BANjALUKA - Ekspert za terorizam Dževad Galijašević izjavio je u subotu da puštanje na slobodu Rijada Rustempašića, Abdulaha Handžića i Edisa Velića, optuženih za terorizam, potvrđuje podršku koju oni imaju od političkih i vjerskih elita u BiH, te predstavlja signal teroristima da mogu izvoditi svoje akcije.
On je dodao da puštanje na slobodu nekog ko u svom dosijeu ima toliko terorističkih akcija ili indicija da ih je počinio, kao i to da Francuska, Njemačka i još neke zemlje EU za liberalizaciju viznog režima za građane BiH traže dodatne garancije u borbi protiv terorizma i organizovanog kriminala, pokazuje da BiH i dalje terorizam tetira kao izvor vjerskog identiteta.
Istakavši da nešto takvo nije vjerski identitet, već najorganizovanije nasilje koje ima određene političke ciljeve, Galijašević je rekao da pustiti Rustempašića i druge na slobodu znači da Sud BiH ponovo radi po šablonu - prvo se osoba makne iz medija, onda prestane politički pritisak i na kraju dolazi oslobađanje.
"Ovo je logičan nastavak rada domaćeg pravosuđa na planu borbe protiv terorizma. Policijske agencije ne mogu same voditi borbu protiv terorizma", poručio je Galijašević.
Sud BiH ukinuo je u petak pritvor i odredio mjere zabrane Rijadu Rustempašiću, Abdulahu Handžiću i Edisu Veliću, optuženim za terorizam, udruživanje radi činjenja krivičnih djela i neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom, te proizvodima dvojne namjene, saopšteno je juče iz Suda BiH.
Mjere zabrane obuhvataju zabranu napuštanja mjesta boravišta (kućni pritvor), zabranu putovanja uz privremeno oduzimanje važećih putnih isprava-pasoša izdatih na ime optuženih, uz zabranu izdavanja novih pasoša, kao i zabranu korištenja ličnih karata za prelazak državne granice, zabranu međusobnog sastajanja kao i sastajanja sa svjedocima u ovom predmetu i obavezno javljanje nadležnim policijskim stanicama jednom dnevno.
Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za njima postoji potreba, a kontrola opravdanosti biće vršena svaka dva mjeseca. U slučaju da optuženi prekrše neku od izrečenih mjera zabrane, prema njima se može odrediti mjera pritvora.
Rustempašić, Handžić i Velić uhapšeni su 5. novembra 2009. godine, a optužnica ih je teretila za terorizam, udruživanje radi činjenja krivičnih djela i neovlašćeni promet oružja i vojne opreme.
Tužilaštvo je pokušalo dokazati da je Rijad Rustempašić organizovao grupu kojoj su pristupili Handžić i Velić, a koja je imala cilj da izvrši destabilizaciju ustavnog poretka BiH izvršavanjem terorističkog napada na jedan od zajedničkih identifikovanih objekata kako bi izazvali ozbiljno zastrašivanje stanovništva i destabilizovali stanje u BiH.
Na spisku meta o kojima su članovi grupe raspravljali, prema optužnici, nalazila su se "hrvatska mjesta za vrijeme katoličkog Božića, napad na 'Vlahe' tokom pravoslavnog Božića, napad na LOT timove EUFOR-a na teritoriji Bugojna, napad na pripadnike Armije BiH stacionirane u Rajlovcu, koji su se spremali za odlazak u Irak" i druge objekte.
Rustempašić se tereti i da je organizovao grupu za nabavku i transport oružja iz Njemačke u BiH, a obrađivan je od strane istražitelja u više navrata zbog sumnje da je povezan sa podmetanjem eksplozivnih naprava u srednjoj Bosni i napadima na hrvatske povratnike u ovom dijelu BiH.
S njim u vezu dovođen je i teroristički akt u Bugojnu iz juna ove godine. Naime, Haris Čaušević Oks, osumnjičeni za ovaj teroristički akt, po nalazima istražnih organa imao je namjeru osvetiti hapšenja i procesuiranja braće Rijada i Muhameda Rustempašića i ostalih.
Iz Tužilaštva BiH su najavili žalbu na ovu odluku suda, ističući da je riječ o osobama koje su optužene za najteža krivična djela i da im mjesto u pritvoru.