BRISEL - Nakon što su društvene mreže dijelom preuzele ulogu informisanja javnosti koja je prethodno isključivo pripadala "klasičnim" medijima poput novina, radija i televizije, pojavio se problem dezinformacija, odnosno širenja lažnih vijesti ili iskrivljivanja činjenica na način da javnost bude obmanuta ili dovedena u zabludu.
Prije pojave društvenih mreža ulogu "filtera" obavljali su urednici koji su pazili šta može biti pušteno u javni eter, dok kod društvenih mreža tih unutrašnjih mehanizama filtriranja šta je vijest, a šta nije vijest nema, pa se korozivan efekat lažnih vijesti i dezinformacija vrlo brzo osjetio čak i u inače robusnim i otpornim razvijenim društvima poput SAD, Velike Britanije i drugih zemalja.
To je posebno došlo do izražaja nakon početka proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru prošle godine, kada je EU počela da primjenjuje neke od mjera kako da se suzbije lažno i tendenciozno informisanje javnosti o događajima u Ukrajini.
S obzirom na to da je funkcionalna demokratija nemoguća bez dobro informisane javnosti, pojavio se problem kako spriječiti širenje lažnih, tendencioznih i zlonamjernih informacija, a da istovremeno ne bude ugroženo pravo građana na slobodno izražavanje. EU je svjetski lider kada su u pitanju standardi kako da se postigne ovaj cilj. U žargonu se govori da SAD i Kina kreiraju platforme preko svojih tehnoloških giganata, a da EU preko Evropske komisije nameće globalna pravila kada je u pitanju njihovo odgovorno korištenje. Naime, iako EU kreira pravila samo za svoje područje, s obzirom na to da se radi o ogromnom tržištu, tehnološke kompanije teško da mogu ponuditi niže standarde ostalim tržištima od onih koje moraju primijeniti u EU. Na taj način EU postavlja standarde koje onda svi indirektno moraju da slijede.
EU je svoju ulogu globalnog regulatora shvatila veoma ozbiljno pa je, između ostalog, u aprilu prošle godine usvojila Zakon o digitalnim uslugama, koji je na snagu stupio u novembru prošle godine.
Iako su velike platforme poput Twittera, Facebooka i TikToka u prvom trenutku tvrdile da neće prihvatiti pravila koja nameće ZDU i da će se radije povući s tih tržišta, to se nije desilo, i jedna po jedna prihvatila je sva pravila. Tako je Twitter prošlog mjeseca, nakon što se dugo opirao, pristao da primijeni evropska pravila za suzbijanje lažnih vijesti, a isto su učinile i druge platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka. Prethodno je Ilon Mask, novi vlasnik Twittera, najavio da njegova platforma odustaje od procedura EU za borbu protiv dezinformacija, krajem prošlog mjeseca platforma je, ipak, saopštila da će primijeniti sva pravila EU za suzbijanje lažnih vijesti i borbe protiv dezinformacija.
ZDU, između ostalog, uvodi stroga pravila o suzbijanju dezinformacija i lažnih vijesti. Ovaj zakon obavezuje platforme da aktivnim mjerama sprečavaju zloupotrebe njihovih sistema, sprečavaju širenje lažnih vijesti tokom izbornih kampanja.
U Evropskoj komisiji su nam rekli da je suština u tome da će svaka tehnološka kompanija koja ima više od 45 miliona korisnika biti obavezna da izvrši godišnju procjenu rizika i da preduzme mjere za smanjenje rizika koje proizlaze iz dizajna i korištenja njihove usluge.
"ZDU će podsticati koregulatorni okvir za štetu na internetu, uključujući kodekse ponašanja kao što je revidirani Kodeks prakse o dezinformacijama i krizni protokol", kažu oni.
Napomene radi, upravo je ovaj kodeks bio sporan Masku i koji je najavio da će napustiti, ali se na kraju ipak predomislio i najavio da će ga Twitter poštovati.
Kao rezultat ovih regulatornih pravila koje je postavila EU, efekat se već primjećuje u mnogo manjem broju lažnih profila, sajtova sa sumnjivim izvorima informisanja i botova koji šire antidemokratsku propagandu.