BANJALUKA, SARAJEVO - Iako su od ove godine freelanceri, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, prema Zakonu o porezu na dohodak dužni platiti ovaj porez, oni poručuju da je taj zakon nemoguće sprovesti.
"Moje mišljenje se ne razlikuje mnogo od drugih freelancera, a to je da je taj zakon nemoguće sprovesti. Nemaju razvijen sistem nadgledanja protoka novca, te bi se taj porez mogao sprovesti samo na dobrovoljnoj bazi freelancera. A koliko su oni zainteresovani da dobrovoljno plaćaju tu naknadu, zavisi od onoga koliko država stimuliše ovu vrstu rada i generalno freelancing. Država želi da uzme, a da ništa ne vrati zauzvrat, to definitivno nije zdrava ekonomija", smatra D.B., freelancer iz Gradiške. Dodaje da u BiH malo ko razumije pojam freelancinga.
"To nije samo neka djelatnost koja je strogo vezana za software development, što je ono o čemu se danas mnogo priča, nego se tim bave svi oni čija je djelatnost van okvira privatnog ili državnog prijavljenog posla, a to uključuje vodoinstalatere, mehaničare, knjigovođe i sva ostala zanimanja koja zahtijevaju jednokratni ili jednodnevni angažman. Pitanje je da li su i oni spremni da plate tu istu naknadu kao i ovi koji rade za računarom", navodi ovaj freelancer.
Njegov kolega iz Banjaluke smatra kako u vremenu kada država ima ogromne probleme s nezaposlenošću mladih i njihovim iseljavanjem, umjesto lova na "slobodnjake" i iznalaženja načina da se oni oporezuju, treba da razmisli kako da ih podstiče.
"Na taj način privukli bi obrazovane mlade ljude koji novac dobijaju iz inostranstva i troše ga u našoj zemlji", kaže on.
Inače prema evidencijama Poreske uprave Republike Srpske, u toku ove godine tek stotinak fizičkih lica prijavilo je porez na dohodak ostvaren udaljenim radom (freelancer), za poslodavca u inostranstvu.
Stav Poreske uprave RS je da je to i dalje nedovoljan broj prijava po ovom osnovu pošto je u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme primjetan trend povećanja broja fizičkih lica koja ostvaruju prihode iz inostranstva, prevashodno na način da u RS obavljaju određene IT usluge, odnosno da vrše takozvani udaljeni rad za poslodavca u inostranstvu, zbog čega je Poreska uprava RS intenzivirala svoje aktivnosti po ovom pitanju.
Naime, pojedini građani koji iz svojih kuća rade za firme u inostranstvu, pritom nemaju ugovore o radu, a zarađuju, tj. primaju novac kroz uplate iz inostranstva, do sada su bili u sivoj zoni jer zakon nije obuhvatao termin "freelancer", ali novim zakonskim rješenjima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji, zakonodavac ih eksplicitno spominje.
Zora Vidović, direktor Poreske uprave RS, pojasnila je da oni prihod treba da prijave i plate porez na dohodak, te na taj način svoje usluge prebace u legalne tokove i izbjegnu eventualne sankcije. Dodaje da se porez na dohodak obračunava po poreskoj stopi od 10 odsto na osnovicu koju čini naplaćeni prihod tog fizičkog lica.
Sa druge strane, kako pojašnjavaju iz Poreske uprave FBiH, u slučaju kada rezidentno fizičko lice ostvari dohodak od povremene samostalne djelatnosti direktno iz inostranstva od nerezidentnog pravnog lica, obveznik obračuna i uplate akontacije poreza na dohodak iz tog osnova po stopi od 10 odsto i doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika po stopi od četiri odsto je sam porezni obveznik koji je ostvario taj dohodak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.