se taj rok morati produžiti. Interes za legalizacijom postoji, mi im dajemo tu priliku, imamo sada već prve koji dobijaju građevinske dozvole i plaćaju gradu obaveze, njihovi objekti će dobiti status legalnih.
Istina, moramo biti svjesni činjenice da je u Banjaluci i u BiH, kao i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, postoji problem nelegalne gradnje koji traje desetinama godina. Ne bih rekao da su tu krivi samo ljudi koji su nelegalno gradili. Mi, recimo, u Banjaluci imamo slučaj Doma zdravlja, gdje se zemljište vodi na privatnim vlasnicima od kojih je još prije 30 godina izuzeto, ali još formalno nije provedeno u katastru i gruntovnici.
NN: Kada bi Banjaluka mogla dobiti sportski centar, koncertne dvorane i operu?
DAVIDOVIĆ: Kako Banjaluka raste i postaje regionalni centar, mora obezbijediti neke sadržaje. Nemamo koncertnu dvoranu, niti išta osim Banskog dvora koji je izgrađen tridesetih godina prošlog vijeka i čiji je kapacitet maksimalno 350 sjedišta sa kompletno iskorištenim prostorom.
To je za ovoliki grad premalo. Treba razmišljati i o osnivanju simfonijskog orkestra, jer mi sada imamo i Akademiju umjetnosti, koja reprodukuje nove kadrove. Što se tiče sportskih objekata, činjenica je da je posljednji značajan sportski objekat izgrađen u prethodnom vijeku. Nakon sportske dvorane "Borik" sedamdesetih godina, ništa značajno nije izgrađeno, ali je politika grada da se svake godine u gradu izgradi jedan sportski objekat.
Ove godine će to biti olimpijski bazen, prošle godine je bila sportska sala u naselju Petrićevac, naredne godine će to biti nova sportska dvorana u naselju Lauš.
Sportski centar na Banjalučkom polju je sigurno nešto što ćemo morati graditi i nadam se da ćemo to ove godine započeti ako ne bude nekih prepreka. Počećemo sa pomoćnim stadionima sa vještačkom i prirodnom travom i to će biti pomoćna igrališta i za Gradski stadion, odnosno za budući novi stadion.
NN: Većina ulica u centru obnovljena je i osvijetljena. Može li se očekivati rekonstrukcija ulica i ulične rasvjete u širem dijelu grada?
DAVIDOVIĆ: Vodimo računa da se to radi na izbalansiran način, da ne bude zanemareno ništa na račun centra grada. Radi se centar, ali se rade i drugi dijelovi grada. Za nekih šest-sedam godina izgrađeno je 600 kilometara saobraćajnica na seoskom području. Oni koji nikada nisu sanjali da će imati asfalt, rasvjetu, vodovod i kanalizaciju sada to imaju. Nemamo dovoljno novca da sve uradimo odjednom, ali svake godine Skupština grada prilikom usvajanja budžeta usvoji i te programe, a zadatak gradske administracije na čijem sam čelu je da ih realizuje. Trebalo bi sada jedno 10 budžeta da bismo sve završili. Naš cilj je realan da do kraja iduće godine praktično sve gradske ulice budu pokrivene javnom rasvjetom, kao jednom bitnom komunalnom funkcijom.
NN: Problem parkiranja jedan je od većih u Banjaluci. Na koji način se borite s ovim problemom?
DAVIDOVIĆ: Grad raste. Uporedite broj motornih vozila sada i prije pet-šest godina i to je velika razlika. Banjaluka je značajan tranzitni, administrativni i tržni centar, pa se dnevno sliva nekoliko hiljada vozila, ljudi dolaze u grad da završe svoje poslove. Sadašnja saobraćajna infrastruktura, tu mislim i na parkirališta, ne zadovoljava rastuće potrebe, a mi pokušavamo učiniti što je u granicama naših mogućnosti. Zaživio je sistem javnih parkiranja. Imamo izgrađen i moderan sistem koji se stalno širi. Planiramo izgradnju nekoliko javnih garaža u gradu, i u ovom strogom centru, ali i u širem dijelu gdje je najveći problem. Što se tiče cijena javnih parkiranja, one su u odnosu na druge gradove u regiji najniže. Ako stvorite sistem javnog prevoza saobraćaj će se rasteretiti.
NN: Ne smatrate li da su previsoke cijene parkinga za stanare u stambenim zgradama koje iznose 1.000 KM na godišnjem nivou?
DAVIDOVIĆ: Sasvim su druge cijene za stanare gdje nema parkinga ispred zgrade i za druga parkirališta.
Ako neka od institucija, recimo "Elektrokrajina" ili neko drugo preduzeće, želi zakupiti mjesto za parking, to onda košta 1.000 KM, ali u ulicama, pod uslovom da zgrada nema svoje parkiralište gdje ljudi moraju svoja vozila ostavljati na tim parking mjestima, oni imaju subvencionirane cijene i nije 1.000 KM, nego mnogo manje.
NN: Da li ste zadovoljni sistemom javnog gradskog prevoza u gradu?
DAVIDOVIĆ: Trenutno radimo saobraćajnu studiju koja će tretirati pitanje eventualnog uvođenja drugih vrsta gradskog prevoza, tramvaja i slično. Grad Banjaluka nema svoje javno saobraćajno preduzeće, već usluge vrše privatna preduzeća. Ali, model funkcionisanja javnog prevoza je izuzetno dobro postavljen.
NN: Možemo li očekivati da tramvaji uskoro krenu ulicama Banjaluke?
DAVIDOVIĆ: To je nešto što je jako teško izvesti i mnogo košta, ali se bavimo tim pitanjem i taj problem treba prije svega proučiti i prostudirati. Bilo je i prije rata takvih pokušaja, vidjećemo kako će se to pokazati. Moj je neki osjećaj da u Banjaluci moramo početi ozbiljno razmišljati o uvođenju nekih drugih vrsta javnog transporta. Ovo što sada imamo ne može zadovoljiti potrebe grada. O uvođenja tramvajskog prevoza treba poslušati ljude od struke, tu se postavlja pitanje kapaciteta saobraćajnica, to znači kako izgraditi tramvajske šine, organizovati kretanja tramvaja, okretnice i slično. Nadam se da ćemo donijeti novi urbanistički plan grada Banjaluke i da će tim dokumentom biti tretirano pitanje saobraćaja kao jedne od bitnih gradskih funkcija.
NN: Činjenica je da ste tokom svog mandata u Banjaluci napravili dosta pozitivnih pomaka. Šta ste propustili da uradite, a željeli ste?
DAVIDOVIĆ: Mnogo toga. Vezati nekakav uspjeh za pojedinca je nemoguće. Imali smo jako dobru sinhronizaciju, dobru saradnju građana i Skupštine grada, skupštinskih radnih tijela i administracije. Naravno da mi imamo ideje koje plasiramo, ali administracija je izvršna vlast i ako nema od ovih drugih malo više razumijevanja za nas, Skupštine grada prije svih, onda ja mogu zamišljati šta god hoću, ali to bi bilo teško realizovati. U gradu je stvorena jedna pozitivna atmosfera u kojoj je bilo moguće mnogo toga uraditi. Uredili smo sistem javnog prevoza, toplifikacioni sistem, koji najbolje funkcioniše što je pokazala i ova sezona, uredili smo i sistem vodosnabdijevanja. Uredili smo i sistem zbrinjavanja otpada, čišćenja grada i javne higijene i mnogo toga. Sistem javne rasvjete smo uspostavili prije sedam-osam godina nije se znalo čija je rasvjeta. Grad Banjaluka i Skupština grada na moj prijedlog osnovali su 10 javnih institucija, Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, Centar za razvoj i unapređenje sela, predškolske ustanove, turističku organizaciju, lokalnu razvojnu agenciju i druge. Ostvarili smo i dobru saradnju sa nevladinim organizacijama.
NN: Hoćete li ponovo biti kandidat za gradonačelnika?
DAVIDOVIĆ: To je teško pitanje. Iskreno, nisam nešto posebno o tome razmišljao i nisam onaj koji se žali. Ovdje ima puno posla, tako da čovjek sebi ne dopusti da razmišlja o tome. Mene je na prethodnim i pretprošlim izborima predložio SNSD, a SNSD će i na ovim izborima imati svog kandidata. Kada sam je u pitanju, "da" treba da kaže SNSD i ja, a ako jedno kaže "ne" onda toga neće biti.