Društvo

Godina koju želimo da zaboravimo

Godina koju želimo da zaboravimo
Foto: Dražan Pozderović | Godina koju želimo da zaboravimo

Kada je sat tog 31. decembra 2019. otkucao ponoć, a građani BiH kao i svake godine do tada jedni drugima zaželjeli sretnu novu 2020. godinu, ništa nije ukazivalo da će predstojeća godina biti u bilo čemu posebna ili drugačija od prethodnih.

Zvaničnici BiH su se pripremali na izazovnu godinu na putu evropskih integracija, pravile su se ekonomske politike i planirali budžeti, a Zoran Tegeltija, novoizabrani predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u novogodišnjem intervjuu "Nezavisnim" obećao je odgovoran rad bez blokada na ključnim reformskim zahvatima.

Međutim, tog 31. decembra u jednu od kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije došao je telegram Vlade Kine o novoj sorti virusa, čija se svojstva još ne mogu sa sigurnošću utvrditi, a na koji zemlje članice SZO treba da obrate pažnju. Ono što je uslijedilo, promijeniće sliku svijeta zauvijek.

U narednom tekstu iznosimo pregled najvažnijih vijesti i događaja koji su obilježili 2020. godinu, iz kojeg se jasno vidi kako je virus korona zasjenio sve druge događaje, a svjetske planove i projekcije potpuno izokrenuo naopačke.

Januar

Odmah 1. januara SZO je odgovorila na telegram koji je stigao od Vlade Kine i poslala upozorenje zemljama članicama. Informacija je stigla i u BiH, ali naše institucije, kao i većina drugih zemalja, nisu u početku obraćale posebnu pažnju.

Najvažnija vijest je bila da će EU usvojiti novu metodologiju za proširenje i da će taj proces evropske integracije pokrenuti s mrtve tačke. U Banjaluci najvažnija vijest je bila izlazak Gorana Selaka iz SP-a, što je označilo početak burnog preslagivanja političke scene u RS, koje nije završeno ni do danas.

Već u drugoj polovini mjeseca naslovne stranice "Nezavisnih", kao i ostalih bh. i svjetskih medija, sve više su počele da popunjavaju vijesti o novom virusu korona.

Pojavila se vijest o kineskim turistima na zapadnom Balkanu iz nama tada nepoznatog grada Vuhana, za koji se tvrdilo da je centar epidemije misterioznog virusa. Kineski turisti iz Vuhana su u BiH ušli 26. januara, a bh. graničari su tek narednog dana dobili uputstva o virusu korona. "Nezavisne" su u izdanju od 30. januara na naslovnoj strani upozorile da bi virus mogao biti opasniji od SARS-a.

Februar

Ovaj mjesec je obilježila odluka Ustavnog suda BiH o državnom zemljištu. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, pozvao je srpske partije na koordinirani i zajednički odgovor na ovu krizu, a nakon sastanka s Draganom Čovićem, liderom HDZ BiH, pozvao na izbacivanje stranih sudija iz BiH. Dodik je, osim toga, spriječio posjetu Mila Đukanovića, predsjednika Crne Gore, BiH.

Njemačka je u BiH predstavila novi zakon o doseljavanja stručnog kadra, a Evropska komisija novu metodologiju o proširenju EU.

Milan Radović je napustio DNS, a Delegacija EU je najavila odlučnije korake u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EU.

U BiH je takođe započela debata o tome hoće li BiH dozvoliti uvoz ruskih lijekova u BiH.

Mart

Prvi slučaj virusa korona u BiH se pojavio u Banjaluci, nakon čega su vlasti na svim nivoima počele da pripremaju odgovor na krizu. Nakon početnog nesnalaženja i zapostavljanja zapadnog Balkana, EU se konsolidovala i najavila da će pomoć u novcu, medicinskoj opremi i testovima biti pružena i našem regionu.

Počelo je i postavljanje šatora za karantin na granicama, poziv dijaspori da ne putuje u BiH bez prijeke potrebe, a donesene su i prve mjere. Krajem mjeseca, vrh RS donosi odluku da vanrednu situaciju zbog korone zamijeni vanrednim stanjem.

U martu je počeo i novi talas migrantske krize nakon što je Turska odlučila da otvori svoje granice migrantima na putu ka Evropi.

April

Vlasti na svim nivoima BiH donose opsežne pakete mjera za pomoć zdravstvu, privredi, poljoprivredi, a dogovorena je i pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Buru u RS je digla odluka FBiH da ukine karantine, a vlasti u RS uvode policijski čas za vaskršnje praznike.

Johan Zatler u intervjuu za "Nezavisne novine" najavljuje pomoć EU BiH, a odmah nakon toga EU donosi odluku o pomoći od 73,5 miliona evra za oporavak od pandemije.

Mediji u BiH su takođe počeli osjećati teret krize usljed korone, a najtragičnija vijest tog mjeseca je smrt troje članova najuže porodice bivše banjalučke novinarke,  koja je veliki dio karijere provela u "Nezavisnim".

Nakon što je Međunarodni monetarni fond odobrio pomoć BiH, novac je stajao na računu Centralne banke BiH jer se predstavnici u FBiH nisu mogli dogovoriti kako iskoristiti novac.

Maj

Na vidjelo su počele da isplivavaju i prve afere zbog nabavke medicinske opreme. U FBiH mediji su detaljno izvještavali o preduzeću "Srebrena malina", koje je pod misterioznim okolnostima nabavilo respiratore, a u RS o nabavci mobilne bolnice. Nakon medijskog pritiska, Vlada RS u maju odlučuje da raskine ugovor. Zbog respiratora na saslušanju u tužilaštvu su završili i Fadil Novalić, premijer FBiH, i Jelka Milićević, ministarka finansija FBiH. Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uhvaćen je na ilegalnoj "korona žurki" u Sarajevu, a Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavio je kraj njegovog političkog puta.

EU je najavila paket podrške za zapadni Balkan na zagrebačkom samitu EU - zapadni Balkan početkom mjeseca. Sredinom mjeseca broj zaraženih virusom korona počeo je rasti, a rast broja novozaraženih do danas nije prestao.

Jun

EU je donijela odluku o dodjeli 3,3 milijarde evra pomoći zapadnom Balkanu za projekte kako bi pomogla oporavku od korone, a vlasti BiH su nakon više od mjesec dana postigle dogovor o deblokadi sredstava MMF-a.

Postignut je dogovor o izborima u Mostaru, a počele su i pripreme za lokalne izbore. Raskol između SNSD-a i DNS-a dodatno se produbio nakon što nisu uspjeli da prevaziđu razlike i dogovore zajedničkog kandidata u Prijedoru, a kao žrtva ovog sukoba "pala" je kadar DNS-a Lejla Rešić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS jer je ostala bez ministarske pozicije.

Ni u opoziciji nije bilo idilično jer se u to vrijeme rasplamsao sukob između članova PDP-a Draška Stanivukovića i Jelene Trivić oko toga ko će biti kandidat za gradonačelnika Banjaluke. Deset stranaka u Banjaluci obećalo je podršku Igoru Radojičiću, kandidatu za gradonačelnika najvećeg grada u RS.

Jul

U moru sumornih i loših vijesti, javnost u BiH obradovalo je lansiranje rovera NASA na Mars, koji bi u februaru trebalo da sleti na krater Jezero, nazvan po maloj opštini iz RS.

Pokrenut je projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, za šta je interes iskazala Vlada Srbije.

Narodna skupština RS pripremila je odgovor Ustavnom sudu BiH povodom odluke o zemljištu, uz poruku da je RS jedina nadležna za imovinu na svojoj teritoriji.

Jedan od naslova tih dana u "Nezavisnim" je bio "U FBiH proglašena epidemija, u RS na pomolu nove mjere". Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, zaštitno lice građana RS kada je korona u pitanju, u intervjuu "Nezavisnim" je izjavio da vakcinu protiv korone očekuje na ljeto 2021. godine.

Angela Merkel, njemačka kancelarka, obećala je da perspektiva zapadnog Balkana za članstvo u EU i dalje ostaje, uz poruku Margret Uber, ambasadorke Njemačke, u kolumni za "Nezavisne" da je budućnost regiona u EU.

Avgust

Turbulencije u SDS-u nastavljene su u Doboju, gdje je lokalni ogranak stranke objavio da ne prihvata odluku vrha stranke i Mirka Šarovića, predsjednika SDS-a, da raspusti lokalni odbor nakon što je u SNSD prešao Obren Petrović.

Njemačka je nakon više mjeseci razmišljanja odlučila da produži važenje pravila za zapadni Balkan, koja su omogućavala nekvalifikovanim radnicima iz regiona da nađu posao u Njemačkoj. Uvedena je kvota od 25.000 radnika godišnje, a njeno stupanje na snagu je moguće tek nakon što odluku potvrdi i Bundesrat, što je i učinjeno tri mjeseca kasnije.

Vlasti BiH su konačno počele da ispunjavaju obaveze iz Mišljenja EU o 14 ključnih preporuka, a prva na redu je program integrisanja, proces koji je više od decenije stajao u ladicama.

Septembar

U septembru su se intenzivirale priče o mini-Šengenu, odnosno stvaranju jedinstvenog tržišta za zapadni Balkan. Hrvatska je intenzivirala napore na rješavanju pitanja Izbornog zakona BiH, s namjerom da se omogući Hrvatima da biraju svoje predstavnike.

U Predsjedništvu BiH Dodik se sukobio sa Željkom Komšićem, hrvatskim članom Predsjedništva BiH, i Šefikom Džaferovićem, bošnjačkim članom, u vezi s premještanjem Ambasade BiH u Jerusalim, američke fondacije za nadgledanje izbornog sistema, kao i o priznanju Kosova.

Oktobar

Evropska komisija je objavila dokument o stanju proširenja, kojim je konstatovano da je BiH vrlo malo uradila na evropskim integracijama. Samitom u Sofiji pokrenut je čitav niz projekata EU sa zapadnim Balkanom, uključujući i aktivnosti na investicionom paketu i programu investicija od devet milijardi evra.

Međutim, težak udarac evropskim integracijama zapadnog Balkana zadala je Bugarska jer je u oktobru najavila blokadu Sjeverne Makedonije zbog neprihvatanja bugarskih stavova o istoriji, jeziku i identitetu, što je najavilo početak nove krize u procesu proširenja.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i Nenad Nešić, lider DNS-a, bezuspješno su pokušali spriječiti razdor koalicije SNSD-a i DNS-a, nakon što je DNS odlučio da na izbore izađe kao opoziciona stranka. Ova odluka najavila je početak novih turbulencija u DNS-u, koje ni do danas nisu završene.

Lokalni izbori 

Najveća vijest lokalnih izbora održanih sredinom mjeseca je da je Draško Stanivuković, kandidat opozicije, pobijedio Igora Radojičića, predsjednika Gradskog odbora SNSD-a, u trci za gradonačelnika Banjaluke.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon ovog poraza je odlučio da smijeni Radojičića s mjesta predsjednika Gradskog odbora SNSD-a, a Banjalučanima je najavio da će doći do reperkusija zbog rezultata izbora. Dodik je počeo obračun i sa koalicionim partnerima, a prva žrtva je Goran Selak, predsjednik SPS.

Na izborima loše je prošla i SDA, koja je izgubila više svojih uporišta od prethodnih godina.

"Nezavisne" su održale manifestaciju "Ličnost godine" i izabrale "bijele mantile" zbog bespoštedne borbe medicinskih radnika protiv virusa korona.

Žozef Borel u ekskluzivnom intervjuu za "Nezavisne" je poručio da EU ne može priuštiti da BiH bude propala država.

Decembar

"Nezavisne" su krajem mjeseca proslavile 25 godina postojanja, a prethodno je radnicima "Nezavisnih" upućena prijetnja smrću, koju policija još istražuje.

BiH je posjetio Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije, i ovu posjetu je obilježio skandal zbog bojkota susreta s ruskim gostom od strane članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Poslije toga medijske stupce ispunjavala je priča o ikoni staroj 300 godina koju je Dodik poklonio Lavrovu jer je Ukrajina tvrdila da se radi o ukradenom nacionalnom blagu. Istraga u ovom slučaju još nije završena. Prethodno je i uklonjena tabla s imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma u Palama.

Mostar je nakon 12 godina konačno održao lokalne izbore, uz veliki napor dijela međunarodne zajednice, što je značilo ispunjavanje još jednog kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije. Ipak, kriza procesa proširenja nastavljena je nakon što je Bugarska realizovala svoju prijetnju o blokadi Sjeverne Makedonije, a Slovačka i Češka odlučile da ne podrže zaključke Evropskog savjeta.

Mjesec je zaključen potvrdom ranijih spekulacija da bi Njemačka mogla da preuzme OHR, imenovanjem Kristijana Šmita, visokog funkcionera njemačkog CSU. Mjesec je obilježio i potres koji je razorio Petrinju i koji je uzdrmao i Banjaluku i veći dio BiH. Ovaj potres je izazvala ista geološka formacija ispod zemlje koja je prouzrokovala i potres u Zagrebu koji se desio u martu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije