Svaka četvrta boca piva koja se popije u bosanskohercegovačkim kafanama, prema podacima iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK), potiče iz uvoza.
Za razliku od naše zemlje, u Francuskoj, koja se više ponosi svojim vinima nego proizvodnjom piva, omjer na tržištu ide drastično u korist domaćih proizvođača. Samo 15 odsto tržišta piva u Francuskoj je rezervisano za strane proizvođače.
Ovo je samo jedan slikovito prikazani djelić statistike koja kaže da je u prvih šest mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit BiH za 34 odsto veći nego u istom periodu prošle godine.
Iako smo uvezli robu u vrijednosti od tri milijarde i 383 miliona KM više nego što smo izvezli, ekonomisti iz VTK i Centralne banke BiH tvrde da ovako veliki porast deficita nije predznak ekonomske kataklizme.
`Možda izgleda ogromno, ali postoje razni faktori koji su utjecali na tu činjenicu. U 2006. godini u prva dva mjeseca gotovo da se nije uopšte uvozilo, jer je uveden PDV, pa su ljudi prije nove godine uvozili zalihe. Također, povećanje uvoza bilježi se najviše u uvozu ruda i baznih metala, kao i mašina. Ova činjenica dugoročno može biti i pozitivna, jer ljudi uvoze mašine od kojih ćemo nekad imati koristi, koje će služiti za proizvodnju`, objašnjava Igor Gavran iz Sektora za makroekonomiju VTK BiH.
`Zakonodavac demorališe proizvodnju`
Iako Gavran tvrdi da ovako drastičan rast deficita i nije prava slika stanja u bh. ekonomiji, on smatra da je nenormalno da se uvozi više od milijardu KM robe iz agroindustrijskog sektora, gdje većinu proizvoda možemo sami proizvoditi.
`Nema nikakvog opravdanja za takvu vrstu uvoza. Devedeset posto hrane možemo sami proizvoditi, ali i dalje je uvozimo. Mislim da je krivac za ovo zakonodavac, koji čudnim zakonima demorališe domaću proizvodnju. Ove današnje zakone kao da je pravio neko ko apsolutno nema pojma. Ja bih se usudio reći da su oni i te kako imali pojma, samo što nisu radili za interese BiH, nego za interese susjednih zemalja`, kaže Gavran.
Vjerovatno najbolja ilustracija nelogičnosti bh. zakona jeste činjenica da su hrvatske cigarete koje se prodaju u BiH nerijetko duplo jeftinije od istih cigareta koje se prodaju u kioscima širom Hrvatske.
Također, sistem je predvidio da se carina ne plaća prilikom loun (lohn) poslova. Kada neko uvozi sirovinu, ovdje je preradi i kasnije izveze vani mnogo mu se više isplati nego da sirovinu nabavlja u BiH, jer onda plaća porez. Tako, na primjer, mostarski `Aluminij` sirovinu za proizvodnju aluminija umjesto iz Birča, kod Zvornika, uvozi čak i iz Argentine.
`Slično je i u tekstilu. Naši proizvođači uvezu robu, ovdje nešto sastave i onda to prodaju na svjetskom tržištu. Ukoliko bi proizvodili od početka do finalnog proizvoda platili bi sve dažbine. Mislim da se ovdje mnogo toga mora mijenjati. Također, naš zakon o akcizama je vjerovatno najlošiji u Evropi`, tvrdi Gavran, ističući da ovakav zakon pogoduje uvoznicima, tako da više od pola tržišta duhana u BiH, uprkos tri bh. tvornice duhana, drže strane firme.
Za `Aluminij` je interesantno da struju uvozi iz Njemačke. Struja koja se proizvodi u centralama `Elektroprivrede BiH` prodaje se Njemačkoj. Onda `Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne` iz Njemačke uveze u BiH struju i proda je `Aluminiju`.
`Naravno da je ovo nelogično, ali meni je i nelogično da uopšte postoje dvije elektroprivrede u Federaciji BiH. Nažalost, ekonomijom se ne bave ljudi koji žele dobro ovoj zemlji. Ima tu dosta lobiranja, tako da je teško dokučiti prave motive ovako čudnih zakona`, upozorava Igor Gavran, iz Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH.
Uvoznički lobiji
I Goran Komforte, zamjenik direktora `Sarajevske pivare`, smatra da su za loše stanje u bh. industriji najzaslužniji uvoznički lobiji. On tvrdi da je zakon o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama uništio domaću proizvodnju.
Tvrdi da bh. građani, umjesto kvalitetnog domaćeg piva, piju sumnjive tekućine koje se dovoze iz raznih dijelova svijeta te se pakiraju u Hrvatskoj ili Srbiji.
`Naši šminkeri misle da su frajeri kad naruče hajneken. Ne zanju da se to navodno holandsko pivo cisternama iz Mađarske uvozi u Hrvatsku i tamo se samo napuni u boce. Ima slučajeva da se samo etiketa nalijepi, a onda se uveze u BiH kao hrvatski proizvod na koji se ne plaća carina`, navodi Komforte i dodaje da ovakva situacija nije karakteristična samo za pivsku industriju, već u skoro svim oblastima.
Iako slobodna trgovina ima svoje mane, ekonomisti smatraju da je neminovnost da se tržište otvara.
`Naš najveći problem je što nema pravih kontrola na granicama. Kada bi se ozbiljnije radilo, ne bi se moglo desiti da se u BiH uvozi roba kojoj rok ističe za nekoliko sedmica. Postoje ti mehanizmi blage opstrukcije koje koriste naši susjedi kada naši proizvođači izvoze`, naglašava Igor Gavran iz VTK BiH.
U Centralnoj banci BiH tvrde da zbog ovako velikog vanjskotrgovinskog deficita nije još ugrožena makroekonomska stabilnost BiH.
`Jedina pozitivna stvar je da s povećanjem deficita ne raste i vanjski dug. Međutim, ukoliko se nastavi ovaj trend povećanja deficita, to je dugoročno opasno po bh. ekonomiju`, kaže Amir Hadžiomeragić, šef Odjela za statistiku Centralne banke BiH.
On ocjenjuje da bh. ekonomiju spasavaju međunarodne donacije, strane investicije kao i veliki priliv sredstava od dijaspore.
I Hadžiomeragić kao i Gavran ističe da je veliki dio uvoza u BiH otišao na mašine i energente koji bi dugoročno dali neku korist.
`Najgori je veliki uvoz tekuće potrošnje, posebno onih stvari koje možemo proizvoditi. Međutim, mislim da postoji i problem s našim proizvođačima. Treba postaviti pitanje da li oni imaju resurse da pokriju to što uvozimo. Da li bi pivari u BiH mogli proizvesti tih 75 posto piva koje je stranog porijekla`, dodaje Hadžiomeragić.