Dosadašnjim rezultatima privatizacije preduzeća u Federaciji BiH niko nije zadovoljan jer su "rezultati zaista skromni", kaže Enes Ganić, direktor Federalne agencije za privatizaciju.
Ističe da je u dokumentu `Politika privatizacije FBiH`, koji je izradila Agencija, prioritet dat telekomunikacijskom sektoru. Ganić tvrdi da je ovaj dokument, o kojem će zadnju riječ dati Vlada i parlament FBiH, urađen kako bi prodaja firmi bila uspješnija, bolja i kvalitetnija.
Napominje da sredstva od dosadašnje privatizacije 583 preduzeća `nisu bila značajna` i uglavnom je Vlada njima servisirala javni dug Federacije.
NN: Vlada FBiH stopirala je privatizaciju do usvajanja dokumenta `Politika privatizacije u FBiH`. Da li je to priznanje da je dosadašnja privatizacija vršena bez jasne politike, plana?
GANIĆ: Ne. Dosadašnja privatizacija rađena je sa jasnom politikom i planom, ali rezultatima koji su ostvareni Vlada FBiH i mi nismo zadovoljni. Predlažemo promjenu te politike i tog koncepta da bi privatizacija bila uspješnija, bolja, kvalitetnija.
NN: Koja je to promjena, šta dokument sadržava?
GANIĆ: Nezgodno je da o tome govorim jer dokument nije usvojen, ali reći ću osnovne naznake. Iz premijerovog ekspozea vidjeli ste da je premijer Nedžad Branković u jednom dijelu potcrtao izradu nove politike privatizacije. Suština je promjena od metoda do načina privatizacije, a promjena je i u dijelu plana preduzeća koja će se privatizirati. Do sada smo govorili o sektoru telekomunikacija kao o ostalim aktivnostima, a u dokumentu `Politika privatizacije u FBiH` taj se dio stavlja kao prioritet. Kod ostalih sektora promjena je metoda privatizacije i kombinacija raznih metoda.
NN: Koje su nove metode?
GANIĆ: Prošle godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji omogućio je nekoliko novih metoda. Jedna od njih je podjela na tehničko-tehnološke cjeline. Tom metodom ide `Krivaja`, iza njih idu i druge firme, poput KTK Visoko, `Hepok` Mostar. Druge su metode prodaje jednog dijela firmi preko berze. Nekidan smo imali jednu pokusnu prodaju i rezultat je fantastičan u odnosu na ovo što smo ranije imali. Ovdje je vrlo važan plan i dinamika plana, postepeno puštanje i prodaja preko berze. Postoji varijanta da jedan dio kvalitetnih dionica ide i preko stranih berzi. Već ima takvih iskustava u okolini. U Hrvatskoj je prodaja dionica išla preko londonske berze. To su te novine. Ima još nekih prijedloga, ali radi se o materijalu koji je u nacrtu. Kasnije će se moći konkretno govoriti, jer će u ponedjeljak 3. septembra dokument `Politika privatizacije u FBiH` biti proslijeđen Vladi FBiH.
NN: Koliko još preduzeća treba privatizovati, a koliko kapitala se izuzima od prodaje?
GANIĆ: Taj odgovor će dati Vlada FBiH. Ja sam u dokumentu dao načelno šta bi trebalo, sektorski obradio prvo telekomunikacije, drugi dio su javna preduzeća, komercijalna preduzeća, vodoprivreda, energetika. Predložili smo da bi bilo dobro da, kada je riječ o preduzećima s manjinskim državnim kapitalom, dio toga ide preko berze kao što je bilo sa `Interšpedom`. Jedan dio ne bi trebalo privatizirati, država bi trebala ostati vlasnik. U `politikama` smo predložili da ne treba privatizirati sektor energetike. Ovaj dio programa smo usaglasili s planom elektroenergetskog sektora koji je usvojio parlament gdje se govori o izgradnji zajedničkih elektroenergetskih objekata Ministarstva energetike FBiH i stranih investitora, partnerstvu javnog i privatnog. Od Vlade i parlamenta zavisi da li će podržati dokument `Politika privatizacije`.
NN: Rekli ste da rezultati privatizacije nisu bili dobri. Šta sa preduzećima koja su već privatizovana i `trpe` zbog toga?
GANIĆ: Rekao sam da nismo puno kvalitetnog kapitala privatizirali. Sada je 60 odsto državnog kapitala, 40 odsto je privatiziranog. Ne govorim o tome ako je neko preduzeće privatizirano i sada je nova struktura vlasništva. Kupili su tako kako su kupili, samo je pitanje koliko je kvalitetan novi investitor, a njemu na raspolaganju stoje beneficije, postoji najava Vlade da će uvesti nove beneficije u smislu smanjenja poreza i doprinosa, poreza na dobit. Kroz kontrolu ćemo vidjeti da li su oni kvalitetni investitori ili nisu. Preduzeća će trpjeti u situaciji kada se poništi ugovor i ako brzo država ne preuzme upravljanje. Tu su mehanizmi sporiji. U tom periodu može biti problema.
NN: Ima li garancija da će, nakon usvajanja ovog dokumenta, buduća privatizacija kompanija biti uspješnija i lišena političkog uticaja?
GANIĆ: Takve garancije teško da može iko dati, ali ovo je drugi pokušaj i način da se unaprijedi nešto i postigne rezultat. Ova privatizacija što je do sada išla, išla je sporo i rezultati su takvi kakvi jesu. Ako se ne postigne rezultat na ovakvom pristupu, onda se pitamo gdje se i kako može postići rezultat. Ne kažem da neće biti problema. Naravno da će biti, ali ovo je simbioza i sinteza dosadašnjih loših strana, prednosti koje su se ukazale i pokazale i onog šta bi trebalo, nekih novih ideja, da se napravi rezultat.
NN: U Vladi FBiH su rekli da će dokument sadržavati informaciju u šta će biti utrošena sredstva od prodaje firmi. Koliko je do sada inkasirano sredstava od privatizacije i u šta su utrošena?
GANIĆ: Ne mogu odgovoriti u šta su utrošena. Agencija nema pravo ni nadzor nad tim sredstvima. Mi ih zaprimimo i na ESCROW računu su Vladi na raspolaganju. Vlada ima plan tog utroška. Dosadašnja sredstva nisu bila značajna i Vlada nije mogla postići veliki efekat oko utroška. Uglavnom se radilo o tome da je Vlada servisirala javni dug Federacije. Sada Vlada pravi planove i reforme. O tome ćete morati s premijerom Brankovićem. Što se tiče rezultata, u 2006. godini je ostvareno oko 16 miliona KM gotovinskih investicija, 164 miliona KM je ugovoreno, preuzeto je 795 radnika i zaposlen 431 novi radnik. Rezultati su zaista skromni. Zbog toga u ovim politikama predviđamo daleko radikalnije i veće prodaje i efekte.
NN: Kako bi bilo najbolje privatizovati `BH Telecom`?
GANIĆ: Taj odgovor ćemo naći kada Vlada bude usvojila ovu `politiku`. U ovoj politici nalazi se i sektor telekomunikacija. Postoje modeli, više varijanti i više modela. Rano bi bilo da vam govorim o tome jer ne znam koja će biti varijanta prihvaćena. Možda sama Vlada predloži treći ili četvrti način. Bilo bi nepopularno da govorim o tome. Radi se o materijalu koji je u pripremi. Kada bude usvojeno, to će biti javni dokument. Idemo s prijedlozima tri-četiri varijante.
NN: Hoćete li ispuniti očekivanja Vlade FBiH i do kraja godine raspisati tendere za firme KTK, `Krivaja`, `Hepok` i Željezara Zenica?
GANIĆ: Vlada je obustavila svaku privatizaciju do usvajanja politike privatizacije. Ove firme se nalaze u ovoj politici.
NN: Vlada je rekla da se nastavi ono što je započeto.
GANIĆ: Nismo još započeli KTK. Uprava još nije dostavila plan privatizacije. Započeli smo `Aluminij` Mostar, `Hepok`, `Krivaju` i to ćemo dalje provoditi. KTK i Željezara će sačekati dok se ne usvoje politike. U tom dokumentu ima i drugih firmi kao što su `Energoinvest`, `Hidrogradnja`, UNIS.
NN: Iz Vlade FBiH su obavijestili da očekuju i prodaju `Aluminija` do kraja godine. Je li to moguće s obzirom da je litvanska kompanija UBIG tužila jer je eliminisana iz procesa privatizacije `Aluminija`? Može li se desiti da sud naloži privremenu obustavu privatizacije do rješenja spora?
GANIĆ: Nastavljamo raditi dok god Vlada, Agencija, Komisija koja vodi ovaj proces ne dobije neki sudski nalog. Niko nam nije ništa dostavio, niko nam nije napisao zabranu. Onog momenta kada sud nešto dostavi mi ćemo to poštovati. Ne bih komentarisao sudske postupke.
NN: Kako komentarišete tvrdnje UBIG da privatizaciju `Aluminija` vodi komisija koja za to nije ovlaštena i da se ne poštuju pravila tendera?
GANIĆ: Komisija je formirana odlukom Vlade FBiH i ona je legalna. Sve što smo do sada uradili u potpunosti smo poštovali pravila tendera. Nije tačno da smo mi njih odbacili, odnosno nismo pozvali na pregovore. Još tri kompanije nisu pozvane. Ne bih u tom smislu otvarao raspravu. Oni su komentarisali novinske napise, a ne dokumente koje smo im poslali.
NN: Je li održan sastanak s četiri kompanije koje su ušle u drugi krug privatizacije `Aluminija`?
GANIĆ: U četvrtak je bio zadnji razgovor sa zadnjom kompanijom. S obzirom da je resorni ministar na službenom putu, nismo im mogli dati dijelove odgovora na određena pitanja. To ćemo učiniti tokom naredne sedmice. Zbog toga smo produžili dostavu obavezujućih ponuda za 24. septembar umjesto što je bio 5. septembar. Tema razgovora sa sve četiri kompanije je snabdijevanje i cijena električne energije u njihovim budućim biznis planovima. Razgovori o tome su obavljeni jer tražimo da investicija bude u nekom iznosu od 150 miliona eura. Ova kompanija ima najsavremeniju opremu i ulaganje u postojeću opremu nema smisla. To automatski povlači da se mora praviti nova elektroliza. S obzirom na novi plan gradnje elektroenergetskih objekata, oni hoće jasan odgovor da li će biti dovoljno električne energije i za potrebe nove elektrolize, koja je cijena, pod kojim uslovima, mogu li to Vlada i Ministarstvo garantovati.
NN: Ko je do sada dostavio pismo namjere za ulaganje u `BH Airlines` uz sticanje određenog procenta vlasništva? Rok je 15. septembar.
GANIĆ: To radi komisija i koliko se sjećam da do sada zvanično komisiji još niko nije dostavio pismo namjere. Ima to pismo koje je došlo u Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i najbolje bi bilo da to pitate Ministarstvo. Ono je nosilac operativnih pitanja. Mi pružamo tehničku potporu. Ne znam ko je tačno uputio to pismo namjere.
NN: Imate li kapacitet za reviziju privatizacije ukoliko bi ona bila povjerena Agenciji za privatizaciju FBiH?
GANIĆ: Trenutno nema dovoljno. Imamo sektor koji se bavi kontrolom sa dva zaposlena, a povremeno angažujemo iz drugih sektora. Ako se parlament odluči nama povjeriti reviziju privatizacije, mi ćemo se kadrovski ojačati. Rapisaćemo oglas i nastojati da odaberemo stručne i kvalitetne ljude. Trebaće nam dobri pravnici, revizori. Formiraćemo poseban sektor. Pripremili smo organizacionu šemu, ali nismo radili na kadrovskom jačanju. Sve zavisi hoće li to pripasti Agenciji. To je ogroman i težak posao, ali imamo iskustva u toj oblasti. Biće obuhvaćena sva do sada privatizirana preduzeća, dakle 583 firme. Svako može potegnuti pitanje revizije privatizacije, od dioničara sa pet i više odsto vlasništva, načelnika opštine, finansijske policije, tužilaštva, resornog ministarstva...Ne mislim da će za sve firme biti tražena revizija. Ima jako dobrih privatizacija.
NN: Od početka godine prodano je osam preduzeća za 4,9 miliona KM. Koliko je to od onoga što je bilo planirano?
GANIĆ: To je vrlo malo od plana. Razlog je što je najvećim dijelom obustavljena privatizacija, ono što je bilo predviđeno tenderom. Obustavljeni su `Energoinvest`, `Hidrogradnja`, `Aluminij` je u toku. Za Fabriku duhana Mostar bilo je pitanje da li prodavati ili pristupiti zahtjevu da se pripoji Fabrici duhana Sarajevo. Te dileme moraju se razriješiti i onda će ići ili privatizacija ili neki drugi oblik. Usvajanjem politika sigurno će biti nastavljena procedura. Firmu `Soda so holding` ćemo morati vratiti u nadležnost Tuzlanskoj agenciji za privatizaciju, `Šipad eksport-import` je prirevremeno zaustavljen zbog aktivnosti Tužilaštva. Ovo što je prodano u prvih šest mjeseci uglavnom je rezultat male privatizacije i to je dosta sredstava. Radi se o tome da se prodani uglavnom poslovni prostori. Ta sredstva su i proslijeđena kompanijama i one su ih koristile za svoje potrebe.
NN: Kada će Agencija znati koliko imovine, potraživanja i dugova firme iz FBiH imaju van granica BiH?
GANIĆ: Sad imamo centralni registar. On nije zakovan, svaki dan se mijenja. Svaki dan otkrivamo imovinu koju je neko prikrio, zaboravio. Kada se dođe u posjed imovine, Vlada FBiH će vidjeti koji je njen interes, da li da to koristi, iznajmljuje ili proda. Najteže je doći do podataka. Potraživanja van bivših država imamo oko 250 miliona dolara, a s kamatom je to oko 500 miliona dolara. U okviru bivših država, u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji riječ je o stotinak miliona dolara. Za imovinu bitna je identifikacija. Imamo knjigovodstvene vrijednosti, a one su beznačajne. Bitno je da dođemo u posjed i pravimo procjenu. Tamo gdje se u firmama vodi računa i postoje dobre evidencije ušlo se u posjed. Imamo firmi koje muku muče da vrate imovinu jer su to zapustili, smatrali da neko drugi treba voditi računa. Ima i prodane imovine. Tražićemo poništenje do toga da ćemo tužiti da se vrati to nazad.
`BH Telecom` dvostruko vredniji od `Telekoma Srpske`
NN: Koliko vrijedi državni kapital u `BH Telecomu` i `HT Eronet`?
GANIĆ: Knjigovodstvena vrijednost 90 odsto `BH Telecoma`, prema početnom bilansu, je 561 milion KM. U `HT Mostar` je 50,103 odsto državnog kapitala i vrijedan je 156 miliona KM prema početnom bilansu.
NN: Očekujete li za `BH Telecom` cijenu približnu onoj za koju je prodan `Telekom Srpske`, a to je oko 650 miliona eura?
GANIĆ: `BH Telecom` vrijedi dva puta više. To je moja procjena. Još nisu određeni kriteriji. Rekao sam vam knjigovodstvene vrijednosti, a vidjećemo koliko će tržište odrediti. Sigurno će biti veće nego knjigovodstvene. Prema vrijednosti dionica koje se kreću na tržištima vidi se da bi to moglo biti daleko više.