Stvaranjem ličnih zaliha potrošači pomažu poskupljenja i na taj način se ne možemo boriti protiv toga, kazao je Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
Smatra da građani kupuju proizvode čije je poskupljenje najavljeno ili koje smatraju neophodnim i tako stvaraju vlastite zalihe, a trgovci prate šta se kupuje i odmah poskupe te proizvode.
"Potrošači treba da koriste svoja prava koja imaju. U narednom periodu ćemo preko svoje kancelarije za zaštitu potrošača raditi na edukaciji potrošača o njihovim pravima. Tražimo da ljudi ne stvaraju vlastite robne rezerve, da ne kupuju po karton ulja, potrošči se ne treba da plaše da prijave nadležnim institucijama šta se dešava u njihovom okruženju. Problem je sa namirnicama koje ne kupujemo svaki dan, jer je u psihologiji potrošača da neće obratiti pažnju na poskupljenja proizvoda koje ne kupuju svaki dan, a na takvim proizvodima su poskupljenja i najočiglednija", naveo je Gluhaković.
NN: Najavljen je novi talas poskupljenja zbog povećanja cijene nafte. Koja poskupljenja možemo očekivati?
GLUHAKOVIĆ: Mnogo je priča o tome šta će poskupjeti. Evo uzmite sada porasle su cijene goriva i odmah se govori o poskupljenju svega što ima veze sa gorivom. Ne mora da znači, možda neće ili neće u toj mjeri poskupjeti takvi proizvodi. U svakom slučaju ne trebamo nasjedati na priče o poskupljenjima. CEFTA je na snazi od 22. novembra i evidentan je rast cijena prehrambenih proizvoda u zemljama okruženja. Obezbijedili smo zalihe strateške robe u robnim rezervama, a osim toga donesene su Uredba o ograničavanju marži u prometu robe i Uredba o davanju saglasnosti na cijene određenih proizvoda i usluga u kojoj su povećane kazne, a nadzor nad sprovođenjem ovih uredbi vrši inspekcija.
NN: Da li su se mogla spriječiti ranija poskupljenja i koliko su ona bila opravdana?
GLUHAKOVIĆ: U Republici Srpskoj nismo izuzeti od raznih poskupljenja, naše okruženje je sačekalo kraj godine da bi u ovoj godini došlo do nekakvih značajnijih poremećaja kad su cijene u pitanju. Moramo da shvatimo da je ovo bila jedna neminovnost i da možemo povećanje cijena posmatrati iz dva ugla kao opravdana i neopravdana. Mislim da se kretanje u okruženju negativno odrazilo na RS. RS je malo tržište, kako proizvodno tako i potrošačko. Značajnijih poremećaja na koje možemo da utičemo nema, jer nemamo velikih proizvodnih pogona na koje možemo u startu da utičemo i sprečavamo povećanje cijena. Većina artikala se uvozi, tako da smo uslovljeni uvozom, sve što možemo uraditi je da preko svojih institucija kontrolišemo zakonom propisane marže, da li se primjenjuju.
Vlada RS može ublažiti posljedice poskupljenja kroz socijalne programe, jedan je već usvojen - subvencioniranje u oblasti električne energije. Značajno je što će i u drugim segmentima subvencionirati i druge oblasti. Kroz projekte socijalnog zbrinjavanja pokušaćemo ublažiti prvi talas poskupljenja, ali i tu trebamo biti oprezni jer se mora precizno odrediti šta je socijalna kategorija stanovništva, kako ne bi bilo zloupotreba. Da li smo se bavili analizom koliko hljeba bacamo, građani na Zapadu žive ekonomski i mi moramo početi živjeti ekonomski. Svako domaćinstvo ima auto, a na stanovnika RS dođe po 1,5 mobilnih telefona. To pokazuje da nismo siromašni, zbog čega treba izdvojiti najugroženije i njima pomoći kroz razne programe.
NN: Da li bi uvođenje nulte stope PDV-a na neke proizvode značajnije ublažilo posljedice poskupljenja?
GLUHAKOVIĆ: Najlakše je reći uvešćemo nultu stopu PDV-a na nekoliko proizvoda, ali moramo prethodno znati kakvi su efekti takve odluke, koliko ćemo dobiti, a koliko izgubiti.
NN: U polemikama o mogućem uvođenu različitih stopa PDV-a moglo se čuti da bi bilo teško kontrolisati primjenu različitih stopa jer bi se stvorio prostor za malverzacije. Da li bi u BiH bila moguća kontrola više stopa PDV-a?
GLUHAKOVIĆ: To je pitanje svih pitanja. Da li će negativni lobiji iskoristiti taj prostor prilagođavanja? Propisi Evropske unije kažu da za prilagođavanje treba tri do pet godina, pogotovo zemljama u tranziciji, da se prati uvođenje jedinstvene stope i tek nakon toga može biti promjena. Postavlja se pitanje šta ćemo za turizam, jer u inostranstvu se vraća PDV u oblasti turizma. Pokušavamo da to i mi omogućimo jer hoćemo strana ulaganja i strane turiste. Osnovno pitanje je naša kupovna moć i socijalna karta i to hoćemo li ići na zbrinjavanje kroz socijalne programe ili na različite stope PDV-a.
NN: Koje mjere Ministarstvo planira da preduzme u narednom periodu kako bi se spriječila neopravdana poskupljenja?
GLUHAKOVIĆ: Ministarstvo treba da uredi zakone zbog CEFTA, a druga ministarstva kroz direktne programe mogu subvencionirati stanovništvo. Preko zaštite potrošača moramo imati podatke šta se dešava na tržištu, radimo na otvaranju kancelarija u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Zvorniku i Doboju, da imamo infrastrukturu u RS. Borićemo da građani RS jedu kvalitetnu hranu, domaće proizvode. Ono na šta Vlada može da utiče su socijalni programi, ali ne možemo dozvoliti enormno povećanje cijena koje nema uporište u ekonomiji, a sa druge strane ne možemo zabraniti porast cijena.
NN: Počela je primjena Zakona o fiskalnim kasama, od kada će poreski obveznici morati imati fiskalnu kasu?
GLUHAKOVIĆ: Iako je primjena Zakona o fiskalnim kasama počela 1. januara 2008. godine to ne znači da će svi poreski obveznici morati od tada imati fiskalnu kasu. U ovom trenutku ne može se reći konkretan datum, jer je proces fiskalizacije dosta složen i obiman i prvi put se uvodi u sferu trgovine i usluga na ovim prostorima. Potrebno je istaći da je pored Republike Srbije, Republika Srpska jedno od rijetkih područja jugoistočne Evrope koje uvodi u praksu sistem fiskalnih kasa. Zato će, prema ocjeni stručnjaka, proces fiskalizacije trajati nekoliko mjeseci, najvjerovatnije do kraja šestog mjeseca, a možda i duže, dok će dinamiku uvođenja fiskalnih kasa propisati Poreska uprava. Poreskim obveznicima još jednom apel da ne žure sa nabavkom fiskalnih kasa u RS, treba da sačekaju i tek nakon svih obavljenih zakonskih procedura mogu početi sa nabavkom ovih kasa.
NN: Do kada se mogu registrovati proizvođači fiskalnih kasa?
GLUHAKOVIĆ: Vlada RS je imenovala Komisiju za pripremu prijedloga za izdavanje i ukidanje odobrenja ovlašćenom proizvođaču kasa koju čine tri predstavnika Ministarstva trgovine i turizma i šest predstavnika Ministarstva finansija, od čega tri iz Poreske uprave. Takođe, raspisan je i javni poziv za registrovanje proizvođača fiskalnih kasa koji je zatvoren, a trajao je mjesec dana, tako da se eventualni novi proizvođači više ne mogu registrovati, jer je ovaj dio zakonske procedure završen. Nakon završenog javnog poziva, izvršiće se neophodni atesti, odnosno, provjera koji proizvođač ili više njih zadovoljavaju sve potrebne kriterijume na osnovu čega će Ministarstvo trgovine i turizma na prijedlog Komisije izdati odobrenje ovlašćenom proizvođaču fiskalnih kasa, koje će biti objavljeno u Službenom glasniku.
NN: Koje su sve prednosti uvođenja fiskalnih kasa?
GLUHAKOVIĆ: Uvođenje fiskalnih kasa u RS je od velikog značaja i ima višestruke koristi na ukupna privredna kretanja. Jedna od njihovih prednosti je omogućavanje praćenja prometa robe i usluga, što će svakako, dovesti do smanjenja sive ekonomije na tržištu. Na ovaj način, svakodnevnim evidentiranjem i kontrolom spriječiće se poreska utaja i nelojalna konkurencija. Fiskalne kase će spriječiti i razne zloupotrebe i manipulacije u dnevnom prometu, jer evidentirane podatke neće biti moguće brisati i mijenjati. Sve ovo će imati pozitivne efekte ma brži priliv sredstava, odnosno punjenje budžeta RS.
Trenutno ima oko 70.000 registrovanih pravnih i fizičkih lica za korišćenje fiskalnih kasa dok su procjene da će u upotrebi biti daleko više kasa, s obzirom na to da mnoga pravna lica imaju po nekoliko prodajnih mjesta, a prema zakonu, svako prodajno mjesto mora imati fiskalnu kasu.
NN: Koje je mjere potrebno hitno preduzeti za značajnije rezultate u oblasti turizma?
GLUHAKOVIĆ: Da bi došlo do značajnog porasta turističkih kretanja samim tim i prihoda u turizmu, svakako bi bilo neophodno izraditi Strategiju razvoja turizma naše zemlje, budući da je dugoročni razvoj nemoguće ostvariti bez adekvatno urađenog planskog dokumenta. Također, potrebno je obezbijediti i značajnije investicije u turistički sektor. Naime, neophodno bi bilo prvenstveno obnoviti i sve zahtjevnijem tržištu prilagoditi turističke kapacitete kojima je naša zemlja raspolagala i prije rata, a potom i osmisliti onakvu vrstu turističke ponude koja može zadovoljiti i ciljne grupe kojima težimo. Imajući u vidu da je čovjek ključ uspjeha u turizmu od velike važnosti su aktivnosti koje će doprinjeti dodatnoj edukaciji i usavršavanju postojećih ljudskih resursa, kao i kadra koji se školuje za potrebe struke u turizmu.
NN: Kako ocjenjujete zimsku turističku sezonu u RS?
GLUHAKOVIĆ: Poznato vam je da zimska turistička sezona u RS u toku, te je stoga rano davati mišljenje na njenu uspješnost, ali sudeći po dosadašnjim informacijama i saznanjima sa terena popunjenost kapaciteta i posjeta turista zadovoljava očekivanja.
Povećan broj dolazaka turista
U RS je u prvih deset mjeseci prošle godine ostvareno ukupno 186.649 dolazaka turista što je za 15,9 odsto više u odnosu na isti period 2006. godine. U tom periodu ostvareno je 484.409 noćenja, a prosječna dužina boravka bila je 2,6 dana.
U ukupnom broju dolazaka domaći turisti učestvovali su sa 59,09 odsto, a udio dolazaka stranih turista se povećao neznatno za 2,65 odsto u poređenju sa 2006. godinom.
Od stranih gostiju najviše dolazaka ostvarili su turisiti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Crne Gore, Austrije, Njemačke, te Velike Britanije i SAD.
Najveći broj noćenja ostvaren je u banjskim turističkim mjestima gdje je zabilježena i najveća dužina boravka, od pet dana.