Ured predstavnika za slobodu medija pri OSCE-u je jedina međudržavna institucija koja se bavi praćenjem poštivanja slobode medija u državama članicama. Na čelu tog ureda već skoro dvije godine nalazi se državljanka Bosne i Hercegovine Dunja Mijatović. Dotadašnja direktorica Sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Mijatovićeva je u martu 2010. godine imenovana za OSCE-ovu predstavnicu za slobodu medija u Beču.
Mijatovićeva je mandat dobila od 56 članica OSCE-a, koje su konsenzusom donijele odluku da će upravo ona obavljati taj posao.
Sloboda na Internetu
"Ured za slobodu medija OSCE-a je jedini ured koji direktnim kontaktom pomaže vladama zemalja da ispoštuju obaveze kojih su se prihvatili. Ured pomaže u slučajevima drastičnih kršenja slobode medija, kao što su zatvaranja novinara, mučenja i ostale stvari koje se, nažalost, dešavaju u svijetu, a sve s ciljem poboljšanja situacije koja nije nimalo ružičasta", kaže Mijatovićeva.
Neposredno pred razgovor za "Oslobođenje" i "Nezavisne novine", Mijatovićeva je boravila u Tadžikistanu, gdje je održana velika konferencija, na kojoj su učestvovali vladini i nevladini predstavnici, te novinari pet zemalja centralne Azije i na kojoj se govorilo o slobodi Interneta, slobodi protoka informacija na Internetu i pluralizmu na Internetu, te problemima u toj oblasti.
"Jedna od najvažnijih stvari u ovom poslu je zaštita novinara. Dio mog posla je da posjećujem novinare u zatvorima. Primjer su Eynulla Fatullayev iz Azerbejdžana i Natalija Radzina iz Bjelorusije. Fatullayeva sam prošle godine posjetila u zatvoru, a prošle sedmice sam imala čast biti sa njim u Njujorku, gdje je primio nagradu za životno djelo od Komiteta za zaštitu novinara. On je izašao iz zatvora sedam dana nakon moje posjete, a ja sam uspjela razgovarati o njegovom slučaju s predsjednikom u Azerbejdžanu. Nakon četiri i po godine provedene u zatvoru, Fatullayev je sad slobodan čovjek i ponovo se bavi novinarstvom. To je najveći uspjeh za OSCE i ovaj ured, a za mene kao osobu nešto što se ne može ni sa čim drugim mjeriti, jer ste u stanju da pomognete osobi koja je nepravedno optužena ili koja plaća cehove neke političke igre", kazuje Mijatovićeva.
Novinari se u zemljama svijeta susreću sa različitim problemima u radu. U nekim zemljama, kaže Mijatovićeva, novinare zatvaraju zbog riječi koje izgovore ili napišu, u nekim zemljama ubijen je veliki broj novinara, a ta se ubistva ne istražuju...
"U nekim su zemljama novinari i njihove porodice izloženi stalnim prijetnjama. Neke zemlje, kao BiH, na primjer, imaju odlične zakone koji se ne poštuju, jer nema političke volje. Primjerice, zemlje Balkana imaju slične probleme, nedostatak solidarnosti među novinarima, javni servisi, nedostatak razumijevanja za stvarno istraživačko novinarstvo... To su problemi prisutni u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori...", kaže naša sagovornica.
Prema mnogim mjerenjima, medijske slobode u BiH su na dosta visokom nivou, iako se to mijenja, pa je u posljednje dvije-tri godine BiH pala na toj ljestvici, što nije za pohvalu.
Podjela medija
"Problemi su vrlo vidljivi, ali ja uvijek kažem da nisu za to krivi mediji, jer mediji su refleksija onoga što je društvo i naša stvarnost. Postoje, naravno, i problemi s kvalitetom novinarstva u BiH, ali isto tako i u cijelom regionu, nedostatku hrabrosti za istraživačko novinarstvo, koje će ukazivati na korupciju i kriminal. Ako novinari rade taj posao, oni su osuđeni kao neko ko pripada određenim klanovima. Također, vidljiva je i velika podijeljenost među novinarima u BiH, koji su odlučili pripadati određenim političkim frakcijama, uništavajući na taj način dignitet profesije", odgovara Mijatovićeva na pitanje o tome u kakvom je stanju novinarstvo u BiH.
Ona zaključuje kako su zakoni u BiH savršeni, te kako novinarstvo u ovoj zemlji ima mogućnosti biti na najboljem nivou. Međutim, nije tako, jer očito ne postoji dovoljno volje.
"Bez obzira na sve probleme, i dalje kod nas postoje mediji koje treba pohvaliti i koje treba slušati kada govore o problemima u društvu", zaključuje Mijatovićeva.
Novinari protiv novinara
Jesu li novinari pod uticajem politike?
- Pa ne bih rekla da je to slučaj samo u Bosni i Hercegovini, već u cijelom svijetu. Gledamo izvještaje iz zemalja koje imaju dugu tradiciju demokratije, pa i u njima se govori o tome. Bitno je da građani imaju mogućnost da vide više opcija i čitaju više novina i odluče koji su to mediji koji govore istinu. Ja novinare uvijek pozivam na profesionalnost, bez obzira na različita mišljenja. Bitno je imati stavove kada govorimo o socijalnoj ugroženosti novinara, socijalnoj zaštiti novinara, o tome da je potrebna solidarnost na tom nivou. Ono što je vrlo prisutno u našem novinarstvu jesu napadi novinara na novinare. To treba što prije da prestane, jer unosi otrov i u profesiju i u društvo.
Vaše mišljenje o Vikiliksu?
- Ja ne mislim da tu postoji problem sa slobodom medija. Radi se o nečemu potpuno drugom i zato nisam reagovala kada je došlo do problema sa Vikiliksom. Zadnja dešavanja su mi pokazala da sam imala pravo. Jer najveće međunarodne nevladine organizacije koje rade na zaštiti medija, od "Reportera bez granica" pa mnogih drugih, prekinule su saradnju sa Vikiliksom zbog lavine informacija bez ikakve uređivačke politike, koje mnoge ljude spomenute u njima dovode u velike probleme u zemljama gdje ne vlada pravo i mjestima gdje ti ljudi mogu preko noći nestati. Sloboda ne može biti bez ikakve odgovornosti, jer odgovornost mora postojati.
Drugi o Dunji Mijatović
Helena Mandić:
- Sa Dunjom sam blisko sarađivala punih 14 godina i u najkraćem mogu reći: nikad nije bilo dosadno. Dunja ima specifičnu energiju i karizmu koja vas nekako neosjetno navede da od sebe dajete mnogo više nego što ste isprva mislili da je moguće. Ovo možda najbolje ilustruje činjenica da su njeni prethodnici na mjestu predstavnika OSCE-a za slobodu medija bili poznati i priznati stručnjaci, a ona je uspjela radu cijelog ureda dati jednu sasvim novu dimenziju.
Rubina Čengić:
- Kad govorim o Dunji Mijatović, moram reći da je jako dragocjeno da je na poziciji predstavnika za slobodu medija OSCE-a osoba iz BiH. Kad je u pitanju posao koji ona radi, to je važna i moćna pozicija, jer ona je potpuno samostalna kad je u pitanju sloboda medija u 56 zemalja. To je nevjerovatno velika snaga koju ona posjeduje i zbog toga je još važnije da je ta osoba iz BiH. Što se tiče Dunje kao osobe, to je vedra i dobronamjerna osoba i to u svakom segmentu života, i poslovnom i društvenom.