MAGLAJ - Na Eko-fem konferenciji "Doprinos žena procesu zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini", koja se održavala u četvrtak i petak u Maglaju, okupili su se aktivistkinje i aktivisti angažovani na polju zaštite životne sredine i unapređenja rodne ravnopravnosti.
Konferenciju su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Centar za životnu sredinu, a tom prilikom učesnici su mogli čuti šta se dešava na terenu, u različitim lokalnim zajednicama, te se kritički osvrnuti na politike "pravedne tranzicije" u Bosni i Hercegovini.
Stopa energetskog siromaštva
Prvog dana, odnosno u četvrtak, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa stopom energetskog siromaštva u BiH, te je predstavljena publikacija "Rodna ravnopravnost u zelenoj tranziciji u Bosni i Hercegovini: Analiza mjera za unapređenje energetske efikasnosti".
Boriša Mraović, jedan od autora ove publikacije, naveo je da se procjenjuje da je između 30 i 40 odsto osoba u BiH u stanju energetskog siromaštva te da većina energetsko siromašnih osoba živi u porodičnim kućama ili u kućama s nekoliko stambenih jedinica, kao i da je to posebno rašireno među penzionerima.
Poveznica između zdravlja i energije
I Jasmina Husanović, univerzitetska profesorka i članica "Fronta slobode" iz Tuzle, govoreći o energetskom siromaštvu u BiH, istakla je da je eko-feministička perspektiva poveznica između zdravlja i energije stvar na kojoj treba insistirati.
"U svakodnevnom životu energetsko siromaštvo je donošenje odluka da li zagrijati samo jednu prostoriju i sl.”, ističe Husanovićeva, dok Azra Kešetović, takođe članica "Fronta slobode" i platforme "Ekofem BiH", navodi da energetska tranzicija u BiH neće biti pravedna ako ne bude feministička, demokratska i lokalno ukorijenjena.
Ko odlučuje i profitira, a ko ispašta
"Pitanje energije uključuje pitanje moći, odnosno ko odlučuje i profitira, a ko ispašta. Kada sistem zakaže, domaćinstvo improvizuje", napominje Kešetovićeva.
Dodaje da je "Ekofem BiH" nastao u Tuzli 2022. godine, kao ujedinjena platforma feminističke i okolišne borbe.
Takođe, istog dana predstavljena je i publikacije "Rod i kriza u Bosni i Hercegovini u periodu od 2020. do 2025: Mapiranje situacije", a aktivisti i aktivistkinje, između ostalih, Jelena Topić iz neformalne grupe građana "Prijedor se budi", govorila je o 13 protesta zaredom koje su organizovali protiv otvaranja i rada rudnika Bukova kosa, dok je Maksuma Topalović iz Udruženja "Alternative" Kakanj pričala o protestima i borbi mještana zbog poskupljenja komunalnih usluga, ali i protiv gradnje tvornice za preradu animalnog otpada.
Trovanja mještana Vareša olovom
Takođe, bilo je riječi i o trenutnoj situaciji trovanja mještana Vareša olovom.
Drugog dana konferencije održana su dva panela, i to "Građanske inicijative u svjetlu zaštite životne sredine i pravnog okvira u BiH" te "Uloga žena u nauci i zaštiti prirode".
Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja "Eko-put", prenijela je njihovo iskustvo s terena tokom prikupljanja potpisa za građansku inicijativu koju su organizovali protiv otvaranja rudnika na Majevici i zaštite tog područja, dok su pravnice Jovana Kisin Zagajac i Sonja Kosanović iz Centra za životnu sredinu govorile o osnovnim pravnim koracima koji su potrebni za osnivanje građanske inicijative.
"S obzirom na to da u FBiH još nema zakona koji reguliše ovu materiju, građani su primorani da građanskim inicijativama improvizuju, odnosno pridržavaju se onoga što piše u statutima gradova i opština. U RS su građanske inicijative regulisane zakonom, pa su predviđeni jasni pravni koraci o kojima smo u petak pričali", navela je Kosanovićeva.
Tokom panela "Žene u nauci" svoje višegodišnje radno iskustvo sa učesnicima su podijelile Emina Šunje, asistentkinja na PMF Sarajevo, i Branislava Dukić, magistrica šumarstva, iz Centra za životnu sredinu.