Elektronsko obrazovanje kao savremen, efikasan i lakši način sticanja znanja u svijetu se svakim danom sve više koristi, kako na univerzitetima, tako i u drugim obrazovnim institucijama, pa i u kompanijama ili nevladinim organizacijama. Većina svjetskih univerziteta danas uz klasičnu nastavu nudi i online programe, koji, za razliku od klasičnih univerziteta, nisu vezani za neko određeno mjesto, što je jedna od njegovih najvećih prednosti.
Predavanja najčuvenijih profesora uveliko su dostupna na umreženim računarima, te predstavljaju klasična predavanja koja su sada zahvaljujući mogućnostima Interneta javno dostupna cijelom svijetu.
Iako svijest o elektronskom obrazovanju u Republici Srpskoj još nije dovoljno jaka, na pojedinim fakultetima, kao što je Elektrotehnički fakultet u Banjaluci, izvodi se online nastava, te se pristupa i izradi online nastavnih materijala.
BiH je još 2003. godine potpisala Deklaraciju o Bolonjskom procesu, odnosno pristupila reformi visokog obrazovanja koja, između ostalog, podrazumijeva i praćenje razvoja i značajniju primjenu informacionih tehnologija u oblasti sticanja znanja, ali primjena elektronskog obrazovanja u obrazovanim institucijama BiH još nije harmonizovana.
Razlog tome je i činjenica da su za uvođenje takvog procesa obrazovanja potrebna značajna finansijska ulaganja.
Kako ističe Gordana Radić, prorektor Panevropskog univerziteta "Apeiron" u Banjaluci, s obzirom na to da smo ušli u informaciono društvo, podrška informaciono-komunikacionih tehnologija je veoma važna u svakodnevnom životu i radu.
"Elektronsko obrazovanje nije samo vezano za obrazovne ustanove, nego i za sve druge organizacije koje bi morale da obrazuju svoje radnike ukoliko žele da budu uspešne i da idu u korak s vremenom", naglašava Radićeva.
Govoreći o uvođenju e-obrazovanja, Radićeva ističe da je u tom pogledu potrebno ustanoviti koliko je sredstava potrebno uložiti, odnosno šta se zauzvrat očekuje od tog procesa, te za koje konzumente se uvodi takav sistem obrazovanja, odnosno koliko je korisnika.
"Zahvaljujući primjeni elektronskog obrazovanja, vi možete imati predavanja u Banjaluci, a da vas studenti prate u Bijeljini i mi to koristimo. Imate prostor gdje sjede studenti koji vas slušaju i sa kojima imate interakciju, dakle oni vam mogu postaviti pitanje, a vi možete odgovoriti i to je najjednostavniji vid ovog obrazovanja", objašnjava Radićeva.
Na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci, prvom fakultetu u Republici Srpskoj koji je uveo elektronsko obrazovanje, ističu da su na tom fakultetu sve učionice opremljene projektorima, koji značajno olakšavaju rad profesorima koji koriste različite forme e-obrazovanja.
Petar Marić, dekan Elektrotehničkog fakulteta, naglašava da je ovaj fakultet formalno ušao u proces elektronskog obrazovanja još 1998/1999. godine.
"Kroz međunarodni projekat Elektrotehnički fakultet je tada osnovao centar za učenje na daljinu i od tada smo uradili mnogo toga u oblasti e-obrazovanja, između ostalog uveli smo i veoma bitne menadžment sisteme za upravljanje i učenje preko veba, te razvili sistem koji omogućava podršku i nastavnicima i studentima koji koriste takav način učenja", objašnjava Marić.
On dodaje da je fakultet sa preduzećem "Telekom Srpske" kupio video-konferencijski sistem, zahvaljujući kojem su krenuli sa drugim aspektom obrazovanja.
Jedna od rijetkih srednjih škola u RS u kojima je elektronsko obrazovanje u nastavi uvedeno još prije tri godine je Elektrotehnička škola u Prijedoru.
Kako ističe profesorica ove škole Olivera Banjac, tokom svog jednogodišnjeg stručnog usavršavanja u Japanu 2005. godine uvidjela je koliko informacione i komunikacione tehnologije mogu da unaprijede nastavni proces, korištene, prije svega, kao dopuna klasičnoj nastavi.
"Po povratku u zemlju konstantno se zalažem za modernizaciju nastavnog procesa i uvođenje novih tehnologija u nastavu, kako u svojoj školi, tako i širom BiH. Kao rezultat toga u našoj školi je pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture 2007. godine proveden projekat pod nazivom 'eLearning, odnosno e-obrazovanje u nastavi informatike i matematike'", ističe ona.
Dodaje da je Elektrotehnička škola jako dobro opremljena računarskom opremom.
Provedene studije pokazuju da je gotovo 70 do 80 odsto ukupnog znanja odrasle osobe stečeno na informalan način, a danas se većina tih aktivnosti obavlja uz pomoć računara ili putem Interneta, te je stoga važno osposobiti se za samostalnu primjenu savremenih informacionih tehnologija.