Društvo

Drekavac zaboravljen, šansa propuštena

 Drekavac zaboravljen, šansa propuštena
Drekavac zaboravljen, šansa propuštena
Dragan Sladojević

Rumuni zarađuju novac "zahvaljujući" Drakuli, Škotlanđani su "unovčili" čudovište iz Loh Nesa, a BiH je "prokockala" drekavca, o čijoj se navodnoj pojavi mjesecima pričalo od istoka Srbije do zapada Hrvatske.

Šta god se prije tačno godinu čulo u selu Drvar, u istoimenoj opštini, uzburkalo je duhove, ali nije alarmiralo turističke radnike da pokušaju da "naprave" magnet za posjetioce.

Turisti, naravno, ne očekuju da svojim očima vide mitološko biće, koje, većina je saglasna, ne postoji, ali bi im sigurno bilo zanimljivo da prođu kroz šumu iz koje su se, prema riječima lokalnog življa, čuli strašni krikovi, zbog kojih su strahovali brojni Drvarčani. Fotografisali bi se oni tu, kupili bi bar razglednicu i potrošili makar jednu marku.

Ali, drekavac pada u zaborav. Šansa je propuštena, iako su o "strašnom stvorenju" ne tako davno svi pričali - jedni iz razonode, drugi iz šale, treći zbog radoznalosti, četvrti, možda, i zbog straha.

Nakon što su "Nezavisne" u septembru prošle godine objavile da mještanima Drvara "krv u žilama ledi" nepoznata zvijer, koja se oglašava jezivim kricima, tekst su brzinom svjetlosti prenijele desetine medija iz BiH i regiona. Brojne novinske ekipe "okupirale" su krajiški gradić.

Jači i od filma: Zahvaljujući tome, danas kada na pretraživaču Google ukucavate "drekavac" pojavljuju se opcije "drekavac u Bosni", "drekavac u Drvaru", "drekavac u BiH", a slično je i na sajtu YouTube.

Vjerovali ili ne, "naš" drekavac na ovim sajtovima "prestigao" je to biće iz izuzetno popularnog srbijanskog filma "Lepa sela lepo gore". Pokušajte i na Facebooku, i naći ćete veći broj grupa o drekavcu, koje broje hiljade članova. Oni vredniji su čak i izradili sliku putokaza na kojem stoji "Drvar", a na njemu je misteriozno stvorenje. Pojavile su se i pjesme o drekavcu i bile su veoma slušane. Eto, bar su pjevači imali koristi.

Ma šta god se prije tačno godinu čulo u selu Drvar, u istoimenoj opštini, uzburkalo je duhove, ali nije alarmiralo turističke radnike da pokušaju da "naprave" magnet za posjetioce

Prošla je godina, a mi smo to stvorenje, manje-više, zaboravili. A nismo smjeli. Evo i zašto: jezero Loh Nes u Škotskoj širom svijeta poznato je po legendi da u njemu živi čudovište Nesi i to je navjeća turistička atrakcija Škotske. Vjeruju li ti turisti da postoji čudovište? Ne, ali zbog njega idu na jezero.

Možda drekavac iz Drvara ne treba da zasjeni Titovu pećinu, ali nije smjelo da se dopusti da "pobjegne", a da se pritom ne pokušaju privući turisti, od kojih bi, ako ništa, neki kupili suvenir o tom mitološkom biću.

"Strašni" zvukovi: No, ne misli tako i Slava Jukić, direktor nadležne Turističke zajednice Hercegbosanske županije, koja priznaje da šansa nije iskorištena.

"Imam puno upita u vezi s Titovom pećinom te svim ostalim što je u vezi sa Drvarom. Ima mnoštvo dobrih promidžbenih stari u vezi sa Drvarom. Što se tiče nas iz Turističke zajednice, čini mi se da bi bilo obilježeno više kao negativno kada bismo išli sa atrakcijom nekakvih drekavaca. Ispalo bi da mi mrzimo Drvar ako bismo isticali te negativne pojave", kaže Jukićeva.

Štaviše, priznaje i da se ta "negativna pojava" više i ne pominje i da su, tvrdi ona, svi "jedva čekali da se to pomakne u stranu".

"Svi portali su preuzeli kada se to čulo. U toj silnoj hajci na drekavca ispostavilo se da se radi o mladunčetu medvjeda", tvrdi Jukićeva, ali mještani i lovci kažu da su takve spekulacije postojale, ali se nikada nije precizno utvrdilo o čemu je riječ.

Jedna starica, iz sela Drvar, naglašava da je i ona čula "nešto strašno", za šta, iako je u poznim godinama, ni sama ne šta je.

"Ma kakvo mladunče medvjeda. Nema od toga ništa, ovo je nešto sasvim drugo, jako čudno", kaže ova mještanka.

Lokalna legenda: Slično ističe i Krstan Vukobrad, tehnički sekretar Udruženja lovaca Drvar, koji kaže da se nikada nije utvrdilo šta je ispuštalo misteriozne zvukove.

"Meče? To je bilo blizu kuća, u prigradskom naselju. Ne vjerujem da bi mečo došlo. Ali, više se ne čuje niti ko o tome priča. Kada se pojavilo bilo je aktuelno, a sada ništa", kaže Vukobrad.

On smatra da je "smiješno" to što se priče o misterioznom biću, koje se navodno čulo u drvarskim šumama, nisu unovčile.

"Trebalo je to malo i u turističke svrhe promivisati. Sve što je u korist Drvara i Lovačkog društva mi pozdravljamo", jasan je Vukobrad.

Da se drekavac mogao iskoristiti za turizam, ali u lokalnom smislu, i to uz sve ostalo što Drvar nudi, smatra i Asja Hadžiefendić-Mešić, portparol Turističkog udruženja BiH.

"Ali Drvar ima toliko ljepših i atraktivnijih stvari da ponudi, kao i cijela BiH. To može biti lokalna posebnost, usputna stanica, uz sve ostalo. Ne ide se u Rumuniju samo zbog Drakule, ali ovdje se mogla napraviti lokalna legenda. No, u smislu promocije te pojave nismo ništa uradili", priznaje ona.

Korisno za sve: Prema riječima Marije Knežević, dekana Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci, drekavac kao atrakcija može da se iskoristi. Turistima bi to, kaže, bilo zanimljivo.

Možda drekavac iz Drvara ne treba da zasjeni Titovu pećinu, ali nije smio da "pobjegne"

"Od toga bi imali koristi svi, jer da bi turista došao u Drvar, mora proći kroz druge krajeve BiH. Gdje će noćiti, jesti", pojašnjava Kneževićeva.

U opštini Drvar raspolažu ohrabrujućim podacima. Titovu pećinu od januara do juna posjetilo je čak 10.000 turista, i što je najvažnije, iz godine u godinu sve ih je više.

"Osim turista iz svih bivših jugoslovenskih republika, Drvar sve više posjećuju turisti iz zapadne Evrope, posebno Holandije i Italije", kažu u toj opštini.

Prostom računicom može se zaključiti - da je tek svakom desetom bogatom turisti, po cijeni od deset maraka prodat suvenir koji asocira na drekavca, zarada bi iznosila pristojnih 10.000 KM. Da je riječ o značajnoj cifri, govori i podatak da isto toliko iznosi 12 prosječnih plata u BiH.

No, kod nas su takva bića "negativne pojave". Dok drugima drakule i čudovišta donose zaradu, u BiH se dopustilo da se drekavac zaboravi.

 

Evropa zarađuje od "Drakula tura"

Rumuni ogromne svote novca svake godine zarađuju zahvaljujući legendi o grofu Drakuli, odnosno grofu Vladu Cepeši. Posjetioci su im ljubitelji horor priča te mistične atmosfere. "Drakula tura" u Rumuniji prava je turistička atrakcija. U okviru turističke ture, koju su zbog popularnosti brojne agencije uvrstile u svoju ponudu, obilazi se Transilvanija i u njoj sva ona mjesta, uključujući građevine, koja imaju veze sa životom popularnog grofa.

Čudovište u Škotskoj

Jezero Loh Nes nalazi se u Škotskoj, a širom svijeta poznato je po legendi da u njemu živi čudovište Nesi. Ovo jezero je možda i najveća turistička atrakcija Škotske. Oko jezera nalaze se ruševine zamka iz 12. vijeka i nekoliko kula, a vjeruje se da su upravo kule mjesto gdje postoji najveća vjerovatnoća da vidite čudovište, ako se pojavi iz jezera.

Naravno, nikada nije dokazano da čudoviše postoji.

Zeleni vilenjak

Irska je, pored svoje ljepote, poznata i po mitologiji, zbog čega veliki broj turista ovu zemlju smatra intrigantnom i misterizonom. Jedna od najpopularnijih priča jeste ona o zelenom irskom vilenjaku ili leprikonu. Prema nekim legendama, donosi sreću. On, po predanjima, sakuplja blago, a čovjeka koji ga uspije uloviti dovešće do bogatstva. Irski vilenjak, za razliku od klasičnih vilenjaka, pije, psuje, ima izrazit seksualni nagon i jedino što ga veže s klasičnim vilenjakom jeste besmrtnost.

Riječ  stručnjaka

-        Današnji turisti su mnogo aktivni, željni avantura, pa bi tako sama pomisao na ovo mitološko biće kod njih sigurno probudila pažnju.

-        Priča o drekavcu na ovim prostorima može predstavljati aktuelan pristup savremenoj turističkoj ponudi, koja je u svijetu veoma tražena.

-        Postoji mogućnost sa se drekavac kao mitološko biće, bez obzira na činjenice, interpretira kroz različite medije i na taj način dobije neku vrstu turističke vrijednosti.

-        Mitovi u turizmu, kao što je mit o drekavcu, koriste se kao zabava ili dopuna nekog turističkog potencijala.

 

Najčitanije