Od kada je 2006. godine Stipo Šarić (67) iz prijedorskog sela Ljeskare objelodanio da u svom polju ima najveću i najtežu bundevu u Potkozarju, tešku 70 kilograma, u našoj zemlji se počelo više voditi računa o rekordima.
Poljoprivrednici u raznim krajevima BiH sve češće uspijevaju uzgojiti džinovske bundeve, krastavce, tikve i krompir.
Tikve od metar i po: Ove godine Jovo Pantelić iz sanskog sela Kruhari uzgojio je neobične tikve čija je dužina dostigla rekordne razmjere.
Ovaj povratnik je izmjerio tikvu čija dužina iznosi oko metar i po.
Pantelići kažu da su sjeme te neobične tikve slučajno kupili na pijaci, te da su plodovi u međuvremenu narasli do neslućenih razmjera.
Pantelić ističe da na svom imanju uzgaja gotovo sve povrtlarske proizvode osim duhana.
Neobične tikve koje je uzgojio su, kako kaže, vrlo ukusne. Ono što je neobično za njih je da ako se s ploda otkine dio, tikva i dalje raste.
Njegova supruga Stojanka kaže da od tikvi priprema razne vrste jela.
Tikve nisu jedino neobično povrće koje su Pantelići uzgojili na svom imanju.
Pantelić s ponosom ističe da je ubrao krastavac čija dužina iznosi 51 centimetar.
Tu su i neobične ukrasne tikve u narodu poznate pod nazivom "sakaske". One su se nekada sušile i koristile kao posude.
Pantelić pojašnjava da su u prošlosti upotrebljavane i da bi se neplivači naučili plivati.
I ove godine džinovske bundeve narasle su u okolini Sanskog Mosta. Poljoprivrednik Ferid Kazić uspio je na svom imanju u sanskom selu Čaplje uzgojiti bundevu čija težina iznosi 50 kilograma.
Kazić ističe da se radi o domaćoj, takozvanoj bijeloj bundevi i tvrdi da je nije tretirao nikakvim pesticidima ili sredstvima za podsticaj rasta.
"Riječ je o potpuno prirodnom proizvodu, a zanimljivo je to da su i ostale bundeve koje sam posijao teške između 30 i 40 kilograma", navodi Kazić.
Ovaj poljoprivrednik dodaje da posjeduje parcelu neposredno uz rijeku Sanu, a objašnjava da je usjeve koje je zasijao redovno zalivao.
Paradajz teži od kilograma: Proces povratka u Bratuncu, ali i široj regiji uglavnom se svodi na obnovu ratom uništenih kuća i bavljenje poljoprivredom.
Abida Karić uspješno se bavi poljoprivredom, a da joj to ide od ruke pokazuje i primjer uspješnog uzgajanja paradajza koji je ove godine izrodio i džinovske primjerke.
"Ove godine u bašti sam pronašla i primjerke paradajza od 1.300 grama. Sve što proizvedem na oko 40 dunuma zemljišta na selu prodam na štandu pored kuće i na pijaci", kaže Karićeva.
Štand Karićeve proteklih mjeseci je bio najposjećeniji, a posebnu pažnju prolaznika privlači sa džinovskim paradajzom, od kojih svaki teži oko 1,3 kilograma.
"Mušterije najradije kupuju roze paradajz koji se zove 'volovsko srce'", kaže Karićeva.
Miroslav Begenišić iz Lastve kod Trebinja ove godine na svom imanju uzgojio je krompir težak skoro dva kilograma, koji je dovoljan za porodični ručak.
Ne sjeća se kada je ranije bilo tolikih primjeraka, a kao najveće zaluge za to ističe plodnu zemlju, stajsko gnojivo i mnogo ljubavi prema poljoprivredi.
"Stvarno sam bio iznenađen veličinom i težinom krompira. Ništa specifično nisam radio prilikom uzgoja, ali, eto, posrećilo mi se da uzgojim džinovske primjerke", kaže Miroslav.
Mijat i Milanka Marković su prošlog proljeća u svom selu Podravanje kod Srebrenice zasijali krompir na površini većoj od dunuma.
Jesenas su se iznenadili jer je krompir izuzetno rodio i većina pojedinačnog roda bila je teža od kilograma.
"Naš kraj pogodan je za ovu vrstu povrća jer zbog velike nadmorske visine bube zlatice su manje prisutne i ne moraju se primjenjivati posebne mjere zaštite. Pojedini primjerci težili su 1.550 grama", kaže Marković.
Dodaje da su sjeme nabavili u Ivanjici u Srbiji i u Rogatici.
Ovi primjeri, kako kažu poljoprivrednici, pokazuju da je naše podneblje jako plodonosno što se tiče uzgoja poljoprivrednih proizvoda, tako ih neće čuditi ako se do kraja sezone na njivama BiH pojavi još neki džinovski primjerak.