Društvo

Pratite nas na Google news

Eslik za “Nezavisne”: SAD Srpsku pomogle sa 700 miliona dolara

Eslik za “Nezavisne”: SAD Srpsku pomogle sa 700 miliona dolara
Foto: N.N. | Eslik, za “Nezavisne”: SAD Republiku Srpsku pomogle sa 700 miliona dolara
Dejan Šajinović

SAD su najveći pojedinačni zdravstveni i humanitarni donator u BiH kako u dugoročni razvoj i izgradnju partnerskih kapaciteta, tako i u pružanju hitnog odgovora tokom različitih kriza, kaže u svom prvom intervjuu za neki bh. medij Nensi Eslik, šefica Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH.

"U proteklih 25 godina američka vlada Republiku Srpsku je pomogla s oko 700 miliona dolara u cilju jačanja njenog ekonomskog rasta i demokratizacije", kaže u pisanom intervjuu za "Nezavisne". 

NN: Šta je američka vlada učinila kako bi pomogla BiH u borbi protiv virusa korona?

ESLIK: SAD su najveći pojedinačni zdravstveni i humanitarni donator kako u dugoročni razvoj i izgradnju partnerskih kapaciteta, tako i u pružanju hitnog odgovora tokom različitih kriza. Za vrijeme pandemije kovid-19, SAD su putem USAID-a donirale 1,2 miliona dolara kako bi BiH bolje odgovorila na izbijanje epidemije i zaštitila građane. Ovo će pomoći da BiH pripremi laboratorije, aktivno pronalazi nove slučajeve i nadzire ih, podrži stručnjake i podigne svijest javnosti te ojača prevenciju, pogotovu u sredinama sa najvećim rizikom. USAID-ovi partneri, WHO i UNICEF, sarađivaće sa kriznim štabovima širom BiH i osigurati distribuiranje pomoći na osnovu potreba. Uz to, prva pošiljka humanitarne pomoći u ovim teškim vremenima stigla je od američke vlade. Američki vojni avion dopremio je na sarajevski aerodrom medicinsku, bolničku i opremu za hitnu pomoć, te hranu i vodu u sklopu paketa za dezinfekciju. Američka vojska predala je ove zalihe pripadnicima Oružanih snaga BiH kako bi ih distribuirali po cijeloj zemlji. Kao NATO partner i dugogodišnji prijatelj BiH, SAD i američki narod odgovorili su na ovu situaciju istom snažnom i kontinuiranom podrškom koju građanima BiH pružamo više od 25 godina.

NN: Kako američka vlada ovu pandemiju doživljava na globalnom nivou i kako zajedno možemo ublažiti situaciju?

ESLIK: Naši prioriteti su bezbjednost i zdravstvena sigurnost radnika globalno kako bismo osigurali kontinuirani rad na njihovoj misiji širom svijeta te podržati partnerske zemlje u njihovom odgovoru na kovid-19. SAD podržavaju zemlje pogođene pandemijom kovid-19. Radimo direktno sa vladama, multilateralnim organizacijama, nevladinim organizacijama, privatnim sektorom i drugim organizacijama koje na terenu reaguju u borbi protiv ovog opasnog patogena. To uključuje rad sa zaposlenima na prvoj liniji fronta kako bi se usporilo širenje, osigurala briga za one koji su pogođeni te opremile lokalne zajednice stvarima potrebnim za borbu protiv kovida-19. USAID i Stejt department su stavili na raspolaganje gotovo 274 miliona dolara za borbu protiv kovida-19. To pokazuje snažnu posvećenost američkog vodstva za odgovor na epidemiju. Više od dvije milijarde dolara, koje je Kongres osigurao USAID-u i SD-u, biće stavljeno u funkciju spasavanja života. Ovaj ključni i spasilački rad USAID-a se nastavlja.

NN: Na kojim drugim projektima je USAID uključen ovdje u BiH?

ESLIK: USAID u BiH trenutno finansira i implementira više od 30 projekata kako bi pomogao napredak zemlje ka evroatlantskim integracijama, odnosno harmoniziranu ekonomiju, efikasne i transparentne državne institucije, snažno civilno društvo i multietničko, tolerantno društvo. Želim istaći, a ovo je važno za budućnost BiH, da su USAID-ov rad, strategija, načini partnerstva i programska praksa usmjereni da BiH dovedu u poziciju u kojoj joj inostrana pomoć više nije potrebna i gdje može stajati, da tako kažemo, na vlastitim nogama.  Mi to nazivamo "Put BiH ka samodostatnosti". Ali sadašnji prioritet broj jedan USAID-a u BiH je da osiguramo da se vlasti BiH bore protiv trgovine ljudima, takozvani TIP (Trafficking in persons). Ako se to ne osigura, posljedice će biti ogromne po buduću podršku američke vlade BiH. Ne mogu dovoljno naglasiti važnost toga i potrebe da svi građani BiH budu informisani i uključeni. Naime, u Izvještaju o trgovini ljudima američkog Stejt departmenta, BiH se već dvije godine vodi na nivou 2, od tri moguća, na tzv. nadzornoj listi. Iako ovogodišnji izvještaj još nije objavljen, BiH prijeti da bude spuštena na najniži, treći nivo. To će nanijeti veliki udarac BiH, jer je posljedica zaustavljanje skoro sve američke pomoći vladi BiH. Ključni korak za sprečavanje takvog scenarija je provođenje i korištenje Nacionalne TIP strategije koju je usvojio Savjet ministara BiH. To znači da BiH mora revitalizirati Udarnu grupu za borbu protiv TIP-a, kombinovati sva državna sredstva za pomoć žrtvama trgovine ljudima, reformisati regionalne timove za praćenje te poboljšati obuku za policiju, tužitelje i sudije. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali treba učiniti još mnogo toga kako bi se BiH izvukla iz opasne zone. U protivnom, neke od važnih aktivnosti USAID-a u BiH bi se obustavile, uključujući pomoć entitetskim vladama, uključujući unapređenje i uvođenje sistema trezora i registara parafiskalnih nameta. Naravno, borba protiv korupcije je i dalje prioritet ne samo za USAID, nego i za građane BiH. Svi USAID-ovi projekti u BiH imaju antikorupcijsku komponentu.

NN: Da li USAID ima neke projekte u RS i koja je strategija u tom pogledu?

ESLIK: USAID je aktivan širom BiH, sarađuje i na entitetskim i državnom nivou. Budući da tražite konkretne podatke po entitetima, reći ću vam da je u proteklih 25 godina američka vlada RS pomogla s oko 700 miliona dolara u cilju jačanja njenog ekonomskog rasta i demokratizacije. USAID intenzivno radi na poboljšanju kapaciteta preduzeća sa visokim rastom, te onim izvozno orijentisanim i u RS i u FBiH dodjeljujući im bespovratna finansijska sredstva. U okviru samo jednog USAID-ovog projekta, "Jačanje radne snage i pristupa tržištima", dodijelili smo, primjerice, 22 granta u RS u vrijednosti oko 700.000 dolara. Privatni sektor u RS podržavamo kroz širok raspon intervencija, uključujući privlačenje direktnih stranih investicija putem podrške firmama u vlasništvu dijaspore. Podržali smo potom stvaranje i širenje poslovnih zona u Banjaluci, Gradišci, Prijedoru i Bijeljini koje su privukle bh. i evropske firme u te opštine i otvorile nova radna mjesta. Evo i primjera kako podržavamo građanski aktivizam u RS, radimo dosta s mladima iz Čelinca i Prnjavora, dva marginalizovana područja RS, osjetljiva na ekstremističku retoriku. Inicijative koje su mladi organizovali kreću se od festivala aktivizma i produkcije radio-programa do redizajniranja školskog hola sa pozitivnim porukama i razvoja platforme društvenih medija usmjerenih na mlade. Takođe smo osigurali grant Ministarstvu privrede i preduzetništva RS za uspostavljanje registra subvencija za mala i srednja preduzeća. Imali smo vrlo blisku saradnju sa Ministarstvom finansija i Poreznom upravom na unapređenju fiskalne politike od ukidanja parafiskalnih nameta i naknada do ubiranja poreznih prihoda. Inače, RS mora nastaviti s reformama i modernizovati svoju javnu upravu i javne finansije kako bi osigurala efikasne, pouzdane i finansijski odgovorne usluge i firmama i građanima. U saradnji sa obrazovnim institucijama u RS, USAID implementira dva projekta usmjerena na unapređenje kvaliteta obrazovanja. Naš projekt "Unapređenje i poboljšanje osnovnog učenja i obrazovanja" (ENABLE) razvija i jača obrazovne nadležnosti iz oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) kod učenika i njihovih nastavnika, a praktična primjena nastave STEM se trenutno obavlja u pet pilot-škola u RS. Uz to, naš nedavno započet Projekat opšteg obrazovanja (TABLA), će biti implementiran u 50 škola u RS. USAID-ov Projekat za otpornost sarađuje s Kancelarijom gradonačelnika Banjaluke na sanaciji krova Doma omladine. Revitalizacijom Doma i podrškom gradonačelnikovoj inicijativi "Banjaluka s ljudskim licem", proširićemo javni prostor za interakciju i umrežavanje mladih te doprinijeti ponovnom oživljavanju banjalučkog civilnog društva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije