Zahvaljujući 4. internacionalnom festivalu folklora "Dukatfest", BiH, a prije svega grad Banjaluka, bili su svjetski centar folklornog života.
Čitava "vojska" mladih i talentovanih plesača iz 10 krajeva svijeta, obučena u predivne, tradicionalne narodne nošnje, danju je defilovala ulicama grada na Vrbasu, a noću uživala u razigranim i raspjevanim festivalskim večerima.
S obzirom da su se organizatori, ali i predstavnici grada, potrudili da svojim gostima omoguće što ugodniji boravak u svakom gradu koji su posjetili, članovi folklornih ansambala iz Srbije, Rusije, Makedonije, Litvanije, Mađarske, Indije, Letonije, Grčke, Meksika i Hrvatske ponijeli su kući samo pozitivne utiske.
Jedino je Srbija, pored utisaka, ponijela i nagradu za najbolju uigranost, gran pri festivala i 1.000 evra, dok su Mađari otišli bogatiji za nagradu za stil, a Litvanci za nagradu za autentičnost.
Zajednički komentar gostiju bio je da je Banjaluka prelijepa, da su ljudi ljubazni, pristupačni i otvoreni, a hrana savršeno ukusna.
Naročito zanimljiv bio je njihov susret sa građanima na Trgu Krajine, gdje su jednog prijepodneva prodavali svoje suvenire, prezentovali muziku, nošnje i specijalitete svoje kuhinje.
Mađari istakli da nisu došli s predrasudama u vezi sa ratom u BiH
Dok su Banjalučani radoznalo razgledali neobične predmete, među kojima je dosta bilo ručnog rada, predstavnici folklornih ansambala ljubazno su ih pozdravljali, pokušavajući na sve načine da im objasne šta svaki od predmeta znači i koliko košta.
S obzirom da starija domaća populacija jako slabo govori engleski jezik, pomagali su se španskim, što je bar kod Meksikanaca imalo efekta. Sa Indijcima nije bilo mnogo priče, jer njihov jezik rijetko čujemo i na televiziji, pa se sve završavalo na gestikulaciji.
Ni Rusi, koliko god djelovalo čudno, zbog sličnosti u jeziku, nisu se lako sporazumijevali sa domaćim stanovništvom, ali nervoze nije bilo. Vidjelo se da svi uživaju i da topao osmijeh i pogled govore više od riječi.
Ilza Liduma, članica folklornog ansambla "Ritums" iz Rige u Letoniji, sa svojim ansamblom prešla je oko 2.000 kilometara da bi vidjela naše prirodno i kulturno blago.
"Tokom posjete vašoj zemlji imali smo priliku da razgledamo pejzaže i prirodu i zaista smo se oduševili. Prelijepo je, to se ne viđa svuda, a o ljudima imamo samo riječi hvale", kazala je Liduma.
Objasnila je da su članovi njihovog ansambla u Republici Srpskoj predstavili tradicionalne kostime iz 17. vijeka.
"Pošto je Letonija sjeverna zemlja, u kojoj su zime vrlo okrutne i temperatura zna pasti ispod minus 20 stepeni Celzijusa, nošnje su veoma masivne, a suknje imaju i nekoliko podsuknji", kazala je ona.
Upoređujući njihove i bh. plesne tačke, istakla je da je osnovna razlika u tome što Letonci plešu u parovima, a mi svi zajedno. To joj se naročito dopalo.
Jedina barijera između učesnika i posjetilaca bila je jezička
"Sviđa mi se srpska muzika, a posebno to što zajedno plešete u kolu, tako da vaši plesovi pozivaju ljude da im se pridruže. Dok sam vas gledala na sceni, poželjela sam se popeti i pridružiti vam se, što je sjajno", dodala je Liduma.
Što se tiče naše kuhinje, ni tu nam nije našla mane. Jedino je primijetila da se kod nas od krompira pripremaju raznorazna jela, pa čak i salate, dok se kod njih to povrće poslužuje isključivo kao glavno jelo, i to kuvano.
Iako je Banjaluka poznata kao grad lijepih žena, šarmantna Letonka priznala je da su joj se dopali mnogi muškarci, te da bi se mogla naviknuti na život u BiH.
Vrlo zanimljivu priču o boravku u Banjaluci i svojoj kulturi ispričao je i Peter Mona, direktor folklornog ansambla "SZÖKOS", Szombateli iz Mađarske, koji su osvojili nagradu za stil na centralnoj takmičarskoj večeri.
"Iako smo prvi put u BiH, nismo došli ni sa kakvim predrasudama u vezi sa ratom koji se ranije ovdje desio. Uvjerili smo se da za to i nije bilo razloga, jer smo vrlo lijepo dočekani i ugošćeni, ljudi su jako ljubazni i nismo imali nijednu neprijatnost. Posebno nam se dopao grad", kazao je Mona.
Oduševile su ih, priznao je kroz smijeh, i festivalske večeri na kojima su se sjajno zabavljali s kolegama iz drugih ansambala, a otkrio je i da su se njihove žurke redovno nastavljale u hotelima.
Mađari su sa sobom doveli gudački orkestar, koji su činili violina, kontrabas, viola i klarinet, koji je najčešće svirao čardaš.
"Čardaš je najpoznatiji melos u Mađarskoj i željeli smo približiti ga ljudima koji žive u RS. Naše nošnje predstavljaju mađarsku populaciju koja živi u Rumuniji, u oblasti Transilvanija. Djevojke nose poluduge haljine cvjetnog dezena, a na muškoj nošnji karakteristični su šeširi i čizme, koje koristimo dok plešemo, tako što rukom udaramo po njima i proizvodimo dinamičan zvuk", rekao je Mađar.
Za razliku od ostalih, indijska nošnja nema neko posebno značenje, a Sadžaj Truvedi, jedan od članova njihovog ansambla "Page gap" objasnio je da je ona specifična jedino po tome što su je prije 5.000 godina nosili njihovi preci.
Truvedi je, takođe, pohvalio organizatore, ističući da su u Banjaluci proveli predivnih nekoliko dana.
"Naš ansambl ima 10 članova i svi smo zaista oduševljeni. Jedino što nismo uspjeli sasvim upoznati je vaša kuhinja, jer smo vegetarijanci, a primijetili smo da je meso neizostavno u većini vaših specijaliteta", dodao je on.
Gosti su kazali da je priroda prelijepa, ljudi ljubazni, a hrana izvrsna
Samo riječi hvale imala je i Đurđa Vlašec iz folklornog ansambla "Sveta Ana" iz Hrvatske.
Predstavljajući turopoljsku nošnju i njihove igre, 26 članova njihovog ansambla boravilo je po prvi put u Banjaluci.
Ona je istakla da je i bilo vrijeme da ovakve organizacije počnu zbližavati ljude te dodala da će vrlo rado uzvratiti gostoprimstvo.
I domaćini su imali razlog da budu ponosni na sebe. Predstavnik BiH na ovogodišnjem "Dukatfestu" bio je folklorni ansambl "Kolovit" iz Gradiške. Njihov umjetnički rukovodilac Mirko Borjanović kazao je da je jako zadovoljan što je BiH i ovoga puta dokazala da ima šta da pokaže.
"Festival je odličan. Konkurencija je bila jaka i to je svima bio dodatni motiv da se potrude. Mi smo se predstavili igrama sa Grmeča u koreografiji pokojnog Vase Popovića. Naše nošnje su originalne, nađene na terenu, stare oko 60-70 godina. Igrali smo sa devet parova, pokazali više tipova nošnji - zimske, ljetne, svadbene, tako da smo dali maksimum", dodao je Borjanović.
S obzirom da je ovaj festival, koji je trajao od 18. do 22. juna, od izuzetne važnosti za promociju naše zemlje, svaki sljedeći biće nova prilika da se u svijet pošalje realna, lijepa slika o nama.
Učesnici
Folklorni ansambl "Dukat", Stara Pazova, Srbija
Folklorni ansambl "Bermenchek", Tatarstan, Rusija
Folklorni ansambl "Skopje", Makedonija
Folklorni ansambl "SZÖKOS", Szombateli, Mađarska
Folklorni ansambl "Siaudele", Vilnius, Litvanija
Folklorni ansambl "Page gap", Ahmedabad, Indija
Folklorni ansambl "Sveta Ana", Odranski Obrež, Hrvatska
Folklorni ansambl "Ritums", Riga, Letonija
Folklorni ansambl "Sveti Atanasije Makedonis", Grčka
Folklorni ansambl "Balet de folclorico osidente" Meksiko
Folklorni ansambl "Kolovit" Gradiška, Bosna i Hercegovina
Vezane vijesti:
Zatvoren Dukatfest u Banjaluci: Gran pri u rukama Srbije (Foto)