Svjesni ekonomske situacije u kojoj se nalazimo i potreba građana za rješavanjem stambenih potreba, novim zakonom smo predvidjeli znatno jednostavnije i jeftinije procedure za dobijanje dozvola potrebnih za građenje, sa znatno skraćenim rokovima za njihovo izdavanje, kaže Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
"Nastojali smo da pojednostavljenjem tih procedura olakšamo i investitorima i da i na taj način omogućimo brži ekonomski razvoj RS", ističe Fetibegovićeva.
Prema njenim riječima, neriješeni imovinskopravni odnosi su veliki problem, jer su riješena imovinskopravna pitanja jedan od bitnih uslova za dobijanje građevinske dozvole.
"Mogu slobodno reći da je pitanje imovinskopravnih odnosa u dobroj mjeri uticalo da imamo ovoliki broj bespravno sagrađenih objekata", ističe Fetibegovićeva.
NN: Da li je formiran jedinstveni informaciono-dokumentacioni sistem o prostoru RS i kakva je njegova funkcija?
FETIBEGOVIĆ: Usvajanjem Prostornog plana Republike Srpske do 2015. godine stvorene su pravne pretpostavke za formiranje jedinstvenog informaciono-dokumentacionog sistema o prostoru RS. Ministarstvo je odmah po usvajnju Prostornog plana RS započelo aktivnosti na formiranju jedinstvenog informaciono-dokumentacionog sistema o prostoru Republike, koji je pretpostavka da se na kvalitetan način upravlja prostorom i odlična osnova da potencijalni investitori na jednom mjestu dobiju podatke o prirodnim resursima, ljudskim potencijalima, infrastrukturnim mogućnostima za područje u kojem planiraju investirati. Urađen je projektni zadatak za izradu jedinstvenog informaciono-dokumentacionog sistema o prostoru, u toku je tenderska procedura za izradu projekta, završene su tenderske procedure i potpisani ugovori za nabavku opreme, dakle, radi se po planu koji je usaglašen sa Svjetskom bankom, koja je donirala sredstva za kompletan projekat po projektu "Urbana infrastruktura". Formiranje informaciono-dokumentacione osnove o prostoru je pionirski poduhvat i neophodna osnova za pravilno planiranje i upravljanje prostorom.
NN: S obzirom na to da je među prvim aktivnostima tog sistema najavljeno ažuriranje geodetskih podloga sa stanjem izgrađenosti i vlasničkih odnosa, da li neriješeni imovinskopravni odnosi u određenim slučajevima predstavljaju problem?
FETIBEGOVIĆ: Prva aktivnost koja je predviđena projektnim zadatkom je ažuriranje geodetskih podloga sa stanjem izgrađenosti, vlasničkih odnosa, rasporeda građevina, infrastrukturnih vodova u prostoru. Napravićemo dobru i kvalitetnu priremu za katastar svih infrastrukturnih vodova i izgrađenih fizičkih struktura u prostoru, kao bitan preduslov za informaciono-dokumentacione osnove o prostoru. RS će izradom te jedinstvene baze podataka imati mogućnost da na kvalitetan način upravlja prostorom i omogući pravilan i ravnomjeran razvoj, uz visok stepen zaštite životne sredine i prirodnih resursa. Sreća je da se istovremeno implementira i Projekat reforme zemljišnoknjižne administracije, koji sprovode Ministarstvo pravde i Republička uprava za geodetske i imovinskopravne odnose, čiji cilj je, između ostalog, i usklađivanje i ažuriranje podataka iz katastra i gruntovnice. Neriješeni imovinskopravni odnosi su veliki problem, jer su riješena imovinskopravna pitanja jedan od bitnih uslova za dobijanje građevinske dozvole. Mogu slobodno reći da je pitanje imovinskopravnih odnosa u dobroj mjeri uticalo da imamo ovoliki broj bespravno sagrađenih objekata.
NN: Koliko je dozvola za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata izdato dosad i da li će primjenom novog zakona o prostornom uređenju i građenju biti smanjen broj slučajeva bespravne gradnje?
FETIBEGOVIĆ: Ministarstvo ne raspolaže podatkom o broju naknadno legalizovanih objekata, jer je izdavanje rješenja potrebnih za gradnju, odnosno u ovom slučaju legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, u najvećem broju slučajeva u nadležnosti opština, odnosno gradova. Prilikom sprovođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o uređenju prostora i građenju, mi smo apelovali na kolege s lokalnog nivoa vlasti da što prije donesu ili obnove odluke o načinu rješavanja statusa bespravno sagrađenih objekata, kako bi ovaj zaista komplikovan i težak problem bio riješen. Naravno, apelovali smo i na građane da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju svojih objekata, tim prije što budući zakon o prostornom uređenju i građenju ne predviđa naknadnu legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Postoji prelazni period u kojem će se moći legalizovati postojeći bespravno sagrađeni objekti, ali neće moći biti produžavan. Svaki objekat koji se počne graditi bez propisanih odobrenja, dakle bespravno, nakon stupanja na snagu tog zakona biće porušen. Svjesni ekonomske situacije u kojoj se nalazimo i potreba građana za rješavanjem stambenih potreba, novim zakonom smo predvidjeli znatno jednostavnije i jeftinije procedure za dobijanje dozvola potrebnih za građenje, sa znatno skraćenim rokovima za njihovo izdavanje. Nastojali smo da pojednostavljenjem tih procedura olakšamo i investitorima i da i na taj način omogućimo brži ekonomski razvoj RS.
NN: Da li će Prostorni plan Republike Srpske za period do 2015. godine omogućiti ujednačen ekonomski razvoj svih regija u RS?
FETIBEGOVIĆ: Jedan od osnovnih ciljeva i zadataka Prostornog plana RS, kao strateškog dokumenta, je ujednačen ekonomski razvoj svih regija u RS. Prilikom izrade tog planskog dokumenta korištena je najsavremenija metodologija u oblasti prostornog planiranja i vodilo se računa o svim parametrima da bi se došlo do tog cilja. Jako je bitno da se istakne da Vlada RS i drugim strateškim dokumentima, Razvojnim programom, Ekonomsko-socijalnom politikom i drugim, nastoji da se Srpska razvija podjednako u svim dijelovima.
Istovremeno, s ciljem ispunjavanja zakonske obaveze da planovi nižeg reda budu usklađeni s Prostornim planom Republike, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju svake godine izdvaja sredstva za pomoć opštinama za izradu prostorno-planske dokumentacije. Prošle godine izdvojeno je 336.000 KM za pomoć opštinima u izradi prostorno-planske dokumentacije, a planirano je izdvajanje sredstava i ove godine.
NN: U kojoj mjeri je problem odlaganja čvrstog otpada riješen od kada su zaživjele dvije regionalne sanitarne deponije za regije Banjaluka i Bijeljina?
FETIBEGOVIĆ: Problem odlaganja čvrstog otpada je riješen u regijama Banjaluke i Bijeljine putem regionalnih sanitarnih deponija, koje su zaživjele 2002. godine u Banjaluci, a 2004. u Bijeljini. U narednom periodu implementacijom druge faze Projekta upravljanja čvrstim otpadom problem će biti riješen i u ostalim regijama. Tim projektom, koji se finansira sredstvima Svjetske banke, učinjeni su značajni pomaci na upravljanju čvrstim otpadom. U prvoj fazi projekta zaživjele su dvije regionalne sanitarne deponije i to za regiju Banjaluke i regiju Bijeljne, a u ovoj aktuelnoj, drugoj fazi, pokrenuli smo slične aktivnosti na regionalnom konceptu zbrinjavanja komunalnog čvrstog otpada u novim regijama. U ovom trenutku spremnost postoji u regijama Prijedor, Zvornik, Derventa, Doboj - Tešanj, Trebinje. Većina opština u RS ima najmanje po jednu deponiju komunalnog čvrstog otpada, neuređenu za sanitarni način odlaganja i određeni broj manjih ili većih divljih odlagališta koje treba zatvoriti. U saradnji s Evropskom komisijom, koja je donirala značajna finansijska sredstva, sanirali smo divlju deponiju u Barišića strani kod Kneževa prije dvije godine i divlju deponiju Obodina kod Trebinja prošle godine.
NN: Na koji način se nastoji riješiti problem odlaganja otpada životinjskog porijekla?
FETIBEGOVIĆ: Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom ne primjenjuju se na otpad životinjskog porijekla iz objekata za uzgoj, držanje, klanje životinja, kao i objekata za proizvodnju, skladištenje i promet proizvoda životinjskog porijekla. Dosadašnja praksa odlaganja posebnih vrsta otpada, kao što su otpadne gume, električni i elektronski otpad, bila je orijentisana na postojeće, uglavnom, neuređene deponije komunalnog otpada. Izgradnjom sanitarnih deponija te vrste otpada neće se moći odlagati na taj način. Iz tih razloga ovo ministarstvo u saradnji sa drugim nadležnim ministarstvima radi na donošenju propisa koji će definisati adekvatno postupanje i s ovim vrstama otpada. Uobičajeno je mišljenje da je kvalitetno upravljanje otpadom jedan od uslova zdrave životne sredine, stoga Ministarstvo ovoj oblasti posvećuje veliku pažnju. Ministarstvo, osim u Projektu upravljanja čvrstim otpadom, u ovom trenutku učestvuje i u implementaciji projekta "Zaštićena šumska i planinska područja u BiH", kojim će biti omogućena zaštita i kvalitetno upravljanje biserima prirode kao što su nacionalni parkovi "Sutjeska" i "Kozara" i šumski rezervati Lom i Janj.
NN: Kako ocjenjujute kritike pojedinih organizacija da je BiH jedina zemlja u regionu u kojoj se ne obavlja reciklaža ambalažnog otpada?
FETIBEGOVIĆ: Mi smo na takve kritike više puta odgovarali i javnosti je poznato da su Ministarstvo i Vlada zaista mnogo uradili na rješavanju tog pitanja. Zbog toga ne želim da ponovo obrazlažem to pitanje. S obzirom na to da su prikupljanje i reciklaža sekundarnih sirovina, između ostalog, i ekonomske kategorije, u RS trenutno funkcioniše povrat sekundarnih sirovina za koji postoji ekonomski interes, među kojima spada i ambalažni otpad. Pitanje upravljanja životnom sredinom je kompleksno pitanje, koje zahtijeva mnogo truda, potpuno aktivan pristup svim aspektima zaštite i uključenost kompletne društvene zajednice. Kritike su uvijek dobrodošle jer podstiču da se radi još kvalitetnije, ali bi trebalo da iza njih stoji i prijedlog kako da se riješe problemi. Kroz rad Savjetodavnog vijeća za zaštitu životne sredine RS nevladin sektor je uključen u aktivnosti Ministarstva u ovoj oblasti, a i Fond za zaštitu životne sredine RS je svojim programom rada planirao značajna sredstva za projekte iz oblasti zaštite životne sredine, tako da "kritičari" i te kako imaju načina da nam pomognu. Javnosti je poznato da su zahtjevi iz oblasti zaštite životne sredine vrlo visoko na listi prioriteta u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Naš sektor za zaštitu životne sredine aktivno radi na usklađivanju naših zakonskih propisa i standarda s propisima i standardima EU, nastojimo dobiti što više međunarodnih projekata iz ove oblasti, a svakodnevno se radi na podizanju svijesti javnosti o značaju zdrave životne sredine.
Podizanje svijesti javnosti
NN: Da li resorno ministarstvo ima u planu realizaciju određenih projekata s ciljem podizanja svijesti javnosti kada je u pitanju odlaganje otpada?
FETIBEGOVIĆ: Ministarstvo je i ranije podržavalo i sprovodilo aktivnosti s ciljem podizanja svijesti javnosti kada je u pitanju odlaganje otpada. Svjedoci smo da većina opština nastoji nabaviti kontejnere za separatno odlaganje komunalnog otpada, što, takođe, treba da utiče na svijest građana o kvalitetnom upravljanju otpadom. Naše aktivnosti su intenzivne. U toku je realizacija Projekta upravljanja čvrstim otpadom, koji sadrži i ovu komponentu, a u toku su i drugi projekti čiji je cilj podizanje svijesti javnosti u oblasti zaštite životne sredine, od kojih bih spomenula Vladinu kampanju "Ljepša Srpska". Nadam se da će ružne slike neuređenih deponija uskoro biti prošlost kada je Republika Srpska u pitanju i da ćemo i kao pojedinci uticati da potomcima ostavimo što zdraviju i ljepšu RS.