Osamnaestogodišnja Marijana V. već šest godina ima problema s alergijama. Zadnjih mjesec dana, kako kaže ta mlada Banjalučanka, simptomi su sve teži, pa često završi i u Hitnoj pomoći.
"Prilikom testiranja putem alergo-testa ustanovljeno mi je da sam alergična na pelud, pamuk, mliječne proizvode, životinjske dlake, prašinu i još neku hranu. Otkad je počelo proljeće teško dišem, kišem i svako jutro ustajem natečenih kapaka. Međutim, najveći problem mi predstavlja oticanje usne šupljine, koje se najčešće dešava noću, zbog čega imam gušenje. Tada obavezno završim u Hitnoj da primim injekcije", priča Marijana.
U posljednje vrijeme sve više ljudi ima problema s alergijama.
Učestalost alergija: U ne tako davnoj prošlosti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnostičkih metoda, nego zbog toga što je bilo malo takvih pacijenata.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je u posljednje dvije decenije došlo do drastičnog porasta broja ljudi s alergijom, kako u svijetu, tako i kod nas.
Alergijske bolesti se danas svrstavaju u bolest razvijenog svijeta, bolest 21. vijeka, i sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija.
Smatra se da je oko četvrtine svjetske populacije alergično na neku tvar i zbog toga pati od neke alergijske bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 20 odsto svjetske populacije preosjetljivo je na neki od alergena, a oko 300 miliona ljudi u svijetu boluje od astme.
SZO procjenjuje da će do 2010. godine na svijetu biti oko tri milijarde ljudi s alergijom. Zabrinjavajuće je i da se alergije počinju javljati u sve ranijoj dječjoj dobi.
Četvrtina od ukupne populacije alergičnih osoba su djeca, oko osam odsto djece pati od astme, a čak 30 ima hunjavicu uzrokovanu preosjetljivošću na neki antigen, a dva do šest odsto djece već po rođenju ima alergiju na određenu hranu i aditive u njoj.
Iako ne postoje precizni podaci, stručnjaci procjenjuju da u RS od raznih vrsta alergija pati skoro 20 odsto stanovništva.
Krsto Jandrić, specijalista pneumoftiziolog na banjalučkoj Klinici za plućne bolesti, potvrdio je da je u posljednjoj deceniji i kod nas i u svijetu sve više osoba preosjetljivih na razne vrste alergena.
"Iako ima više uzroka raznih alergija, u prirodi je sve više njenih izazivača, odnosno alergena, zbog čega je sve veći broj ljudi preosjetljiv na poznate i nepoznate alergene", kaže Jandrić.
Prema njegovim riječima, tri najčešća oblika alergije su respiratorna alergija, koja nastaje usljed preosjetljivosti na alergene koji se udišu, nutritivna, koja se javlja usljed preosjetljivosti na hranu i dodatke hrane, i kožna alergija.
"Alergije prouzrokuju upravo alergeni spoljne sredine, u zatvorenom i otvorenom prostoru. Oboljeli su najčešće alergični na grinje, kojih ima tokom cijele godine, na polen trave ježevice i ambrozije, zatim na kućnu prašinu, dlaku životinja, ubode insekata i hranu", kaže Jandrić.
Dodaje da je sve više građana alergično i na polene ambrozije, koja se proteklih godina proširila u našim krajevima.
Pretpostavlja da su za povećan broj alergija krivi i zagađeni vazduh i hrana, pretjerano korišćenje lijekova i nezdrav način života.
"Pored razne upotrebe nezdrave hrane i pića koje konzumiramo, u prirodi je posljednjih godina došlo ne samo do klimatskih, nego i do bioloških poremećaja, flore i faune. Usljed toga je došlo do pojave novih čestica i u zraku i prirodi koje su svaka za sebe, ako nisu alergen, onda sigurno potencijalni alergen i uvijek mogu izazvati kod čovjeka nekakvu određenu reakciju, pogotovo ako je to čestica s kojom organizam nije dolazio u kontakt", pojašnjava Jandrić.
Najčešći simptomi: Alergijske se reakcije mogu manifestovati na različite načine. Većina reakcija javlja se unutar jednog sata od izloženosti antigenu. Mogu se javiti uvodni simptomi u vidu svrbeža kože ili trnjenja sluznice usne šupljine.
Uobičajeno se javljaju kožne promjene: svrbež, crvenilo, urtikarija, angioedem. Otečenost sluznica, svrbež očiju, nosa i usta su česti simptomi, kao i oticanje usana i jezika, što može dovesti do otežanog disanja i gutanja.
Prema Jandrićevim riječima, simptomi zavise od vrste alergije i manifestacije na kom organu i sistemu se manifestuje.
"Kod svih alergija postoji određeni nadražaj. Na primjer, ako je koža u pitanju, manifestacije su svrab po koži i određene promjene na njoj. Ako su to drugi organi, u pitanju su najčešće respiratorni organi. Onda su simptomi uglavnom kašalj, kihanje, suzenje očiju i slično", kaže Jandrić.
Ističe da je za uspješno liječenje alergije potrebno postaviti pravu dijagnozu.
"Alergija se liječi kao i svake druge bolesti, znači zavisno od uzročnika. Ako je poznat uzročnik koji izaziva alergiju, onda je najbolje liječiti taj uzrok ili izbjegavati kontakt sa tim uzročnikom, a ako ne postoje dokazani uzroci tih alergija, što ima kod značajnog broja pacijenata, te alergije se najčešće liječe sistemskim lijekovima - kortikosteroidima ili određenim kremama", kaže Jandrić.
Kada su neke alergije kože u pitanju, kako pojašnjava Jandrić, onda su i te kreme najčešće sa kortikosteroidima.
"To je jedna vrsta lijekova koji se zovu antilalergensi. Tim lijekovima se u stvari pokušavaju spriječiti određene reakcije unutar organizma koje imaju za posljedicu promjene po tijelu ili promjene po respiratornom sistemu. Znači, utiče na te ćelije koje svojim lučenjem dovode do izražaja alergijske reakcije", kaže Jandrić.
Prema njegovim riječima, uglavnom se može pretpostaviti uzročnik ili alergen koji izaziva određenu alergiju, ali postoje i alergije gdje se ne dokaže nikakav uzrok i u tim slučajevima je teško uspostaviti pravu dijagnozu.
Najčešći lijekovi koji se uzimaju kako bi se alergija spriječila su antihistaminici, nazalni kortikosteroidi, antileukotrieni, a savjetuje se i imunoterapija.
Alergije mogu izazvati i smrt: Jandrić ističe da neke alergije mogu izazvati i burnu i intenzivnu reakciju, koja može da izazove anafilaktički šok i smrt.
"To su najteži oblici alergija na lijekove, ali i kod drugih manje opasnih i rjeđih alergena koje, po pravilu, idu sa nekim blažim i podnošljivim simptomima, takođe može biti reakcija intenzivna i burna i da dovede do šoka i nepoželjnog ishoda. Sve ostalo je podnošljivo i uz lijekove može da se drži pod kontrolom", kaže Jandrić.
Dodaje da je jedna od najčešćih bolesti na alergijskoj osnovi bronhijalna astma. Od nje najčešće obolijevaju mlađe osobe, odnosno djeca, ali može da oboli i osoba u svakoj životnoj dobi.
Stručnjaci upozoravaju da je zabrinjavajuća činjenica da se alergije počinju javljati u sve ranijoj životnoj dobi.
Tvrde da se alergijske smetnje obično javljaju prvi put prije 20. godine, a da se sklonost ka alergijama nasljeđuje.
Oboljenje je češće kod djece i mladih. Oko 90 odsto astmatičara mlađih od 16 godina ima alergiju, a kod 70 odsto mlađih od 30 godina astma je alergijske prirode.
"Iako se alergije mogu javiti u svakoj životnoj dobi, one se ipak češće javljaju kod mlađih osoba. Postoje određene alergenske predispozicije i nasljedni faktori sklonosti ka alergijama, tako da se one najčešće manifestuju u ranom životnom dobu. Međutim, alergije se mogu prvi put javiti i u svakoj životnoj dobi računajući i pozne godine", kaže Jandrić.
Ako se ne povede računa alergije mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, prije svega sa disajnim organima.
Prema istraživanjima, oko četiri odsto stanovništva ima problema sa polenskom alergijom.
Prema mišljenju alergologa, prvi simptomi kada roditelji treba da posumnjaju da je možda riječ o alergijskoj kijavici jeste kada dijete počne da kiše u naletima čim izađe napolje, ima zapušen nos, češe nos, a znak mogu da budu i suzne i crvene oči.
Mjerenje koncentracije polena: Kako bi građanima koji su alergični na polen bar malo olakšali mjesece kada je njegova koncentracija u vazduhu najveća, grad Banjaluka i Poljoprivredni institut RS već treću godinu zaredom realizuje projekat monitoringa koncentracije alergenih vrsta polena.
Podatke o koncentraciji tih vrsta polena objavljuje Zavod za zaštitu bilja na Poljoprivrednom institutu RS, koji je mjerenje počeo 27. februara.
"Podatke o koncentraciji polena objavljujemo svakodnevno, kako bismo na taj način pomogli svima koji imaju probleme s polenom. Mjerenje ćemo vršiti do oktobra, kada se ujedno i završava vegetacija najkasnijih alergenih vrsta biljaka, uključujući i ambroziju", rekao je Vojislav Trkulja, šef Zavoda za zaštitu bilja na Poljoprivrednom institutu RS.
Iz tog zavoda poručuju da je posljednjih dana u vazduhu zabilježena visoka koncentracija polena čempresa, jasena, a ponegdje i breze.
U banjalučkoj Administrativnoj službi grada navode da se podaci o koncentraciji polena svakodnevno objavljuju na internet stranici grada www.banjaluka.rs.ba, uz prognoze za tekuću sedmicu.
"Imajući u vidu činjenicu da je više od deset odsto populacije osjetljivo na polen biljaka, kao i da oboljenja izazvana polenom postaju sve veći problem, odlučili smo finansijski podržati monitoring koncentracije alergenih vrsta polena", kažu u Administrativnoj službi i napominju da su ranije podržali i kupovinu uređaja za mjerenje koncentracije polena.
Dušica Stanković, portparol Doma zdravlja u Banjaluci, istakla je da još nema mnogo pacijenata koji se javljaju zbog teškoća s alergijama, ali da u narednom periodu očekuju da će se taj broj povećati.
"Do sada se javljao poneki pacijenat koji zna da je alergičan. Međutim, u narednom periodu, već od početka maja, očekujemo povećan broj pacijenata koji imaju problema s alergijama", dodaje Stankovićeva.
I u banjalučkim apotekama su potvrdili da u narednom periodu očekuju veću potražnju lijekova koji mogu da ublaže alergiju.
"S buđenjem prirode možemo da očekujemo veći broj pacijenata koji će se javljati s pojačanim alergenim tegobama. Čini mi se da je juni ipak najspecifičniji mjesec što se alergija tiče jer tada cvjeta lipa, što je za mnoge noćna mora", rekli su u jednoj od apoteka.
Proljeće donosi nevolje
Iako alergije "ne poznaju godišnja doba", ljekari upozoravaju da proljeće i lijepo vrijeme donose dodatne nevolje za ljude sklone alergijama.
Kako pojašnjavaju, sezona alergija počinje u martu i završava u septembru.
Prvi simptomi alergije su kihanje u serijama, zapušen nos, curenje ili svrab nosa, crvenilo, suzenje i svrab očiju, glavobolja, poremećaj čula mirisa, umor, promjene na koži, kašalj, otežano disanje.
Ljekari upozoravaju da ih se treba obavezno konsultovati radi tačne dijagnoze kako bi se utvrdilo na šta tijelo reaguje.
Ako je moguće, u vrijeme cvjetanja polena treba zatvarati prozore, izbjegavati izlete i kampovanja u prirodi i u dogovoru s ljekarom uzimati prepisanu terapiju jer se alergije mogu uspješno držati pod kontrolom.