Gradonačelnik Brčko distrikta Dragan Pajić za povratak na političku scenu, s koje je dugo vremena bio odsutan, motivisan je, kako kaže, iznad svega procjenom da je došlo vrijeme za ozbiljnije promjene u funkcionisanju vlasti u Brčkom koja, prema njegovom mišljenju, ima izuzetan potencijal za dinamičan razvoj zajednice za dobro svih građana.
Pajić, koji se na čelu Vlade distrikta našao nakon povjerenja koje mu je ukazalo biračko tijelo SNSD-a kao poslaniku u Skupštini distrikta, te postizbornom dogovoru političkih partija i koalicija koje su stekle pravo na skupštinske klupe, ima viziju budućnosti distrikta u kojem su, kako ističe, najveća prednost njegovi ljudi kod kojih je u velikoj većini sazrelo mišljenje da je multietnička osnova te lokalne zajednice prednost, a nikako razlog za sukobe i diobe.
NN: Epilog dugih postizbornih dogovora u Brčkom je rješenje koje je u obliku koncentracione vlade stiglo kao inicijativa iz OHR-a i novina na našoj političkoj sceni. Kakvo je to rješenje?
PAJIĆ: Mi smo praktično u prve dvije sedmice nakon prebrojanih glasova imali dogovorenu skupštinsku većinu u kojoj nije bilo mjesta za SDP, koji je bio relativni pobjednik izborne trke s najviše osvojenih poslaničkih mjesta kod sva tri naroda, s kojim niko nije želio koalirati. S obzirom na to da su to legitimi predstavnici najvećeg dijela biračkog tijela bošnjačkog naroda, konstituisanje vlasti bez njih bilo bi i za tu vlast vrlo neizvjesno i moglo je odvesti distrikt u političku krizu. Mislim da su OHR i supervizor dobro procijenili i pronašli rješenje koje nas sve obavezuje na razvoj i dobrobit distrikta, ali i odgovornost za eventualne neuspjehe, naravno, po reciprocitetu "podijeljenog kolača".
NN: Da li su potpisi na postizborni politički sporazum formalnost ili učvršćivanje koncentracione vlade?
PAJIĆ: Koncentraciona vlada je vlada svih u skladu sa dogovorom o podjeli funkcija koji smo uspjeli izbalansirati bez posebnih političkih nesporazuma, a potpisi koje smo kao stranke i koalicije, računajući i dvojicu poslanika manjinskih naroda, stavili na postizborni politički sporazum simboličnog naziva "Za bolji Brčko distrikt BiH", nisu formalnost. To je pečat na preuzete obaveze i osnova za Akcioni plan i Plan rada Vlade. Više mi znači taj čin od podrške koju sam imao kod izbora za gradonačelnika.
NN: Marketinški lansirana fraza "Brčko distrikt - ogled za ugled" sve više postaje rugalica. Standard je kroz statistike o zaradama u opadanju, malo je kadrova koji dolaze, a raste broj onih koji napuštaju Brčko.
PAJIĆ: Definitivno ste u pravu. Po mnogo čemu distrikt već dugo nije ogled za ugled. Prije svega, imamo brojan administrativni aparat popunjavan godinama po stranačkim i rodbinskim vezama, koji ne može kvalitetno da odgovori zahtjevima građana i razvojnim programima. Plate u distriktu su prije šest-sedam godina bile san za mnoge, ali su one ostale na tom nivou. Primjera radi, moje kolege ljekari u Brčkom su od gotovo trostruko većih zarada prije osam godina sada znatno ispod mjesečnih primanja kolega u entitetima, a slična je situacija i u drugim djelatnostima. Kadrovi se osipaju i to se mora zaustaviti. Ipak, ja ističem i u ovoj prilici da distrikt ima najveći kvalitet u činjenici da je realno jedini multietnički grad u BiH, ne samo po sastavu stanovništva, već po suštinskom učešću sva tri naroda, a od ovih izbora i manjina u vlasti. To je najveće dostignuće Konačne arbitražne odluke za Brčko, a niko u BiH nije dostigao taj nivo odnosa i dogovaranja o svemu, uz puno međusobno uvažavanje. Uporedite vlast u Brčkom s bilo kojim nivoom u entitetima ili na državnom nivou pa ćete se uvjeriti da tog balansa nema nigdje. Ovdje multietničnost nije prepreka za usaglašavanje, ovdje je ona dio prakse koja se podrazumijeva i onda kada ima megalomanije i zahtjeva bez realnog osnova.
NN: Ta i takva vlast je, po mišljenju većine građana i političkih partija, ipak malo uradila u odnosu na budžet s kojim je raspolagala.
PAJIĆ: Tačno. Time sam nezadovoljan i to je bio jedan od motiva da pokušam drugačije i bolje zajedno s novom vladom. Tu je disproporcija zaista velika. Osnovni razlog su čudni kompromisi koji su godinama prvenstveno imali za cilj udovoljavanje nacionalnih i stranačkih želja, a ne stvarnih potreba svih građana, u šta sam se uvjerio detaljnijim upoznavanjem s trošenjem više od milijarde maraka za četiri-pet godina. Tako su, primjera radi, asfaltirani sporedni putevi, a instalirana ulična rasvjeta u gradu i selima i tamo gdje je više bandera od naseljenih kuća, pa tako godišnje samo za potrošenu električnu energiju po tom osnovu plaćamo više od dva miliona maraka. Kupovan je nacionalni mir i politički kompromis na štetu građana i budžeta koji oni pune, a nama će u novoj vladi biti najveći problem kako to prekinuti. Ali, odlučni smo da to postepeno mijenjamo.
NN: Govorite o administraciji koja ne zadovoljava. Šta je rješenje?
PAJIĆ: Ubijeđen sam da je jedini način uvođenje informacionih tehnologija o kojima se samo priča, a objektivno distrikt od toga nema ni "I". Mi smo već u pregovorima s najozbiljnijim firmama iz svijeta, a siguran sam da se mnogi neće prepoznati u tom procesu koji je šansa za mlade i stručne ljude, a prilika da se oslobodimo balasta koji opterećuje.
NN: Bliži se 100 dana od uspostave Vlade kojoj ste na čelu.
PAJIĆ: Nisam zadovoljan s tih simboličnih 100 dana, ali postoje i objektivni razlozi za to. Ono što i do mene dopire, a dio je ocjena javnosti i građana, jeste činjenica da se nova vlada s mnogo energije zalaže i trudi da iskorači nešto dinamičnije i kvalitetnije u odnosu na prethodni period. Zaista mnogo radimo.
NN: Hoće li supervizija biti okončana prije isteka Vašeg mandata?
PAJIĆ: Mi smo dobrim dijelom, a i ja lično, dugo bili taoci percepcije da ovdje o svemu odlučuje OHR. Čak su se po gradu čule brojne kisele pošalice u smislu "jao, vrućine, što supervizor ne naredi kišu". Uvjerio sam se da su se mnogi u ovoj sredini kod vlastitih promašaja i neuspjeha skrivali iza OHR-a i supervizije. Ljudi trče tamo za najmanju sitnicu. A, oni to ne traže od tih "kurira", niti od bilo koga. Njihova je uloga i misija da kanališu procese u interesu distrikta, što, po mojoj ocjeni, zaista čine vrlo nepristrasno. U svim kontaktima koje sam do sada imao uvjerio sam se da to i rade s ciljem da nam, kada odluče da odu, ostave dobro uređenu i stabilnu lokalnu upravu i odnose izgrađene na povjerenju i toleranciji. U tom smislu mi nije jasno da je došlo do nesporazuma između Milorada Dodika i Rafija Gregorijana, jer obojicu dobro poznajem i ubijeđen sam da su odlično informisani i vrlo sposobni ljudi. Gregorijan uz sve osobine posjeduje izgrađene diplomatske manire i spreman je saslušati i uvažiti dobronamjerne primjedbe i najobičnijih ljudi. Zato sam sklon mišljenju da je taj "sukob" inicirala i ciljano proizvela neka uska interesna grupa. No, taj odnos ne opterećuje naše susrete koji su rijetki i relaksirajući. Ja od Gregorijana imam punu podršku svemu što namjeravamo činiti, a ona ne izostaje ni od Dodika i Vlade RS, kao i Savjeta ministara BiH, što je motiv više da istrajemo. Što se tiče okončanja mandata supervizije, mislim da treba da odu, jer su i sami voljni za takvu odluku pošto su gotovo u cjelosti realizovali ciljeve: postoji multietnička vlast, koncept je uspostavljen, a odgovornost za njegovo bolje funkcionisanje ostaje nama. Istina, to podrazumijeva oslobađanje "ovisnika" u politici od njihovog prisustva i čekanja nametanja rješenja kao pokrića za vlastitu nesposobnost. Kada god odluče da odu biće to obaveza više za lokalne strukture vlasti i šansa za sposobne da se iskažu.
NN: Imate li komentar na nedavni nalog supervizora kojim se uskraćuje pravo na rad nekim zaštitarskim agencijama?
PAJIĆ: Teško je komentarisati ono za šta nemam dovoljno informacija. Supervizor zna šta je učinio, a sve što ja o tome znam je iz njegovog saopštenja i pisanja štampe. Istina, na osnovu novinskih tekstova lako bi se zaključilo da je prenaglio, ali ja ne bih donosio zaključke iz tih izvora. Vjerovatno nešto i od toga ima, ali stvarne razloge za taj potez zna Gregorijan. Bilo bi neozbiljno da ih napamet ocjenjujem.
NN: Budžet je planiran na oko 269 miliona maraka. Kakav je priliv?
PAJIĆ: Imamo trenutno manjak planiranih prihoda koji, naglašavam, ne utiče na planove. Pokrićemo ga iz viška prihoda od prošle godine kroz skori rebalans. To ne znači da nećemo štedjeti gdje god je moguće i usmjeriti taj novac u rezerve koje su trenut no samo milion maraka. *
NN: Naslijedili ste mnogo nezavršenih kapitalnih projekata vrijednih desetine miliona maraka, a planirate i nove investicije.
PAJIĆ: Tačno. Mnogo je započetih, a nezavršenih krupnih investicija. To se nije smjelo desiti. Naše kreditno zaduženje ne iznosi na godišnjem nivou više od milion maraka, a budžet je znatno iznad 200 miliona. Prostora za investicije i nova zaduženja s povoljnim kamatama zaista ima. Sve ćemo, obećavam i garantujem, raditi s punim angažmanom struke i uz angažovanje savjetnika koji su stostruklo jeftiniji od promašaja i probijanja rokova zbog loših i nepreciznih ugovora. Naravno, uz punu transparentnost u Vladi i pred građanima.
NN: U vrijeme formiranja Vlade i kabineta često ste isticali da Brčko oskudijeva u dobrim kadrovima. Mislite li da su u prednosti stranačko-politička pripadnost umjesto zvanja i znanja?
PAJIĆ: Uvjerio sam se u to. Nisam mogao ni pretpostaviti koliko se to vrednuje dok nisam započeo tu aktivnost. Distrikt ima, kažu, oko 100.000 stanovnika. Siguran sam da ima dovoljno školovanih i sposobnih, ali su izvan politike, pa ne dolaze do izražaja. Nažalost, ostaje nam da prihvatimo to što je "na cijeni", ali to nije samo situacija u distriktu već svuda u zemlji, pa i regionu.
NN: Kome je u ovom trenutku Brčko bliže - Banjaluci ili Sarajevu?
PAJIĆ: Geografski smo gotovo jednako udaljeni od tih centara, ali znam šta me pitate. Iskreno, bliža nam je Banjaluka, što je pomalo i logično, jer sam ja na dužnosti gradonačelnika, a moja stranka SNSD je vodeća u vlasti RS, ali ističem da iskreno očekujem jednak interes oba entiteta za saradnju sa distriktom, jer mi to zaista želimo i potpuno smo otvoreni. Očekujemo intenzivnije dogovore o svim oblicima saradnje.
NN: Distrikt je u rukama doktora. Vi i Vaš zamjenik Anto Domić ste na najodgovornijim funkcijama, a obojica ste doktori. Hoće li i distrikt biti zdraviji s vama?
PAJIĆ: Da, biće zdraviji.
NN: A, zdravstvo?
PAJIĆ: I ono. Mnogo je tamo problema. Prioritet je izgradnja modernog centra za hemodijalizu. Imaćemo taj centar s prvim mjesecima naredne godine. Slijedi za mjesec dana tender za izgradnju porodilišta, koje je godinama bruka distrikta i budžeta, zatim zahvati na objektu bolnice, ali i kadrova.
NN: Stanje u obrazovanju distrikta je godinama vrlo nesređeno. Šta ste uradili za prvih sto dana?
PAJIĆ: Katastrofalno je stanje u oblasti obrazovanja, a nismo uradili gotovo ništa, jer smo blokirani. Čovjek koji vodi Pododjeljenje i nosi najveći dio te loše hipoteke već dugo je na bolovanju, a po zakonu za to vrijeme ne može biti smijenjen. Zvuči zaista sramotno to što je do mene došlo da u Gimnaziji i više osnovnih škola nedostaju kreda i drugi sitni, ali za nastavni proces bitni detalji. Da ne govorimo o ostalim potrebama. Budžet za obrazovanje se mora racionalnije trošiti, a novca za ovu djelatnost ne smije nedostajati. Plašim se i novih problema početkom naredne školske godine.
NN: Vi ste od prethodne vlade naslijedili testament najkorumpiranije lokalne zajednice u BiH, a do tih ocjena došla je agencija "Amnesti internešnel" kroz istraživanje među građanima. Obećali ste na početku mandata da ćete se, ako se taj trend nastavi, odmah povući s funkcije.
PAJIĆ: Obećao sam i čvrsto stojim iza tih riječi. Imamo izgrađen sistem interne kontrole, sve savjetnike za pojedine oblasti, Javno pravobranilaštvo, revizore. Svi imaju obaveze i zakone opred sobom. Ko ne bude radio ili ko bude kršio zakone, biće smijenjen, kao i svi oni za koje se dokažu i najmanji elementi kriminala i korupcije.
NN: Kakav je Vaš stav prema obilježavanju značajnih datuma u vezi sa događajima iz proteklog rata, jer su oni definitivno jednonacionalni, ali i česti, jer smo imali tri vojske na malom prostoru?
PAJIĆ: Nedavno sam doživio neprijatnosti prisustvujući obilježavanju stradanja civila, Bošnjaka i Hrvata, prilikom rušenja mosta na Savi 1992. godine. Tada sam rekao i ponavljam: ja sam gradonačelnik svih građana i želim sa dužnim pijetetom odati poštu žrtvama, posebno civilnim. Svi ti ljudi su bez obzira na naciju, vjeru ili političko ubjeđenje samo žrtve nesrećnih sukoba. Ali ću u svim slučajevima kada se ta okupljanja budu koristila u političke svrhe odmah napuštati skup i reagovati javno. I sada sam ubijeđen da su porodice i prijatelji žrtava i u toj prilici, kao i na mnogo drugih mjesta, izmanipulisani. Krajnje je vrijeme da se ta praksa zaustavi, jer nikome ne donosi dobro.
NN: Jeste li dobili koji kilogram od stupanja na dužnost i šta radite kada ne radite?
PAJIĆ: Dobio sam šest kilograma isključivo zbog fizičke neaktivnosti i nedostatka rekreacije koja je bila sastavni dio mog života. Radim od osam do osam uglavnom sjedeći, a kad ne radim, vjerujte, spavam.
Novi kadrovi potpuno nepripremljeni
NN: Koliko je ljudi ostalo iz prethodnog mandata Vlade?
PAJIĆ: U ovom sastavu malo je ljudi ostalo iz prethodnog mandata. Vladu uglavnom čine novi kadrovi koji su potpuno nepripremljeni za taj nivo obaveza. Njihovo učenje usporava i dodatno opterećuje, a posebna priča su šefovi pododjeljenja kojih ima, vjerujte još i ne znam koliko, kažu mi oko 50. Oni su uglavnom nesposobni i lijeni, i umjesto da imaju sve u malom prstu i budu šefovima odjeljenja kao članovima Vlade uvijek pravi serviseri podataka i usluga, oni služe uglavnom svojim partijama i drugim interesnim grupama. Tako se šefovi sapliću već na startu, a takva organizacija se mora promijeniti. Ta reforma je u toku, a preuzeće je poseban sekretarijat Vlade čije formiranje, i pored odluke, nije realizovano pune dvije godine. Mislim da smo radili dobro i što se za ovo vrijeme nismo "prali" neuspjesima prethodne garniture, već smo se okrenuli svojim obavezama i to vrlo predano i odgovorno.
"Hoću red i profesionalizam"
NN: Kako komentarišete "dizanje prašine" u vezi s Kodeksom o oblačenju u Vladi i institucijama distrikta?
PAJIĆ: Ništa neobično u tom dokumentu nema. Tamo je sve ono što je potpuno normalno u civilizovanim i uređenim društvima i zajednicama. Ja hoću ovdje red i profesionalizam. Ako već imamo i onih koji ne znaju baš dobro da rade svoj posao, ima da budu barem pristojno obučeni. Siguran sam da građani odobravaju taj zahtjev, a medijska je sloboda da ga ocjenjuju po svom viđenju, ja se na to u ovom slučaju ne obazirem.