Svjetska finansijska kriza glavna je tema posljednjih nedjelja, a kada je konkretno riječ o Americi, onda se može reći da je ovo najveća finansijska kriza još od tridesetih godina prošlog vijeka. Ona je već počela da uzima i svoje prve žrtve.
Kada bi se u nekoliko riječi opisalo kako je došlo do ove situacije, onda bi to bilo: Američke banke davale su kredite za stanove i nekretnine siromašnima, mnogi ih nisu mogli vraćati, kuće su im plijenili, a s obzirom na pad kupovne moći, i pored pada cijena nekretnina, banke zaplijenjene kuće nisu imale kome prodati.
Ovako bi se ukratko i možda na banalan način mogao opisati uzrok finansijske krize u SAD, koja se osjetila i u ostatku svijeta.
Tako je grad Rino u američkoj saveznoj državi Nevadi, koji je do sada bio poznat po kockarnicama, postao gradom šatora. Zbog velikog porasta nezaposlenosti, te usljed oduzimanja nekretnina čije hipoteke nisu mogli otplatiti, mnogi njegovi stanovnici su postali beskućnici.
Beskućnici u šatorskim naseljima
U ovim šatorskim naseljima žive ljudi koji su bukvalno preko noći postali beskućnici. Nezaposlenost u Nevadi dostigla je najveću cifru u posljednje 23 godine. U Rinu je čak 60 odsto radno sposobnih trenutno bez posla.
Međutim, ovakva situacija nije samo u Nevadi. Šatorski gradovi niču i u Kaliforniji, Ohaju i Tenesiju.
"Sasvim je očigledno da je siromaštvo u porastu", kaže Majkl Stups iz Udruženja američkih potrošača i dodaje: "Ekonomija je u haosu, nezvanično smo u recesiji. Amerikanci su zabrinuti, bilo da se radi o srednjoj klasi ili beskućnicima, niko ne zna šta ih čeka u bliskoj budućnosti."
Rino je ujedno i grad s najviše zaplijenjenih nekretnina u SAD. U jednom šatorskom naselju živi u prosjeku oko 150 ljudi.
Jedna od njih je i Silvija Flin, koja je u Rino došla iz sjeverne Kalifornije u potrazi za boljim životom, ali nakon što je izgubila posao i kuću, preko noći se našla na ulici.
I dok zvaničnici nemaju tačnu cifru ljudi koji su spas našli pod šatorima, jedan gradski odbornik kaže: "Ipak, ono što znamo jeste da javne kuhinje dnevno podijele nekoliko stotina obroka za najugroženije. Zapravo, ne pamtim kada smo imali više beskućnika."
Beskućnici su zabilježeni i u Santa Barbari, poznatom mondenskom ljetovalištu, s tim da beskućnici ovdje uglavnom žive u kolima parkiranim na gradskim parkinzima.
Samoubistva i ubistva zbog finansijske situacije
Da su usljed finansijske krize očajni ljudi spremni na sve svjedoči i slučaj Edi Polk iz Ejkrona u Ohaju, koja se u 90. godini odlučila na radikalan potez. Naime, kada je policija došla da je deložira iz kuće koju je banka zaplijenila, ona je pucavši sebi u grudi, pokušala samoubistvo. Ipak je preživjela, a iz banke Fani Mej su obećali da će joj oprostiti hipotekarni dug.
Edi je vlasnik kuće postala poslije smrti muža 1995. godine te je uzela nekoliko hipotekarnih kredita 1997. godine koje je kasnije reprogramirala, i tako povećala još svoj dug. Trenutno se nalazi u bolnici u Ejkronu i doktori očekuju da će se oporaviti od povreda zadobijenih prošle sedmice.
Tragedija se dogodila u porodici Radžaram iz okoline Los Anđelesa. Naime, Kartik Radžaram (45) iz Los Anđelesa hicima iz pištolja usmrtio je u subotu tri sina, suprugu i taštu, a zatim je izvršio samoubistvo. Troje djece bilo je u dobi od sedam, 12 i 19 godina.
Radžram, inače magistar ekonomije, je bio bivši službenik u računovodstvenim firmama "PricewaterhouseCoopers" i "Sony Pictures", a nakon otkaza nije uspijevao da nađe novo zaposlenje.
Policija je saopštila da je ubistva izveo zbog svoje loše finansijske situacije.
"Vjerujemo kako je postao očajan zbog trenutne finansijske situacije u kojoj se nalazila njegova porodica", rekao je šerif Mur, dodajući da, prema policijskim saznanjima, Radžaram nije imao nikakvih psihičkih poremećaja te kako ne postoje bilo kakvi dokumenti koji bi potvrdili da se bilo kad zbog istih liječio.
Na mjestu tragedije pronađena su i tri oproštajna pisma u kojima je ubica izložio svoju problematičnu finansijsku situaciju te priznao da je ubio članove porodice.
Kupovina i odmori postaju luksuz
Podsjećanja radi, tokom posljednjih mjeseci, hiljade Amerikanaca je zbog rastuće finansijske krize kroz koju prolazi njihova zemlja, izgubilo posao.
Prema podacima američke vlade, samo u septembru, američke firme su ukinule 159.000 radnih mjesta.
Upravo ovako teška situacija je razlog zašto je većina Amerikanaca "stegla kaiš" i počela da štedi i živi u skladu sa svojim, sada već skromnim mogućnostima. Sve više je onih koji kupuju samo planski, a o skupim godišnjim odmorima i ne razmišljaju.
"Istina je, sve što sada trošim je vrlo planski i pokušavam da uštedim što više mogu. Kupujem samo na rasprodajama, koristim besplatne kupone. U vrtu uzgajam svoje povrće, u nabavku idem tek svake tri sedmice. Veš perem poslije osam časova, kako bih iskoristila jeftinu struju", priča Sandra, samohrana majka 15-godišnjakinje.
Isto misli i stanovnik Vašingtona koji je želio da ostane anoniman:
"Hlače su mi pohabane, majica ofucana, čarape pune rupa, ali šta da vam kažem, sada svakako nije vrijeme za obnavljanje garderobe, jer jednostavno nemam novca za to."
Pedesetjednogodišnja Deniz, koja nije željela da saopšti prezime, zaposlena je u ugostiteljstvu, a prva stvar koje se odrekla bilo je ljetovanje.
"Željela sam da odem na krstarenje, ali za to treba da uštedite novac, a danas nemate šta da uštedite", kaže Deniz, majka četvoro djece.
Priznaje da kada ide negdje s prijateljima svojim automobilom traži od njih da učestvuju u gorivu, jer je novca sve manje, a cijene su sve više.
Kaže da je do sada praktikovala da sebi kupi nešto za Božić, da samu sebe obraduje, ali je ove godine odustala od toga, kako bi imala da kupi materijal za božićne kolače koje pravi za svoje unuke.
"Sve je poskupjelo, pa su tako i kolači danas postali luksuz", dodaje Deniz.
Dobre i loše strane štednje
Marta Star, profesor ekonomije s Američkog univerziteta, kaže da je dobro što Amerikanci štede, ali dodaje da pretjerana štedljivost može biti štetna po ekonomiju.
"Kada dođe do recesije, narod počne da štedi. Pa, ipak ne bi trebalo toliko da 'stegnu kaiš', jer će zbog toga neminovno još ljudi ostati bez posla. Ako prestanemo ići u restorane, doći će do smanjena radne snage u restoranima. Isto je i sa tržnim centrima, koji već smanjuju radnu snagu", objašnjava Star.
U međuvremenu veliki prodajni lanci snižavaju cijene kako bi privukli kupce, pa čak nude i besplatnu dostavu kupljene robe. Na sve moguće načine poušavaju da odobrovolje Amerikance da otvore novčanik.
Veleprodajni lanac "Wal-Mart" je smanjio cijene popularnih dječjih igračaka neposredno pred početak božićne sezone.
"S obzirom na sve manju kupovnu moć, nastojimo da smanjimo cijene svakodnevnih potrepština, što je zaista neophodno u ovom momentu. Imamo velike akcije kojima pokušavamo da privučemo kupce", kaže Džon Fleming, portparol prodajnog lanca "Wal-Mart"
Poznati proizvođač igračaka "KB Toys" smanjio je cijene igračaka, DVD i kompjuterskih igrica za čak 10 dolara po proizvodu kako bi omogućili roditeljima da i u ovim teškim ekonomskim vremenima obraduju svoje mališane.
Kako su godinama živjeli na kreditnim karticama, a i krediti su bili prilično dostupni, ovo je veliki udar na američki način života.
Barbara Defo, autorka knjige "Nova štednja", kaže da je termin štednje Amerikancima bio skoro nepoznat.
"Naravno, kriza je ljude navela na štednju. Svi sada samo pričaju kako se riješiti dugova", navodi Defo i dodaje: "Kada bih prije dvije-tri godine spomenula štednju, svi su mi se smijali i govorili zaboga, pa nije ovo 19. vijek."