Kada je jedna od Vlada Republike Srpske prije nekoliko godina najavljivala zatvaranje Rudnika i Termoelektrane Gacko, jer je ovaj termoenergetski gigant, po njihovom mišljenju, bio gubitnik sa stečajnim predispozicijama, Gačani i Hercegovci se ipak nisu dali zbuniti, jer, prema riječima sadašnjeg direktora ove "fabrike struje" Vlastimira Savičića, ta vlada je srećom smijenjena, da bi saradnja s premijerom Miloradom Dodikom i tadašnjim ministrom energetike, a današnjim predsjednikom Republike Srpske Milanom Jelićem, donijela novi obrt u korist RiTe Gacko.
Novi menadžment Rudnika i Termoelektrane, na čelu sa Savičićem, i nova vlada Milorada Dodika, shvatili su neophodnost unosa svježeg kapitala i pronašli pouzdanog partnera u `Elektroprivredi Češke`, s kojom je nedavno potpisani ugovor ocijenjen kao kapitalni projekat za razvoj Hercegovine i najvećom investicijom u istoriji Republike Srpske.
`Mislim da ne pretjerujem, a vrijeme će pokazati da je to tako, ako kažem da će 4. decembar 2006. godine ostati zlatnim slovima zabilježen kada je riječ o privredi istočnog dijela Hercegovine, ali i cijeloj Republici Srpskoj, jer će izgradnjom nove termoelektrane u Gacku, čija će snaga biti blizu 700 megavata, kao i novim kopom uglja, cjelokupna privreda i uopšte način života ove regije biti kudikamo poboljšani`, ističe Savičić.
Investicija vrijedna oko milijardu i četiristo pedeset miliona evra, osim nove termoelektrane, čija bi izgradnja koštala milijardu evra, prema Savičićevim riječima podrazumijeva i rekonstrukciju postojeće termoelektrane od 300 megavata, s naročitim akcentom na rekonstrukciji kotlovskog postrojenja, što će koštati još oko 200 miliona, a otvorio bi se još jedan novi površinski kop, odnosno rudnik koji bi snabdijevao ugljem i staru i novu fazu termoelektrane, s kapacitetima između šest i sedam miliona tona uglja godišnje, gdje bi se uložilo preostalih oko 250 miliona od predviđene cifre. Prema ugovoru koji je nedavno potpisan u Gacku, u ovom će gradu biti sjedište novog preduzeća pod nazivom `Nove elektrane Republike Srpske d.o.o. za proizvodnju i trgovinu električnom energijom`, u kojoj će ČEZ imati 51 odsto, a `Elektroprivreda Republike Srpske` 49 odsto, što predstavlja tek prvu fazu, u kojoj je potrebno obezbijediti iznos od 800.000 maraka, ali bi nakon toga ova nova firma tek ušla u pravljenje drugog ugovora koji podrazumijeva dalju saradnju.
`Mi smo prije potpisivanja ovog ugovora, zahvaljujući Vladi Republike Srpske i resornom ministarstvu, već radili istraživanje tla temelja buduće termoelektrane, otvorivši i jednu bušotinu u Gatačkom polju, kako bismo se, zajedno s kolegama iz ČEZ-a, uvjerili da postoje sve predispozicije da projekat zaživi onako kako je i zamišljen`, pojašnjava dalje Savičić.
PROJEKAT OD REGIONALNOG ZNAČAJA
Svjesni postojećih kapaciteta i zaliha uglja u gatačkom basenu koji se svrstava među najveće basene u Republici Srpskoj i sa rezervama koje se procjenjuju na više od 400 miliona tona, što, prema proračunima stručnjaka, obezbjeđuje rad dva bloka snage 300 megavata za narednih 150 godina, predstavnici Vlade Republike Srpske i Rudnika i Termoelektrane Gacko tražili su i što stabilniju kompaniju koja bi im dala dovoljne garancije da će druga faza termoelektrane biti zaista i realizovana i uroditi plodom. Zbog toga su, kaže dalje Savičić, i odabrali ČEZ grupaciju čija tržišna kapitalizacija trenutno iznosi više od 26,5 milijardi američkih dolara i najveća je kompanija u okviru deset novih članica Evropske unije. Oni su, takođe, najprofitabilnija i najmanje zadužena kompanija u oblasti energetike. Zainteresovanost Vlade i `Elektroprivrede Republike Srpske` za partnerstvo s Česima podudarila se sa istraživanjima koja su inostranim partnerima pokazala da je gatački ugalj visokog kvaliteta iz kategorije prelaza s mrkog uglja na lignit i da ga je isplativo eksploatisati, tim prije što se u posljednje vrijeme promijenila i tehnologija njegovog dobijanja, gdje se, primjenjujući najnovija naučna istraživanja, maksimalno ide na selektivno otkopavanje, pa je sada ugalj na deponiji čistiji, bez jalovine.
`Sve ovo je doprinijelo da uđemo u projekat koji, ne samo da predstavlja investiciju od kapitalnog značaja za Hercegovinu, nego je u pitanju jedan od najznačajnijih projekata za cio region, a po mnogima i cio Balkan`, tvrdi Savičić, prema čijim riječima će ovdje biti angažovana prvenstveno lokalna operativa, ali i operativa susjednih opština, pa i cijele Republike Srpske, koja podrazumijeva i građevinsku industriju i mnoge druge usluge i djelatnosti koje će se razviti u međuvremenu i biti logistika cjelokupnom projektu.
RAZVOJNA ŠANSA
Za siromašnu Hercegovinu bi se, izgradnjom aerodroma na Zupcima nadomak Trebinja i nedavno najavljenoj investiciji vezanoj za gradnju turističkog naselja, pružila velika razvojna šansa. Savičić tvrdi da će se, novim termoenergetskim blokom, u Gacku otvoriti nova radna mjesta u tolikom broju da Hercegovci više neće imati potrebe za ekonomskim migracijama, a prema njegovim riječima, u izgradnji objekata, koja će trajati nekolike godine, biće potrebno angažovanje četiri do pet hiljada radnika, koji će biti isključivo iz ovih krajeva. U gatačkom Rudniku i Termoelektrani očekuju da će se takozvani Veliki ugovor, koji će i konačno definisati odnose Republike Srpske i `Elektroprivrede Češke`, potpisati već u aprilu, kada se kreće sa radovima na izradi objekta, koji će, kako je predviđeno, stalno zapošljavati oko 2.000 radnika, a za koji Savičić tvrdi da će biti jedan od najprofitabilnijih objekata ČEZ-a. Sa druge strane, sadašnji broj zaposlenih na Rudniku i Termoelektrani Gacko od oko 1.480 radnika, na novim će kapacitetima biti višestruko povećan, što će, mnogo više nego se to dešavalo osamdesetih godina kada je sadašnji objekat počeo sa radom, u Gacko dovesti i nove stanovnike i popraviti demografsku sliku ovog dijela Hercegovine.
`Kada imate stabilne i dobre izvore prihoda, onda se može računati i na bolje funkcionisanje lokalne zajednice, bolju infrastrukturu, odnosno, pružanje usluga za kvalitetniji način života, a mi u Gacku od novog bloka termoelektrane upravo to očekujemo`, mišljenja je Milan Radmilović, načelnik opštine Gacko.
Ističe da je Gacko kraj iz koga je potekao veliki broj školovanih ljudi.
`Prije rata smo, primjera radi, bili kraj s najvećim brojem doktora nauka u BiH, ali je većina njih bila izvan Gacka. Kada se realizuje unos svježeg inostranog kapitala, o čemu već imamo i potpisan dokument, zadržaćemo i mladi, školovani kadar u Gacku, ali ćemo okupiti i stručnjake iz ostalih krajeva Republike Srpske, BiH, okruženja, pa čak i svijeta`, najavljuje Radmilović.
Izražavajući zadovoljstvo što se na ovaj način ide u pravcu ravnomjernog razvoja Republike Srpske, Radmilović dodaje da lokalna zajednica od ovog projekta očekuje najprije rekonstrukciju vodovodne mreže, asfaltiranje ulica, ali i zaštitu voda, regulisanje rudarskih granica i slično.
SIGNAL INOSTRANIM ULAGAČIMA
Načelnici opština Bileća Miladin Samardžić, Berkovića Ranko Lučić i Nevesinja Branislav Miković, koji su bili prisutni i potpisivanju ovog ugovora, osim šansi za zapošljavanje i njihovih radnih operativa na realizaciji projekta i budućoj termoelektrani, vide i šanse za nastavak započetih projekata izgradnje hidroelektrana u sistemu Gornjih horizonata, koji podrazumijevaju hidrocentrale u svakoj od ovih opština.
`Razvojem energetskih objekata u svakoj od ovih opština razviće se i cio ovaj kraj i druge oblasti privređivanja istočne Hercegovine, gdje ćemo, prilivom kapitala, privući i nove investitore, sposobne da prepoznaju prave vrijednosti naše netaknute prirode, pogodne za razvoj poljoprivrede i zdrave hrane, kao i turizma i niza drugih djelatnosti`, mišljenja je Ranko Lučić, načelnik opštine Berkovići.
Slično mišljenje je iznio i načelnik Trebinja, najveće istočnohercegovačke opštine, dr Dobroslav Ćuk.
`Nisam ni sumnjao da Vlada na čelu s Miloradom Dodikom neće pokrenuti ovako velike i kapitalne projekte za Hercegovinu kao što je druga faza Termoelektrane Gacko, ali i izgradnja aerodroma nadomak Trebinja. Ova dva segmenta će, kada se nadovežu na postojeći sistem Hidroelektrana na Trebišnjici, kao i napredak Industrije alata Trebinje, čiju je skoru privatizaciju premijer Dodik najavio istog dana kada je potpisan i ugovor sa `Elektroprivredom Češke`, biti okosnica budućeg razvoja Hercegovine. Preko novog aerodroma ćemo, nadam se vrlo skoro, izvoziti rezne alate modernizovane Industrije alata Trebinje, primati poslovne partnere i Gacka i svih drugih opština, ali i turiste iz cijelog svijeta, jer se u Trebinju, a nadam se i ostalim krajevima Hercegovine, sve više govori o turističkim projektima, seoskom turizmu, eko-selima sa zdravom hranom`, ističe prvi čovjek opštine Trebinje dr Dobroslav Ćuk.
Ističe da je Trebinje u fazi pregovora sa grupom slovenačkih preduzeća koja djeluju pod nazivom Hosting d.o.o., zainteresovanim za gradnju kompleksa hotela na granici ove opštine sa Dubrovnikom, gdje je planirana izgradnja ekskluzivnog turističkog kompleksa sa 5.000 do 8.000 kreveta u hotelima, apartmanskim rezidencijalnim vilama u kategoriji 4 do 5 zvjezdica.
`Ako se uzme u obzir da će i ovaj projekat, čija će visina investicije iznositi 400 do 700 miliona evra, u fazi poslovanja neposredno zapošljavati 2.000 ljudi i ostvarivati najmanje 1.800.000 noćenja, onda sa sigurnošću možemo tvrditi da će Hercegovina uskoro postati raj, ne samo za investitore, nego i za sve njene stanovnike`, kaže Ćuk.
Zahvaljujući investiciji koja će se uskoro početi realizovati u partnerstvu sa ČEZ-om, modernizacijom rudnika i svojih postrojenja, nesumnjivo je da RiTe Gacko postaje jedno od vodećih preduzeća u proizvodnji električne energije u Republici Srpskoj, uključujući se, pritom, u krug velikih regionalnih proizvođača električne energije, tako da građanima Gacka i cijele istočne Hercegovine, a naročito radnicima RiTE, ova investicija garantuje socijalnu i ekonomsku stabilnost i razvoj regiona.
Ova je investicija, međutim, kako je rečeno i na potpisivanju u Gacku, od velikog značaja i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer predstavlja važan signal ostalim velikim inostranim kompanijama da je naša zemlja bezbjedno tržište za velika i dugoročna ulaganja.
VELIKI KORAK NAPRIJED
Narodni poslanik iz Trebinja Slobodan Prtilo i njegov kolega iz Gacka Vukota Govedarica kažu da potpisani ugovor između ČEZ-a i EP RS predstavlja jedan od značajnih pomaka u sferi javnih radova i investicija kojih u siromašnoj Hercegovini odavno nije bilo.
`U narednih pet godina će predložena investicija od 1,5 milijardi evra biti značajna finansijska injekcija za Hercegovinu, značajan podstrek u zapošljavanju mladih ljudi svih profila, značajan pomak u edukaciji i angažovanju domaćih stručnjaka i zadržavanju mladih ljudi uopšte, kao i pozitivan ekonomski efekat za Hercegovinu i Republiku Srpsku uopšte. Naravno, ako se ispune data obećanja investitora da će se koristiti najmodernija eko-tehnologija i rekonstrukcija stare u istom smjeru, to će biti, pored stabilizacije energetskog sistema RS, i značajan faktor u popavljanju i stabilizaciji poremećenih ekoloških uslova u Hercegovini`, kaže Ptrilo.
On i Govedarica u projektu vide veliki doprinos vraćanju rejtinga RS u okviru BiH kao zemlji sigurnoj i bezbjednoj za investiranje, koji će privući i druge investitore da ulažu u našu zemlju, za šta će se, kako tvrde, i lično zalagati u Narodnoj skupštini i širim krugovima, koliko to bude u njihovoj moći. Da li će novi projekti u Hercegovini nastaviti da se realizuju brzinom kojom su krenuli uveliko će, zasigurno, zavisiti i od samih Hercegovaca.
Jedno je, ipak, kako tvrde Gačani, sigurno - Vlastimir Savičić bi za ono što je do sada učinio, mogao biti ozbiljan kandidat za menadžere godine u Republici Srpskoj...
Visok stepen proizvodnje i ekonomski napredak
Termoelektrana Gacko je do početka decembra proizvela oko milijardu i 400 miliona kilovat-časova električne energije, što je, u odnosu na prošlu godinu, povećanje od oko 15 procenata, a za deset dana se očekuje ispunjenje godišnjeg plana od milijardu i 500 miliona kilovat-časova električne energije. Ovako veliku dobit gatačka fabrika struje ostvarila je prvenstveno zahvaljujući novom pristupu radu koji preduzima novo rukovodstvo firme i Vlada RS, tako da će ova godina biti jedna od najboljih otkako je ovaj termoenergetski objekat u Gacku napravljen. Prema riječima Vlastimira Savičića, direktora Rudnika i Termoelektrane Gacko, ovo je i prva godina otkako objekat postoji da se cjelokupni proces proizvodnje električne energije odvijao isključivo vlastitim snagama i vlastitom mehanizacijom.
`Ovako visok stepen proizvodnje i ekonomski napredak ostvaren je i zahvaljujući pogonskoj spremnosti firme, tako da je i remont koji smo imali u aprilu završen valjano i na vrijeme`, ističe Savičić.
Savičić podsjeća da je Rudnik i Termoelektrana jedina firma u okviru `Elektroprivrede Republike Srpske` koja u potpunosti ispunjava i svoje mjesečne planove, gdje je ostvarenje plana u novembru bilo 103,5 odsto, pa, shodno tome, u posljednja dva mjeseca upravo ona čini okosnicu procesa proizvodnje `Elektroprivrede Republike Srpske` i do kraja godine će biti tako. On dodaje da je u oktobru i novembru u Rudniku i Termoelektrani Gacko proizvedeno oko 40 do 50 procenata cjelokupne električne energije na nivou `Elektroprivede Republike Srpske` i samo zahvaljujući ovom objektu održava se elektroenergetski sistem na nivou republike. Proizvodnja električne energije u RiTe podrazumijeva, međutim, i činjenicu da je snabdijevanje elektrane pratio i dobar rad na prozivodnji uglja i otkrivke, gdje je Rudnik za prvih 11 mjeseci ove godine izvršio plan sa 1.750.000 tona uglja, što je u okviru planiranog. Savičić dodaje da ne postoji nijedan razlog da se uspješna proizvodnja uglja i uredno snabdijevanje Termoelektrane ugljem ne nastavi i u narednom mjesecu, gdje je planirano da se početak naredne godine dočeka sa 250.000 tona na deponiji, što će biti dovoljno za eventualne zimske probleme.