Nikakva vještački sagrađena fabrika vode ne može zamijeniti šumski izvor iznad kojeg nema zagađivača, ako taj izvor okružuje netaknuta priroda s obiljem zdravih stabala, grmlja i prizemne flore.
Tvrde to u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, na čijem sajtu piše da 25 odsto stanovnika gradova u zemljama u razvoju koriste vodu koju prodavači prodaju po značajno višoj cijeni od cijene vode gradskog vodovoda.
Zvanično, takav primjer odnosi se i za našu zemlju. Naime, prema podacima koji su nam ustupljeni iz Agencije za statistiku BiH, za litar flaširane gazirane ili negazirane vode potrebno je, u prosjeku, izdvojiti oko 60 feninga, dok 1.000 litara pitke vode za domaćinstvo iz vodovoda košta 0,92 KM.
To znači da je voda koju kupujemo u flašama od one iz vodovoda skuplja za nevjerovatnih 650 puta.
Međutim, taj podatak za potrošače, čini se, nije od velike važnosti, jer anketa koju su pokrenuli na veb stranici Centra za ekologiju i energiju, pokazala je da 18 odsto građana periodično ili redovno kupuje flaširanu vodu.
"Kod kuće pijem vodu iz gradskog vodovoda, ali na poslu obavezno flaširanu, s obzirom na to da ta voda povremeno ima 'bljutav' okus, vjerovatno zbog cijevi", kaže penzioner Marko Petrović.
Ističe da flaširanu vodu ne bi kupovao da mu je "tanji" kućni budžet.
"Kupujem flaširanu vodu od raznih proizvođača, zato što ipak u podsvijesti postoji sumnja da neka od njih nije orginalna. S druge strane, želim da vjerujem da i voda u flaši nije česmovača", dodaje Petrović.
Sanja K. kaže da kupuje flaširanu vodu zato što je, kako naglašava, voda iz česme puna hlora i ne sviđa joj se okus.
"Flaširana voda ima i određene minerale, što i piše na deklaraciji", dodaje Sanja K.
Građani koji kupuju flaširanu vodu kažu da nisu sigurni da li je bakteriološki i hemijski ispravna.
Podučeni ranijim iskustvima, kada je analizama brojnih prehrambenih proizvoda otkriven niz neregularnosti, vjeruju da se i u flaširane vode, kako kažu, "svašta pakuje".
Ipak, kako je potvrdio Sejad Mačkić, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH, laboratorijske analize prirodnih izvorskih i prirodnih mineralnih voda, koje su vršene u prvoj polovini prošle godine, nisu pokazale mikrobiološku neispravnost.
Bakteriološka neispravnost: S druge strane, Zlatko Vučina, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, potvrdio nam je da je u laboratoriji Zavoda u 2009. godini pregledano ukupno 123 uzorka gazirane i negazirane flaširane vode.
Pregledani uzorci nisu sadržavali nedozvoljene toksične supstance, ali je bilo pet bakteriološki neispravnih.
Vučina je rekao da je u ovoj godini pregledano ukupno 25 uzoraka gazirane i negazirane flaširane vode, od čega kod jednog nije bila usklađena proizvođačka deklaracija.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor u Inspektoratu RS, takođe je potvrdio da je "prethodnih godina utvrđivana neusklađenost određenih flaširanih voda iz uvoza i domaće proizvodnje sa Zakonom o flaširanim vodama koji je u to vrijeme u BiH bio na snazi".
Prema njegovim riječima, 2007. godine neispravnost je dokazana kod dvije vrste stone vode, dok je i 2008. godine analizom dokazana neispravnost određenih vrsta flaširanih voda iz uvoza.
Bez epidemioloških istraživanja: Takođe, iz Instituta za zaštitu zdravlja RS saopšteno je da je mikrobiološki neispravnih uzoraka bilo. Jedan ispitivan uzorak flaširane prirodne izvorske vode 2009. godine je imao mikrobiološku neispravnost zbog povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija koje, kako nam je pojašnjeno, nemaju epidemiološki značaj, nego upućuju samo na neadekvatan proces pripreme i dezinfekcije.
Povišene koncentracije toksičnih supstanci u tim vodama nisu nađene, ali je bilo higijenski neispravnih uzoraka.
"Najčešći razlog higijenske neispravnosti bila je povišena vrijednost za elektrolitičku provodljivost koja se dovodi u vezu sa sadržajem minerala geološkog porijekla, sezonom i temperaturom pri mjerenju", pojašnjava Dušanka Danojević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu.
Ističe da na našim područjima nema epidemioloških istraživanja populacionog tipa koja bi pratila uticaj flaširanih voda i povezivala ih sa zdravstvenim stanjem, tako da se, kako je naglasila, sa sigurnošću ne mogu navesti argumenti za pretjeranu ili smanjenu upotrebu pojedinih vrsta flaširanih voda.
Sumnjiv rok trajanja: "Postoji cijela paleta flaširanih voda koje su naziv dobile prema dominirajućem elementu u sastavu, kao na primjer 'pametna' voda zbog visokog sadržaja joda, ali je neophodno napomenuti da se to iskorištava najviše u svrhe ekonomske propagande", upozorava Danojevićeva.
U Udruženju za zaštitu interesa potrošača tvrde da situacija s vodama koje kupujemo nije "idilična" kakvom je predstavljaju nadležni koji je kontrolišu.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, navodi da jedna trećina vode koja je uvezena u našu zemlju nije potrebna potrošačima. Zbog toga su, kako procjenjuje, u pravu oni koji sumnjaju da dolazi do preštampavanja roka trajanja, kada on istekne.
"Prošle godine otkrili smo na jednoj konzervi šest deklaracija, a njen put je išao, od Južnoafričke Republike preko Crne Gore, do naše zemlje. To samo pokazuje kakvo nam je tržište. Postoji mogućnost da ne potrošimo višak vode, istekne joj rok trajanja, pa se prekuca novi", argumentuje Lakota, i dodaje:
"Vrlo je indikativno da se ta tečnost uvozi, a nemamo ni procjena koliko nam ona treba. Pravo da vam kažem, po svemu sudeći, radi se o nekim mutnim radnjama. Ma, nema sile da inspekcije isprovjeravaju sve te vode, a nažalost, svjesni smo i da je 40 odsto tržišta u BiH nelegalno".
Ostaje nejasno zašto se građani opredjeljuju kupovati skuplju vodu sumnjivog kvaliteta, kada je u našoj zemlji taj napitak na izvorima, odnosno u vodovodima, mnogo čistiji i zdraviji od onog u razvijenim zemljama. U svakom slučaju, stručnjaci savjetuju građanima da paze šta piju.
Gazirana voda
Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS upozoravaju da se upotreba vještački gaziranih visoko mineralizovanih voda u neograničenim količinama ne preporučuje za osobe s bubrežnim bolestima, visokim krvnim pritiskom i drugim metaboličkim poremećajima.
"Poznato je da se vještački gazirane mineralne vode duže metaboliziraju u organizmu i da djeluju agresivno na sluznicu želuca, pa se preporučuje izbjegavanje konzumacije kod želudačnih oboljenja. U zemljama EU sve vode se podrobno ispitaju i prema rezultatima provedenih ispitivanja i studija o procijenjenom uticaju na zdravlje ljudi mnoge od njih se preventivno i ne preporučuju za djecu do 12 godina", pojašnjava Dušanka Danojević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu.
Nepoželjni sastojci
Fluorid: Taj element u tragovima je od životnog značaja za čovjekov organizam. Povećana doza, međutim, može da uzrokuje prebojenost zubne gleđi i gubitak elastičnosti kostiju.
Mangan: Važan je za stvaranje kostiju i zgrušavanje krvi, ali prekomjerne količine mogu da izazovu neurološke smetnje.
Arsen: Ta otrovna materija može da izazove rak i ošteti genetski materijal u ćelijama.
Uran: Već u neznatnim količinama može da ošteti jetru i bubrege.
Bor: Može da utiče na razvoj i reproduktivnost.
Zanimljivosti
- Jedan Amerikanac prosječno potroši 400 dolara svake godine na flaširanu vodu
- Oko 1.500 plastičnih boca postane otpad svake sekunde
- Istraživanja pokazuju da se novcem koji bude potrošen za flaširanje može osigurati pitka voda u vodovodu za sve ljude
- Visoka temperatura vazduha izaziva da plastična boca ispušta u tečnost otrovne, kancerogene hemikalije
- 2,5 odsto vode na planeti je slatka
- 3,5 milijardi ljudi do 2025. godine osjećaće nestašicu vode
- 15 miliona ljudi godišnje umre zbog neispravne vode
- 16 odsto populacije Istočne Evrope nema vodu u svom domu
- 18 odsto bh. građana kupuje vodu