Vrijeme kada su građani Bosne i Hercegovine satima morali stajati u redovima kako bi dobili vize za putovanja u zemlje Evropske unije uskoro će biti iza nas zahvaljujući odluci Evropske unije da se za državljane BiH od 15. decembra ukinu vize.
Vijest da je najzad došao kraj međunarodnoj izolaciji Bosne i Hercegovine stupanjem na snagu bezviznog režima mnogi su ocijenili kao najsrećniju vijest od završetka rata u BiH.
Otvaranje granica za bh. građane pruža brojne mogućnosti, naročito mladim ljudima, koji će, kako kažu stručnjaci, zahvaljujući viznoj liberalizaciji konačno biti u prilici da upoznaju život i van bh. granica, te da na taj način razmjenjuju ideje, direktno stiču znanja i prate razvoj i dostignuća u privrednim, ekonomskim, tehnološkim i svim drugim oblastima.
Ohrabrenje:
Ukidanje viza pruža ohrabrenje za dalji napredak u procesu evropskih integracija i bez sumnje predstavlja novu eru za Bosnu i Hercegovinu u pogledu njenog odnosa sa Evropskom unijom, jer dokazuje da su se sprovedene reforme ipak isplatile.
Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije, pozdravljajući odluku Vijeća Evropske unije o liberalizaciji viznog režima za građane BiH je naglasila kako je ispunjavanje uslova za liberalizaciju viznog režima pokazalo sposobnost institucija u Bosni i Hercegovini da sprovedu opsežne reforme.
"Ova odluka je izuzetno važna za građane Bosne i Hercegovine koji će, ukoliko posjeduju biometrijske pasoše, od sredine decembra u zemlje šengen zone moći putovati bez viza uz zadržavanje do 90 dana", istakla je Savićeva.
Ocjenjujući jednoglasnu odluku na sastanku ministara unutrašnjih poslova 27 zemalja članica EU da se ukinu vize za BiH i Albaniju, Valentin Incko, visoki predstavnik Evropske unije u BiH, podsjetio je da je prije tačno 21 godinu srušen Berlinski zid, te su tako otvorene neslućene mogućnosti Evropljanima da osjete slobodu i putuju po cijelom kontinentu.
"Upravo zbog toga je primjereno da će, uz konačno sazrijevanje Evrope nakon hladnog rata, građani BiH takođe osjetiti pogodnosti teško stečene slobode ovog kontinenta na isti način kao i njihovi susjedi u drugim krajevima", istakao je Incko.
Velike prednosti:
Na prednosti koje mladim ljudima omogućavaju putovanja u razvijene zemlje svijeta, kroz sticanje znanja, upoznavanje drugih evropskih kultura i razmjene ideja, ukazuju i ekonomski analitičari, sociolozi i drugi stručnjaci.
Stevo Pucar, ekonomski analitičar, liberalizaciju viznog režima ocjenjuje kao najvažniji događaj za BiH od završetka prošlog rata.
"Ukidanjem viza ljudima sa ovih prostora se pruža mogućnost da više putuju, te da konačno vide kako funkcionišu privredni, ekonomski, kulturološki i drugi aspekti života van Bosne i Hercegovine", smatra Pucar.
Uvođenjem bezviznog režima, kako ističe Pucar, otvaraju se mogućnosti za lakše ostvarivanje privredne saradnje, razmjenu ideja u oblasti pokretanja vlastitog biznisa, te lakšu edukaciju mladih ljudi u svim oblastima.
"Najznačajnija mogućnost za nas koji smo bili u izolaciji jeste prilika da vidimo kako rade ljudi u inostranstvu i da takav način rada pokušamo primijeniti ovdje. Naročito za mlade ljude je dobro da putuju u razvijene evropske gradove, gdje mladi ljudi ne gledaju samo da se zaposle u nekoj instituciji, nego da i oni pokreću svoje vlastite biznise, od čega mogu odlično da žive", smatra Pucar.
Osim toga, kako ističe, predviđeno je da će oko 200.000 ljudi u doglednom periodu početi tražiti posao u EU.
Đuro Grbić, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS, ističe da ukidanje viza za privrednike RS predstavlja odličnu šansu da se uspostave direktni kontakti sa potencijalnim partnerima i ostvare brže veze s onima sa kojima su nekada preduzeća sarađivala.
"Ne samo to, preduzećima će biti olakšano praćenje noviteta, sajamskih aktivnosti i drugih promotivnih aktivnosti kojima mogu da se nametnu potencijalnim partnerima i tržištu EU", ističe Grbić.
Sloboda putovanja:
Da je bilo krajnje vrijeme da građani BiH dobiju bezvizni režim smatra i Bakir Ajanović, ministar nauke i tehnologije RS, koji ističe da su ljudi u BiH, tokom svih proteklih godina, zbog nemogućnosti da slobodno putuju u zemlje Evrope bili u zatočeništvu.
"Jako sam obradovan viješću da je najzad došlo vrijeme da mladi ljudi iz BiH imaju mogućnost da slobodno posjećuju zapadne zemlje, te upoznaju druge evropske kulture. Mnogi misle da će oni tamo i ostati, ali siguran sam da se to neće desiti. Živio sam u Americi 11 godina i znam da Zapad nema ono što ljudi koji žive ovdje misle da ima. U svakom slučaju treba otići, vidjeti i naučiti, a potom u skladu sa našim mentalitetom naći najbolje rješenje za život u BiH", smatra Ajanović.
Dodaje da jedna zemlja ne može ostvariti napredak ako ne daje mogućnost mladim ljudima da stiču znanja i da se edukuju putujući u inostranstvo.
"Da bi se danas ostvario napredak u nauci neophodna su velika ulaganja, zbog čega postoje međunarodni projekti koji ujedinjuju sredstva nerazvijenijih zemalja sa velikim zemljama. Zemlje kao što je BiH zbog toga moraju omogućiti ljudima da putuju u inostranstvo, gdje bi sticali znanje o tome kako na najbolji način iskoristiti sredstva za naučni razvoj", smatra Ajanović.
Da bezvizni režim pruža velike prednosti studentima smatra i Danica Kojić, predsjednik studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci, koja ističe da je za studente od velike važnosti ukidanje viza jer Univerzitet u Banjaluci već uveliko radi na mobilnosti studenata kroz uspostavljanje saradnje sa mnogim evropskim organizacijama i institucijama.
"Ukidanjem viza ta putovanja studenata će biti olakšana jer neće više morati da plaćaju vize i da putuju u Sarajevo i satima čekaju ispred ambasada", kaže Kojićeva.
Saradnja univerziteta:
Dodaje da zahvaljujući saradnji koju Banjalučki univerzitet ima sa nekim institucijama i nevladinim organizacijama studenti iz evropskih zemalja dolaze u Banjaluku na univerzitet, a domaći studenti putuju u te zemlje.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da postoje tri kruga značaja bezviznog režima za BiH, a prvi krug je psihološko značenje jer ljudi otklanjaju psihološku barijeru da se nalaze u zatvoru, u nekom kružnom prostoru, mentalno i socijalno izolovanom i obilježenom.
"Sada je kod ljudi otklonjena ta vrsta psihološke dileme i oni se u tom smislu osećaju malo komotnije i to je najvažniji element. Drugi krug značenja bezviznog režima je ovo kolektivno društveno značenje, gde se time državi priznaje neki napredak i država stiče bolji autoritet", pojašnjava Šijaković.
Kao treći krug ističe korist, prije svega onih koji imaju novca da putuju i iskoriste mogućnosti.
"Oni koji imaju novac imaju najveću korist, mada su oni mogli i da plate komšiji da dežura tamo u redu da dobiju vize", kaže Šijaković i ističe da će zahvaljujući bezviznom režimu ljudi više putovati.
Smatra da bi mogućnost putovanja i upoznavanja drugih kultura i običaja mogla uticati na smanjenje nacionalne netrpeljivosti u BiH.
Što se tiče težnji bh. građana da na ovaj način dođu do zaposlenja u inostranstvu, kaže da to neće biti moguće.
Prevelike su, kako kaže, kontrole, tako da će možda samo rijetki uspjeti da se "prošvercuju" kod prijatelja i pronađu neki posao.
"Ukidanje viza je dobra prilika da kriminalci odu iz BiH", kaže Šijaković i dodaje da to smatra dobrim za BiH.
Putovanja preko agencija: Iako neki misle da ukidanje viza neće mnogo značiti većini građana BiH, jer mnogi zbog izuzetno niskih primanja nisu uopšte u mogućnosti da putuju, podaci iz turističkih agencija pokazuju suprotno.
Naime, u većini agencija tvrde da su već rezervisani novogodišnji aranžmani u zemlje Evrope, te da je zainteresovanost bh. građana za putovanja u zemlje Evrope izuzetno porasla posljednjih dana.
U turističkoj agenciji "Sebastijan" ističu da je već prvih dana nakon objavljivanja vijesti da građani BiH od 15. decembra mogu da putuju u zemlje Evrope bez viza zainteresovanost građana za aranžmane koje agencija nudi daleko veća.
"Već smo napunili autobus putnika za šoping putovanje u Grac, kao i za novogodišnji šestodnevni odmor u Pragu. Sada je neuporedivo lakše putovati jer mi sve do polaska možemo primati putnike, jer nema vizne procedure zbog koje su do sada zainteresovani morali skoro mjesec dana ranije agenciji dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, kako bismo im obezbijedili vize", objašnjavaju u službi prodaje u agenciji "Sebastijan".
Da su pojedine agencije ukidanje viza spremno dočekale pokazuje turistička agencija "Sol Azur & Buena Vista", koja je još početkom oktobra organizovala kampanju "Bez viza u 2011", u okviru koje se, za narednu godinu, građanima BiH nudi mogućnost putovanja u Pariz, Barselonu, Rim, Kan, Prag, Budimpeštu i druge evropske destinacije.
"Građani se posljednjih dana sve više javljaju, a da je zainteresovanost zaista velika pokazuje činjenica da smo već rasprodali novogodišnje sedmodnevne aranžmane za Pariz po cijeni od 545 KM", ističu u agenciji "Sol Azur & Buena Vista", dodajući da je, pored Pariza, veoma tražen i odlazak u Prag.
Automobilom u Evropu:
Ukidanjem viza građanima je olakšano putovanje u zemlje EU, tako da će mnogi odlučiti da na putovanje krenu sopstvenim vozilom.
Prije polaska savjetuju se obavezne pripreme vozila, koje podrazumijevaju nabavku neophodne dokumentacije koja je potrebna za put i provjeru tehničke ispravnosti vozila.
Kada se nađete na teritoriji neke zemlje u EU vodite računa o propisima jer su novčane kazne u inostranstvu vrlo visoke.
Ako načinite prekršaj za koji se plaća veći novčani iznos policija će vam oduzeti pasoš dok uplatu ne izvršite u banci.
Ako nemate dovoljno novca može se desiti da vam privremeno oduzmu i vozilo.
Pasoš ćete dobiti nazad u lokalnoj policijskoj stanici, ali tek pošto uplatite novac.
Pored važećeg biometrijskog pasoša za vožnju automobila van granica BiH neophodno je posjedovati i zeleni karton. Taj dokument u inostranstvu znači isto što i polisa osiguranja u Srbiji. Možete ga dobiti u bilo kojem osiguranju.
Pored zelenog kartona za neke zemlje je potrebno imati i međunarodnu vozačku dozvolu. Ako na put polazite tuđim automobilom potrebno vam je i ovlašćenje za upravljanje vozilom u inostranstvu.
Kontrolni mehanizmi:
BiH je posljednja zemlja u regionu koja je dobila bezvizni režim. Prije BiH, Srbija i Crna Gora dobile su viznu liberalizaciju 19. decembra prošle godine.
Ukidanjem viza građani BiH, koji imaju biometrijski pasoš, moći će putovati u zemlje šengena, u koje spadaju 22 države Evropske unije, te tri zemlje koje nisu članice EU, a u kojima će moći boraviti najduže tri mjeseca.
Državljani BiH još neće moći bez viza putovati u zemlje EU koje nisu dio šengena, odnosno u Veliku Britaniju, Irsku, Rumuniju i Bugarsku.
Na snazi ostaju dva kontrolna mehanizma, odnosno monitoring kojim će se provjeravati poštuju li se u kontinuitetu dogovoreni i dostignuti standardi i mehanizam ranog upozoravanja u obliku stalnog dijaloga u čijem je fokusu pitanje azilanata.
Na snazi su i dalje ostale uobičajene mjere granične kontrole na ulasku u šengenski prostor, koje inače primjenjuju sve države, a koje imaju za cilj da spriječe prekogranični kriminal, ilegalne migracije i zaštitu javnog reda i mira.
U tom smislu granične službe država EU će nastaviti da obavljaju odgovarajuću vrstu kontrole s ciljem da utvrde da li se u konkretnom slučaju zaista radi o namjeri putovanja na kraći period ili o namjeri da se ostane duže nego što je dozvoljeno.
Zbog toga se od građana može tražiti da navedu krajnju destinaciju putovanja, da pokažu da li imaju dovoljno sredstava za putovanje, u gotovini, posjedovanjem kreditnih kartica ili drugih sredstava plaćanja.
Ako je svrha putovanja turistička posjeta može se tražiti uvid u rezervaciju hotelskog ili drugog smještaja, a ako je razlog putovanja učešće na stručnom seminaru može se tražiti uvid u pozivno pismo ili spisak registrovanih učesnika seminara.
Putovanje zbog posjete:
Ako se putuje u posjetu rođacima ili prijateljima koji već borave u šengenskom prostoru, nije potrebno imati formalno garantno pismo, ali svakako treba biti u mogućnosti da se tačno navedu podaci o osobi kod koje se putuje ili adresa na kojoj će se boraviti.
Granične službe država članica šengenskog prostora zadržavaju pravo da ne odobre ulazak u zemlju ako procijene da konkretna osoba predstavlja prijetnju javnom redu i miru, zdravlju ili unutrašnjoj bezbjednosti ili ako postoji izdato upozorenje da im se ne odobrava ulazak.
Do odluke o slobodnom putovanju građana kroz zemlje šengena vlasti u BiH morale su da ispune 174 tehnička uslova, od kojih je najvažniji uvođenje biometrijskih pasoša.
Ipak, Evropska komisija je poručila BiH da bezvizno putovanje u zemlje šengena ne znači kartu za azil ili boravak u EU, nakon problema koje je blok iskusio sa državljanima Makedonije koji su tražili azil prošle godine.
Viza
Viza je dokument kojim se daje dozvola ulaska, boravka ili tranzita stranog državljanina na teritoriji određene države, koja mu izdaje vizu.
Ona se upisuje ili lijepi kao naljepnica u pasoš stranog državljanina, ili se izdaje kao poseban dokument u obliku obrasca, koji je neophodno predočiti prilikom ulaska u državu. Neke države zahtijevaju posjedovanje izlaznih viza kod svojih građana za izlazak iz države. Vrste vize su: putna, tranzitna, grupna, diplomatska i službena.
Biometrijski pasoš
Biometrijski pasoš, poznat i kao e-pasoš, je nova vrsta pasoša koja koristi i biometrijske podatke kako bi se označio identitet vlasnika. Podaci se pored zapisa na papiru pasoša zapisuju i u poseban čip.
U čipu su, u zavisnosti od verzije, zabilježene informacije potrebne za prepoznavanje geometrije lica, otiska prsta i izgled mrežnjače oka. Ovaj pasoš je skoro nemoguće krivotvoriti. Iako je uvođenje tog pasoša nailazilo na otpor organizacija za zaštitu ljudskih prava, do toga je došlo u većini razvijenih zemalja. Prvi biometrijski pasoš izdala je Malezija 1998. godine.
Hrvati na korak ispred nas
Ukidanje viznog režima za bh. građane odnosi se samo na zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, a to su 22 članice Evropske unije, te Norveška, Island i Švajcarska. Ne odnosi se na četiri zemlje EU, a to su Velika Britanija, Irska, Bugarska i Rumunija. U sve četiri te zemlje državljani Hrvatske, odnosno osobe koje posjeduju hrvatski pasoš, mogu putovati bez viza. Da su hrvatski pasoši još u prednosti u odnosu na bh. putne isprave potvrđuje i podatak da za hrvatske državljane ne trebaju vize za ulazak u Kanadu, Brazil, Argentinu i neke druge države.
Zemlje šengena
Zemlje šengena u kojima građani BiH sa biometrijskim pasošem mogu da putuju bez viza su Austrija, Belgija, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska, te Švajcarska, Norveška i Island. Vize neće biti potrebne ni za Lihtenštajn, koji se, iako nije član EU, izjasnio za priključenje šengenskom prostoru, ali još nije ispunio uslove za to.
Mogućnost ukidanja bezviznog režima
Bezvizni režim, u slučaju remećenja, može biti privremeno ukinut. Vijeće ministara EU istovremeno je uvelo i dvostruki mehanizam nadzora i "ranog upozoravanja" za sve zemlje zapadnog Balkana.
Evropska komisija je posebnom izjavom ukazala da u slučajevima remećenja režima vizne liberalizacije "može preduzeti i mjeru privremenog ukidanja" režima putovanja bez viza u zemlje EU.
Do toga je došlo jer su neke članice EU tražile da se pooštri kontrola provođenja mjere vizne liberalizacije za BiH i Albaniju, kao i zbog slučajeva "lažnih azilanata" koji su dolazili u Uniju po ukidanju viza za Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.
Srbija, Crna Gora i Makedonija
Savjet ministara unutrašnjih poslova i pravde Evropske unije donio je 30. novembra prošle godine odluku o ukidanju viza za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije. Ova odluka ministara EU stupila je na snagu 19. decembra 2009. godine.
Kosovo čeka bezvizni režim
Evropska komisija do sada nije davala nikakva obećanja niti rokove u vezi s dijalogom o viznoj liberalizaciji za Kosovo.
"Mogući vizni dijalog sa Kosovom je vezan za rješavanje onoga što u ovom trenutku smatramo nezadovoljavajućom situacijom sa povratnicima na Kosovo, gdje mislimo na vraćanje ljudi iz država članica EU. Kada kosovske vlasti ovaj problem riješe na konkretan i efikasan način, mi ćemo biti spremni da razmotrimo mogućnost dijaloga o ukidanju viza'', izjavio je portparol evropskog izaslanika za pravosuđe i unutrašnje poslove Mikele Čerkone.
Pravila bezviznog režima
Građani BiH u EU mogu boraviti najduže 90 dana u roku od šest mjeseci, a oni koji budu uhvaćeni da rade na crno podliježu readmisiji.
To znači da se šengenski prostor mora napustiti najkasnije devedesetog dana boravka. Poslije toga bh. građanin naredna tri mjeseca ne može da putuje u zemlje EU. Tek kada istekne šest mjeseci od momenta kada je prvi put zakoračila u "šengenski krug" osoba može ponovo preći šengensku granicu.
Rad "na crno"
Oni koji žele ostati u nekoj od zemalja EU duže od 90 dana zbog studiranja ili posla moraju da regulišu svoj boravak po pravilima o kretanju i boravku stranaca države u kojoj se nalaze. Razlog za to je što bijela šengenska lista ne podrazumijeva dobijanje dozvole za duži boravak. Te dozvole su regulisane vizom tipa D. Za rad na crno kazna je od pet do deset godina zabrane ulaska u zemlje šengena.
Ispravnost vozila
Ispravnost vozila treba ozbiljno shvatiti jer ako vas van granica BiH zaustavi saobraćajna policija i pritom procijeni da sa vozilom nešto nije u redu, bićete upućeni na vanredni tehnički pregled. Ako se zaista i utvrdi neispravnost vašeg vozila, nećete moći da nastavite put dok se kvar ne otkloni, a u inostranim servisima takva popravka može poprilično da košta. Iz tog razloga je najbolje da prije polaska na put vozilo prekontrolišete u domaćem servisu.
Putarine i vinjete
Naplate putarina se, zavisno od zemlje, obavljaju na različite načine. Negdje se naplaćuju klasično na naplatnim rampama kao što je slučaj u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj. U Mađarskoj i Austriji za plaćanje putarine se koriste vinjete, dok se u Njemačkoj i Španiji upotreba puteva ne naplaćuje. U narednih pet godina sve zemlje EU uvešće jedinstvenu elektronsku naplatu putarine pomoću vinjeta. Prilikom prolaska naplatne rampe vinjeta šalje elektronski impuls čitaču na naplatnoj rampi i automatski skida iznos.
Veliku opasnost za naše vozače predstavlja prelazak nevidljivih granica jer vinjete za putarinu moraju da se imaju prije prelaska preko tih linija. Takav je slučaj između Slovenije i Austrije, gdje bi vozač mogao da se zbuni gdje prelazi granicu, a ako ne kupi vinjetu kazne su velike.
Posebne zabrane
Pored klasičnih saobraćajnih propisa neke države propisuju određene zabrane i ograničenja koja su svojstvena samo njima. Tako su, na primjer, Berlin, Hanover i Keln proglašeni ekološkim zonama i imaju ograničenja koja se odnose na ulazak u sam centar grada. Da biste svojim automobilom mogli da se vozite po centrima ovih gradova potrebno je da imate naljepnicu koja se izdaje na osnovu nivoa izduvnih gasova. Dokaz za to je sertifikat od proizvođača vozila, na osnovu čega se može kupiti naljepnica u agenciji za tehnički pregled. U slučaju da ne posjedujete naljepnicu platićete kaznu od 40 evra za ulazak neekološkim vozilom u ekološku zonu. Slična ovakva ograničenja postoje i u nekim drugim evropskim centrima.