BANJALUKA - Trebalo bi uvesti u BiH zabranu smještaja djece mlađe od tri godine u domove za nezbrinutu djecu jer su zbog toga podložnija teškim oblicima zaostajanja u razvoju, maltretiranju i zlostavljanju, slažu su organizacije koje se bave dječjim pravima.
Nela Kačmarčik-Maduna, portparol UNICEF-a BiH, kazala je da ova organizacije već godinama zagovara inicijativu da se prekine zbrinjavanje djece u institucije.
"S obzirom na to da je rano djetinjstvo najvažnija razvojna faza u životu, i institucionalni smještaj male djece je ozbiljan problem zbog štetnog efekta koji ima na zdravlje i razvoj malog djeteta", istakla je ona.
Ovo je samo jedan od razloga zbog čega je takođe pokrenuta inicijativa "Deinstitucionalizacija domova za djecu bez roditeljskog staranja u BiH", koja je za kratko vrijeme na svojoj Facebook stranici stekla više od 7.000 pratilaca.
Posljednje procjene govore da je najmanje 1,3 miliona djece u regionu razdvojeno od svojih porodica, često zbog siromaštva ili nesposobnosti porodice da se nosi s teškim životnim uslovima, a od tog broja oko 31.000 djece smješetno je u institucije i mlađi su od tri godine.
"Kada su djeca u tako ranoj fazi života ostavljena u takvoj vrsti smještaja, izložena su teškim oblicima zaostajanja u razvoju. Posljednje procjene kojima raspolažemo govore da 16 odsto od ukupnog broja djece smještene u domove čine djeca mlađa od tri godine", precizirala je Kačmarčik-Maduna.
Po ovome je BiH, nakon Bugarske, druga najlošija zemlja u regionu.
Prema njenim riječima, BiH bilježi zabrinjavajući trend porasta smještaja djece u domove posljednjih godina, za oko 65 odsto.
Kajkut kazao da bi hraniteljstvo bilo najbolji oblik smještaja djece do tri godine
"Briga za djecu s poteškoćama u razvoju je posebno važno pitanje u Bosni i Hercegovini, zbog stalnog trenda institucionalnog smještaja takve djece na duže periode, čak i tokom cijelog života - zbog čega su podložniji zlostavljanju i maltretiranju. Prema nekim procjenama, djeca s poteškoćama u razvoju čine čak 67,3 odsto ukupnog broja djece smještene u domove", navela je Kačmarčik-Maduna.
Jasna Hodžić, direktor organizacije "Nada i dom za djecu BiH", kazala je da i ova organizacija zagovara da se mala djeca ne smještaju u domove jer su baš ta najmanja djeca najizloženija lošim posljedicama takvog smještaja.
"BiH po ovom pitanju kaska za čitavim regionom, jer je u Srbiji već prije nekoliko godina zabranjen smještaj male djece u domove, a dosta su uradile i Hrvatska i Crna Gora", istakla je Hodžićeva.
Ona je pojasnila da provođenje djetinjstva u domovima ostavlja posljedice na razvoj djece, kao što su emotivno zaostajanje, zaostajanje u čitanju i pisanju, nemogućnost stvaranja emotivne veze sa drugim osobama, mozak se sporije razvija...
"Nedavno istraživanje je pokazalo da svaka dva mjeseca koja dijete provede u domu, gubi jedan mjesec u razvoju", istakla je Hodžić.
Ljubo Lepir, pomoćnik ministra za socijalnu zaštitu RS, kazao je da je ovo ministarstvo upoznato sa standardom preferiranja smještaja djece u porodice, a ne u domove, i da su već ugrađani u novi Zakon o socijalnoj zaštiti RS.
"Mi samo u hitnim slučajevima smještamo malu djecu u domove, dok se ne riješi procedura u vezi s hraniteljima ili usvajanjem", istakao je Lepir.
Vladimir Kajkut, v.d. direktora Doma "Rada Vranješević" iz Banjaluke, kazao je da bi hraniteljstvo svakako bilo najbolji oblik smještaja djece do tri godine.
"Dok god tako zakon kaže mi smo obavezni da primamo i malu djecu u dom. Kako će u budućnosti biti, vidjećemo", kazao je Kajkut.