Nakon objavljenih rezultata opštih izbora u BiH, prema kojima su Srbi izabrali SNSD, Hrvati HDZ BiH, a Bošnjaci SDA i SDP BiH, slijedi formiranje vlasti, za koje politikolozi smatraju da će biti dugotrajan i veoma težak proces.
Izbori su najveće promjene donijeli u Federaciji BiH, gdje je Bakir Izetbegović izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, SDP ostvario značajan uspon, a Haris Silajdžić doživio ogroman poraz.
Za razliku od Federacije BiH, izborni rezultati u Republici Srpskoj potvrdili su identično stanje, te je Savez nezavisnih socijaldemokrata, koji je ponovo dobio povjerenje građana, na taj način još jednom potvrdio da je najjača partija u RS.
Mišljenja podijeljena: Mišljenja politikologa, kako domaćih, tako i onih iz regiona, ali i iz evropskih zemalja, su podijeljena, te jedni vjeruju da buduća vladajuća struktura uliva nadu da će se stanje u BiH u narednom period postepeno poboljšavati, dok drugi smatraju da će reforme koje se zagovaraju na državnom nivou značajno usporiti rješavanje tekućih problema koji se tiču običnih građana.
Domaći politički analitičari smatraju da novi član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, uz predsjednika RS, vlade i skupštine, predstavljaju značajan politički kapacitet kada su u pitanju ustavni procesi u BiH, odnosno izmjene koje se očekuju i najavljuju.
Kako ističe politikolog Miloš Šolaja, u pomenute procese se ulazi sa mnogo više političke moći i samopouzdanja, što daje veliku odgovornost upravo SNSD-u za period koji predstoji.
Govoreći o formiranju koalicije na državnom nivou, Šolaja smatra da to neće biti nimalo lak posao, jer su veoma velike razlike u pogledima pojedinih političkih subjekata koji su osvojili rezultate na izborima.
"Ipak, sve je stvar programske orijentacije i sigurno će se koalicioni partneri pronaći. Činjenica je da su ovi rezultati izbora pokazali da BiH nema adekvatan politički sistem, imajući u vidu veoma snažan zahtjev za rješavanje pozicije hrvatskog naroda, koji očigledno u slučajevima izbora člana Predsjedništva BiH u ime hrvatskog naroda i za mjesto potpredsjednika Republike Srpske pokazuju izrazito nezadovoljstvo", ističe Šolaja.
On smatra da će takva situacija, kao i zahtjevi za reformom, usporiti i otežati rješavanje tekućih problema u BiH.
"Sve dok se ne postigne jedan dosljedan politički sistem, što znači dok se ne uspostave određene ustavne promjene, nemoguće je očekivati da Bosni i Hercegovini glavna preokupacija budu ekonomsko-socijalna, obrazovna, zdravstvena i druga pitanja, koja bi realno trebalo da budu u fokusu", objašnjava Šolaja.
Formiranje vlasti: Govoreći o procesu formiranja vlasti, Tanja Topić, politički analitičar, smatra da za razliku od Republike Srpske, u kojoj slijedi vrlo jednostavan proces formiranja vlasti, Federaciju čeka veliki posao, jer kombinatorika i matematičke koalicije na državnom nivou predstavljaju veliki problem.
"Sve moguće varijante i opcije imaju jedan veliki znak pitanja, zbog odnosa i suprotnosti u politikama i stavovima usljed personalnih problema koji postoje među pojedinim partijama, kao što su na primjer SNSD i SDP. Na drugoj strani je SDA, koja odbacuje mogućnost bilo kakve saradnje i koaliranja sa SBB BiH", ističe Topićeva, dodajući da BiH čeka nimalo jednostavan, dugotrajan proces.
Izborni rezultati u Republici Srpskoj pokazali su da su one snage za koje se i procjenjivalo da će ostvariti najbolje izborne rezultate odnijele pobjedu.
Govoreći o pobjedi Milorada Dodika za predsjednika RS, koji je, prema mišljenju nevladine agencije za strateška istraživanja "Stratfor" i najmoćniji političar u BiH, Šolaja ističe da neko ko osvoji više od polovine glasova birača ima razloga da bude zadovoljan i da izražava političku volju stanovnika.
"Činjenica je da od strane opozicije nije bilo većih primjedaba i da u vezi s tim postoji konsenzus i to prvenstveno pokazuje da se politička moć pomjera od kabineta Vlade prema mjestu predsjednika Republike Srpske, što se iz ugla birača u RS procijenilo kao bitno za dalje procese i dalje usklađivanje odnosa u BiH", naglašava Šolaja, dodajući da su građani uglavnom procijenili da Milorad Dodik brani te interese.
Socijalisti iznenadili: Topićeva ukazuje i na iznenađujuće dobre izborne rezultate Socijalističke partije, za koju se procjenjivalo da ne može ostvariti bolji izborni rezultat jer je izgubila neku vrstu identiteta kroz protekle četiri godine.
"Uz to, SP je imala i jedan rascjep u političkoj partiji, međutim, ipak se pokazalo kao mudro to ujedinjenje kojem je Socijalistička partija pristupila s Partijom ujedinjenih penzionera", naglašava Topićeva.
Govoreći o promjenama koje je u FBiH donio izbor Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva BiH, politikolozi izražavaju veći optimizam.
"Politička retorika Bakira Izetbegovića ukazuje na jedan širi prostor za kompromis i mogućnost konsenzusa i sasvim je sigurno da će to, bar u početku, omogućiti jednu lakšu vrstu razgovora", procjenjuje Šolaja.
Sa druge strane, on smatra da će Izetbegović biti "bombardovan" od strane bošnjačkog glasačkog tijela koje je glasalo za druge stranke, prije svega za Stranku za BiH, SDP i za SBB BiH.
"Prema tome, svaki član Predsjedništva BiH, naročito bošnjački i srpski predstavnik, koji su pobijedili sa veoma malom većinom, moraju da vode računa i o tome šta misli i šta izjašnjava onaj drugi dio glasača koji im nije ukazao povjerenje", naglašava Šolaja.
On dodaje da će, prije svega, ekonomska kriza, koja se očekuje u punom kapacitetu, uticati na političku orijentaciju svih političkih aktera u BiH, posebno onih na vlasti.
"Činjenica je i da nam predstoje dva vrlo bitna politička procesa, popis stanovništva i ono što je još bitnije, to je ustavna transformacija koja mora biti postavljena na temelju unutrašnjeg društvenog konsenzusa o tome kako će izgledati BiH", ističe Šolaja.
Iznenađenja i promjene: Promjene je u strukturi vlasti donijela i dosadašnja opoziciona partija SDP, koja je postala najjača politička partija u Federaciji, na šta su prethodno ukazivala istraživanja.
Uprkos predizbornim istraživanjima, koja su pokazivala da bi lider Stranke za BiH mogao ostati u fotelji, Haris Silajdžić se pokazao najvećim gubitnikom proteklih izbora.
"Nije iznenađujuće loš rezultat za njegovu stranku, jer nikada njegova stranka nije pratila njegovu jačinu, već je riječ o njegovom ličnom velikom porazu", smatra Tanja Topić.
Značajni rezultati koje je ostvario Fahrudin Radončić, lider SBB BiH, kako ocjenjuje Topićeva, svakako predstavljaju izborno iznenađenje.
"Zbog toga što je stranka osnovana u vrlo kratkom vremenu, kampanju je vodila bez ikakve stranačke infrastrukture, tako da je ovaj uspjeh za jednu partiju koja tek stupa na političku scenu odličan", naglašava Topićeva.
Analizirajući izbore, koji su održani u mirnoj atmosferi, a na kojima je zabilježena najveća izlaznost birača od vremena završetka rata u BiH i sa drugog aspekta, vidljiv je, iako je Centralna izborna komisija usavršila cijeli postupak na mnogim poljima, zabrinjavajući porast broja nevažećih listića.
Nevažeći listići: Sanel Huskić, direktor Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije, ističe da je gornja granica u Evropskoj uniji, a i u svijetu, pet odsto nevažećih listića, dok se ogroman broj u BiH ponavlja iz godine u godinu, uz trend porasta nevažećih listića.
"Tako da se može očekivati da CIK uradi nešto po ovom pitanju kako bi broj nevažećih listića postajao manji, da li kroz obrazovanje ljudi, informisanje javnosti ili dalji rad sa komisijama, u svakom slučaju ovim pitanjem se moramo pozabaviti", naglašava Huskić, dodajući da je pitanje edukacije birača u vezi s popunjavanjem glasačkih listića za člana Predsjedništva BiH zaista upitno.
Govoreći o porastu izlaznosti birača, Huskić naglašava da taj porast treba staviti u kontekst stanja u kojem se trenutno nalazi BiH, odnosno činjenica da je zemlja u periodu recesije.
"U tom periodu u svim država i svakom sistemu građani imaju tendenciju da ne izlaze na glasanje, jer su utučeni. Kod nas se, naprotiv, desila suprotna stvar, a ja čak tvrdim da nije bila godina recesije, da bi izlaznost bila mnogo veća, što znači da su ljudi počeli da shvataju da promjena dolazi od njih, znači da oni, putem glasanja ne biraju samo političare, nego počinju da shvataju da na taj način biraju bolji život za sebe i svoju obitelj", smatra Huskić.
Osvrćući se na političku kampanju, koju su partije vodile pred opšte izbore, Huskić ističe da je to do sada bila najprljavija kampanja koju je ACIPS pratio.
Izbori i ambicije: On dodaje da su političari pokazali da je mnogo lakše pričati o nekome kako je ružan, neugledan i korumpiran, nego govoriti o tome ko je sposobniji da učini nešto za građane.
S tim u vezi, Ismet Dizdarević, doktor psiholoških nauka u BiH, ocjenjujući izlaznost birača i njihovo opredjeljenje na opštim izborima, naglašava da dosadašnji pokazatelji ukazuju na to da su izbori ostvarili ambicije većine političara, odnosno političkih opcija, koje su se izborile za vlast u BiH.
"Međutim, ono što smatram veoma značajnim jeste to da glasači treba bolje da budu upoznati s ličnostima koje se kandiduju za izbore. Za pravu, istinsku opredijeljenost glasača nije dovoljno da on pogleda govor nekog političara na televiziji, a da o njegovom privatnom životu ne zna ništa", ističe Dizdarević.
On naglašava da je veoma važno ispitati koliko neki kandidat udovoljava psihološkim kriterijumima, odnosno da li je ta ličnost zaista sposobna da obavlja funkciju koju želi da preuzme, kakve rezultate je ostvarila iza sebe i da li posjeduje jaku volju za odgovoran posao koji ga čeka.
Stručnjaci, takođe, smatraju da će socijalna situacija u narednom periodu, te periodu krize postavljati veoma visoke političke standarde i davati jake političke zadatke da se svi zahtjevi realizuju.
Iako sadašnji pokazatelji djeluju prilično optimistično, politička realnost će u narednom periodu pokazati kolike su mogućnosti da se realizuju sadašnja velika očekivanja.