Osama bin Laden, vođa Al Kaide, poslije višegodišnje potrage ubijen je u noći između 2. i 3. maja 2011. godine u Pakistanu.
Tim američkih specijalaca iz redova "Mornaričkih foka" ubio je najtraženijeg svjetskog teroristu u gradu Abotabat, oko 100 kilometara sjeverno od Islamabada, a nakon toga je njegovo tijelo sahranjeno u more.
Zvanično je potvrđeno da je lider Al Kaide pogođen sa dva metka, jednim u glavu iznad lijevog oka, a drugim u grudi. Bin Laden je usmrćen u sobi na trećem spratu kuće koja se nalazi u gradu nedaleko od prijestonice Pakistana, a prethodno su na prvom spratu likvidirani jedna žena, dvojica kurira i jedan od sinova ozloglašenog teroriste.
SAD su potvrdile da prvi čovjek militantne islamističke organizacije, koja je izvela više terorističkih napada širom svijeta, uključujući i onaj u Americi, koji se dogodio 11. septembra 2001. godine, u trenutku upada američkih specijalaca nije bio naoružan.
Džej Karni, portparol Bijele kuće, rekao je da se Bin Laden opirao zarobljavanju, što, kako je naveo, ne podrazumijeva isključivo upotrebu vatrenog oružja.
"Bin Laden je načinio neke pokrete koji su predstavljali jasnu prijetnju našim momcima i zato je ubijen", rekao je Leon Paneta, direktor CIA.
Međutim, pakistanski obavještajci, pozivajući se na izjavu Bin Ladenove kćerke, koja se tokom napada nalazila u kući, tvrde da su američki specijalci lidera Al Kaide uhvatili živog, a zatim ga likvidirali hicem u glavu.
Nedugo nakon pogubljenja najtraženijeg teroriste, porodicama i prijateljima poginulih u terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine, Barak Obama, američki predsjednik, poručio je: "Pravda je izvršena."
"Njegovo pogubljenje treba da pozdrave svi koji vjeruju u mir i dostojanstvo", rekao je Obama.
Američki predsjednik naglasio je da se mora znati da SAD nisu i nikad neće biti u ratu sa islamom.
"Njegova smrt ne znači i kraj naše borbe. Nema sumnje da će Al Kaida i dalje da nastavi napade i mi moramo da budemo oprezni", rekao je Obama.
Prvi čovjek SAD bio je u pravu; teroristička mreža Al Kaida je, mjesec dana nakon što je Osama bin Laden ubijen, imenovala za svog novog vođu Ajmana al Zavahrija, egipatskog hirurga i dugogodišnjeg zamjenika osnivača najpoznatije terorističke organizacije.
Bin Laden se na vrhu liste najtraženijih nalazio deset godina i teretili su ga za mnoge terorističke napade, a najteži je onaj u SAD, kada je život izgubilo 2.985 ljudi.
Svijet su iznenadile posljednje želje Osame bin Ladena, da se njegove supruge ne udaju ponovo i da se njegova djeca ne pridružuju Al Kaidi. Navodno je, prije nego što je ubijen, imao "zavidnu" kolekciju pornografskog materijala.
Pitanje kako je najtraženiji terorista u svijetu 1993. godine dobio pasoš BiH u Beču ni danas nije razjašnjeno, ali je poznato da su o tome uništeni tragovi. Prema nekim izvorima, boravio je osamdesetih godina prošlog vijeka i u Zagrebu i Beogradu, gdje je za 100 miliona dolara kupio oružje za Avganistan, ali i šest stanova u zagrebačkom naselju Borovje.
Rođen je u Saudijskoj Arabiji 1957. godine, kao 17. od 52 djece u porodici koja se obogatila na građevinarstvu. Naslijedio je životni "uspjeh" od svoga oca, koji je posjedovao građevinsku kompaniju, a koja je prosperirala kroz bliske veze sa saudijskom kraljevskom porodicom.
Katastrofa u Japanu
Razorni zemljotres jačine devet stepeni Rihterove skale i cunami, koji je u slijedio poslije njega, pogodili su 11. marta 2011. godine sjeveroistok Japana i odnijeli najmanje 28.000 života.
Epilog ovih događaja su i stotine hiljada ljudi koji su zbog posljedica morali da napuste svoje domove, ali i veliki broj nestalih.
Istovremeno, ogromni talasm oslobođen nakon jednog od najvećih potresa u novijoj istoriji ove zemljem izbrisao je desetine hiljada zgrada i rušio sve što mu se našlo na putu. Ova katastrofa prouzrokovala je i najgoru nuklearnu krizu na svijetu u posljednjih 25 godina.
Naime, udar cunamija uništio je rashladne sistemi reaktora u nuklearki Fukušima 1, udaljenoj oko 240 kilometara sjeveroistočno od Tokija, što je izazvalo topljenja i isticanje radijacije.
Više od 300.000 ljudi evakuisano je tada iz okoline nuklerake, dok su japanski stručnjaci nastojali da spriječe još veću nuklearnu katastrofu.
Takođe, japanske spasilačke službe i vojska su u višednevnoj akciji tragali za hiljadama nestalih u ruševinama i borili se s humanitarnom katastrofom koja je pogodila stotine hiljada ljudi.
Pomoć Japanu nakon katastrofe ponudili su brojni svjetski lideri, uključujući i američkog predsjednika Baraka Obamu, njemačku kancelarku Angelu Merkel, britansku kraljicu Elizabetu, ali i lidere UN.
Vijesti o zemljotresu i katastrofi u nuklearki u roku od nekoliko minuta obišle su svijet. Svi su bili u panici zbog radioaktivnog zračenja, a zemlje u koje su slijetali avioni iz Japana imali su posebne preglede.
Nakon ove katastrofe, uslijedili su i brojni protesti protiv nuklearki, kako u Japanu, tako i širom svijeta.
Ipak, uprkos nuklearnoj i humanitarnoj krizi, Japanci su pokazali da su veoma požrtvovan i disciplinovan narod. U redovima za hranu nije bilo incidenata, a redovi onih koji su željeli da pomognu u rješavanju krize u Fukušimi bili su dugi, iako su svi znali da im ulaskom u nuklearku prijeti opasnost od zračenja.
Ipak, nakon mjeseci napora, Vlada je prošle sedmice objavila da su oštećeni reaktori stavljeni u hladni pogon, što je početak dugotrajnog procesa njihovog gašenja. Cijeli proces trajaće 30 do 40 godina, a on neće uticati na povratak evakuisanih ljudi njihovim domovima.
Razorni zemljotres pomjerio je ovu ostrvsku zemlju četiri metra istočnije od ranijeg geografskog položaja, pokazali su podaci japanskog sistema "Geonet", a američki geološki institut je nakon katastrofe upozorio i kako je potres bio toliko snažan da je cijelu planetu pomaknuo za 25 centimetra.
Prema procjenama, zemljotres i cunami prouzrokovali su štetu od 300.000.000.000 dolara.
Krvavi pohod Andreasa Brejvika
Norveški državljanin Andreas Brejvik u svom krvavom pohodu, koji je 22. jula 2011. godine izveo u kampu na otoku Utoja, izmasakrirao je najmanje 69 ljudi. U kampu je u trenutku terorističkog napada bilo oko 700 ljudi. Brejvik je tog kobnog dana prvo aktivirao bombu skrivenu u kombiju parkiranom ispred zgrade Vlade u Oslu, gdje je od eksplozije poginulo osam ljudi, nakon čega je otišao na ostrvo Utoja i usmrtio još 69 osoba. Brejvik je u svom manifestu na 1.500 stranica svoje napade okarakterisao kao "pokušaj kulturne revolucije s ciljem pročišćenja Evrope od muslimana i kažnjavanja političara jer su prihvatili multikulturalizam". Tokom ispitivanja ponavljao je da ne žali zbog svojih djela, za koja smatra da su bila neophodna.
Odlazak Ejmi Vajnhaus
Soul diva Ejmi Vajnhaus nađena je mrtva u njenom stanu 23. jula 2011. godine, što je šokiralo svjetsku javnost. Istraga je pokazala, da je u trenutku smrti imala više od četiri promila alkohola u krvi.
Pratile su je brojne kontroverze, skandali, javna opijanja. Godinama je imala probleme sa zloupotrebljavanjem droga i alkohola, a više puta se bezuspješno pokušala rehabilitovati, no to nije umanjilo šok i nevjericu koje je izazvala njena prerana smrt. Nekoliko sedmica prije smrti morala je otkazati evropsku turneju nakon nastupa u Beogradu, gdje je teturala po pozornici i padala. Četiri mjeseca nakon tragične smrti njen posthumno objavljeni album na vrhu je top-lista u Velikoj Britaniji.
Ubijen Muamer Gadafi
Muamer Gadafi, svrgnuti libijski vođa, ubijen je 20. oktobra 2011. godine tokom napada pobunjenika na njegov rodni grad Sirt, gdje se krio sa svojim pristalicama. Gadafijevom smrću je, poslije više od osam mjeseci krvavih borbi, okončan građanski rat u Libiji. Gadafi je čeličnom rukom vladao Libijom 42 godine. Prije pobune u Libiji i rušenja Gadafija dogodio se talas protesta u arapskom svijetu, tzv. arapsko proljeće. Pobune i nemiri doveli su do smjene vlasti u Libiji, te revolucije u Tunisu i Egiptu. Nakon 18 dana velikih protesta u Egiptu u februaru 2011. godine došlo je do ostavke egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, nakon 30 godina na vlasti. Njemu sada sude po optužnici za umiješanost u ubijanje demonstranata.
Umro Kim Jong Il
Sjevernokorejski lider Kim Jong Il umro je 17. decembra 2011. godine od srčanog udara, ostavljajući svom nasljedniku i sinu Kim Jong Unu jednu od najzatvorenijih zemalja u svijetu, koja posjeduje nuklearno oružje, ali i diplomatsku izolaciju i slabu ekonomiju. Kim Jong Il, koji je bio lošeg zdravlja od moždanog udara 2008, imao je 69 godina prema zvaničnoj biografiji. Od smrti svog oca Kim Il Sunga 1994. gvozdenom rukom upravljao je Narodnom Demokratskom Republikom Korejom, jedinom komunističkom dinastijom u istoriji, u kojoj vladaju kult ličnosti i cenzura.
Za nasljednika "dragog vođe" na mjestu prvog čovjeka Sjeverne Koreje određen je njegov najmlađi sin Kim Jong Un, koji još nema 30 godina.
Kriza na Kosovu
Specijalne jedinice Kosovske policijske službe su u noći sa 25. na 26. jul 2011. godine, uz upotrebu oružja, pokušale da zauzmu administrativne prelaze Brnjak i Jarinje na sjeveru Kosova kako bi kontrolisale carinske punktove. Ta akcija izazvala je revolt Srba koji su blokirali Brnjak i Jarinje i postavili oko 20 barikada. U sukobima tokom više mjeseci povrijeđene su stotine Srba, vojnika KFOR-a, a jedan pripadnik specijalne kosovoske policije ROSU je umro nakon ranjavanja. Paralelno su odvijani pregovori Prištine i Beograda, u kojima su postignuti dogovori o univerzitetskim diplomama, integrisanom upravljanu prelazima i o slobodi kretanja. Boris Tadić, predsjednik Srbije, pozvao je 29. novembra Srbe da uklone barikade, ali Srbi sa Kosova nisu to učinili u potpunosti. Zbog situacije na Kosovu, Srbija u decembru nije dobila status kandidata za ulazak u EU.
Kriza evrozone
Projekat ujedinjene Evrope stigao je do ruba provalije, a ekonomska kriza u EU dostigla kritičnu tačku pred izbijanje velikih socijalnih nemira koji se najavljuju u 2012. Slamanje bankovnog sistema, finansijski krah Grčke, koji je podijelio EU, doveo je u pitanje opstanak i EU i evra kao valute. Stručnjaci smatraju da će do raspada evrozone doći jer će bogate zemlje odbiti da spase siromašnije. Najava o novom planu uređenja evrozone koji dogovoraju njemački kancelar Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi, a koji bi povezao tek nekoliko "pouzdanijih" zemalja članica evrozone u "ekskluzivni klub", uklapa se u sve glasniju matricu o dezintegraciji evrozone, odnosno njenoj finansijskoj centalizaciji.
Penelope Kruz snimala u Sarajevu
Poznata holivudska glumica, oskarovka Penelope Kruz, ove godine je u dva navrata dolazila u Sarajevo da snima film Serđa Kastelita "Venuto al Mondo".
Društvo su joj pravili muž, takođe oskarovac, Havijer Bardem i sin, a fotografima je zabranila bilo kakvo snimanje.
Zbog toga je sve još više zainteresovala svojom tajanstvenošću i maskom koju je nosila za potrebe snimanja.
Ona u filmu igra Italijanku Gemu, inače sarajevsku udovicu, koja nakon rata stiže u glavni grad BiH kako bi svome sinu tinejdžeru pokazala mjesto u kojem je rođen njegov otac.
"Diplomatski zemljotres"
Objavljivanje tajnih depeša američkog Stejt departmenta jedan je od događaja koji su obilježili 2011. godinu, a novinari širom svijeta su ga popularno nazvali "diplomatski zemljotres", jer je Vikiliks, objavivši više od 250.000 tajnih dokumenata međunarodnu diplomatiju uzdrmao iz korijena.
Iako je Vikiliks još u novembru 2010. godine proslijedio oko 250.000 tajnih dokumenata Stejt departmenta listovima "Gardijan", "Njujork tajms", "Le Monde" i "Špigl", najveći broj depeša je objavljen 2011. godine i samim tim se s pravom može reći da su obilježile godinu.
Pored Vikiliksa, treba spomenuti i hakere "Anonymous" i "LulzSec", nakon čijih "upada" internetski svijet nikada više neće biti isti.
Sve veći uspjeh filma Džolijeve
Anđelina Džoli je za film "U zemlji krvi i meda", koji se bavi ratom u BiH i u kojem glavne uloge igraju glumci s ovih prostora, dobila nominaciju za "Zlatni globus", a smiješi joj se i nominacija za "Oscara".
Film je u decembru 2011. imao svjetsku premijeru u Americi, da bi nakon toga imao i eksluzivno prikazivanje u Sarajevu, gdje se dopao gledaocima.
Džolijeva je ispričala dosad nesipričanu priču o ratu u BiH i o posljedicama koje je on ostavio na ljude u ovoj zemlji, ali je u isto vrijeme podsjetila da se sukob na ovim prostorima nije desio odjednom, te da međunacionalna netrpeljivost vuče korijene iz daleke prošlosti. Džolijeva je ljetos dobila i počasno "Srce Sarajeva" na Sarajevo film festivalu.
Ostavka Silvija Berluskonija
Italijanski premijer Silvio Berluskoni podnio je ostavku 12. novembra 2011. godine.
Predsjednik Italije Đorđo Napolitano prihvatio je Berluskonijevu ostavku nakon sastanka u predsjedničkoj palati.
Berluskoni je ostavku podnio nakon što je parlament usvojio ekonomske reforme, što je premijer postavio kao preduslov za odlazak sa dužnosti.
Berluskoni je na čelu italijanske vlade bio od 2008. godine, a u posljednjih 10 bio je premijer osam godina.
Njega je naslijedio Mario Monti, bivši komesar Evropske komisije i finansijski stručnjak.