BANJALUKA - Nakon suše koja im je uništila usjeve kukuruza, ali i druge ratarske kulture, bh. poljoprivrednici od najezde čopora divljih svinja sada spasavaju i to malo kukuruza što je preostalo.
Tako je šteta na nekim parcelama i do 50 odsto preostalog roda, najviše kukuruza, jer ga divlje svinje napadaju u nedostatku hrane u lovištima, a koji je uzrokovan dugim sušnim periodom ovog ljeta i šumskim požarima.
Prema saznanjima s terena, velike štete divlje svinje pričinjavaju u području Unsko-sanskog kantona, ali i na području opština Foča, Kozarska Dubica i Fojnica gdje mještani po cijelu noć dežuraju u kukuruzima, dok štetu procjenjuju u hiljdama maraka. Na teritoriji nekoliko sela u opštini Bosanski Petrovac, rekli su da je šteta na kukuruzu koje posljednjih dana nanose čopori divljih svinja neprocjenjiva. Tako je na nekim njivama u selu Bjelaj u ovoj opštini, šteta dostigla i do 50 odsto roda koji je "preživio" sušu. Jedan od mještana ovog sela, ispričao je da su u nekoliko navrata organizovali i noćne straže do rane zore, ali da to nije imalo efekta.
"Narednu noć nisam dežurao i one su došle. Sve je polomljeno i pojedeno. Toliko smo se nadali da će poslije ovolike suše, bar kukruz preživjeti, ali...", rekao je mještanin sela Bjelaj koji je zasijao dva dunuma kukuruza i koji je dodao da je slično stanje i kod njegovih komšija, koji sada samo sabiraju štete.
Tako su i u selu Điđevo, koje je udaljeno oko četiri kilometra od Foče, divlje svinje mještanima nanijele veliku štetu na njivama. Mještani tvrde da ni stariji u ovom selu ne pamte da su divlje svinje napravile ovoliko štete, zbog čega očekuju pomoć od lovaca, dok će se za pomoć obratiti i opštini Foča. Radovan Veljović, iz ovog mjesta, kaže da je šteta velika i da su potrebne godine da se njive vrate u prvobitno stanje, te da im stanje otežava i lovostaj na divlje svinje, koji je na snazi do 29. septembra.
Sa druge strane, Božo Paprica iz Šumskog gazdinstva "Maglić" kaže da ekipe ove firme ostavljaju hranu na hranilištima. I u opštini Fojnica, za nekoliko noći na imanjima zasijanim kukuruzom, divlje svinje su uništile velike količine kukuruza i napravile štetu koja se mjeri hiljadama maraka. Slična je situacija i na području opštine Cazin, gdje danima na poljima kukuruza traje prava najezda divljih svinja koje doslovno uništavaju ono malo što je ostalo od usjeva kukuruza.
"Mnogi poljoprivrednici u pokušaju da sačuvaju svoje usjeve pribjegavaju raznim 'metodama' kao što su osvjetljavanje polja svjetiljkama, električni čuvari, bdijenje po cijelu noć, ali izgleda da ništa nije dovoljno da otjera divlje svinje od njihovih poslastica", ispričao je jedan poljoprivrednik i dodao da smo iz godine u godinu svjedoci sve teže situacije, pa je tako i ove godine pored kasnih mrazeva koji su gotovo uništili neke ratarske kulture i voće, zavladala suša. Salem Alihodžić, predsjednik Upravnog odbora Saveza lovačkih organizacija BiH, rekao je da je ova godina bila sušna i specifična, pa da divljač ide u potragu za hranom, ali je naveo da su gotovo uvijek divlje svinje silazile u sela i pričinjavale štete.
"Jedan od uzroka je ta suša i nedostatak hrane, ali sa druge strane možda je na nekim područjima došlo do prenamnoženja divljih svinja", dodao je Alihodžić. On je istakao da je obaveza lovaca, koju oni provode, da iznose hranu za divljač duboko u lovišta, te potvrdio da 1. oktobra počinje redovan lov na divlje svinje.