Broj lica koja iz godine u godinu ginu na bh. saobraćajnicama zabrinjavajuće je veliki, i trebalo bi da nadležne podstakne da taj problem ubrzo riješe, upozoravaju stručnjaci, koji kažu da je neophodno donijeti kvalitetnu strategiju koja bi doprinijela da se saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom rjeđe događaju.
Statistika, ali i vijesti iz medija, nažalost, svakodnevno upozoravaju da veliki broj građana, prvenstveno zbog brze vožnje, gubi živote na bh. putevima.
Podaci koje smo dobili iz MUP-a RS i Agencije za statistiku RS pokazuju da je tokom 2007. godine na putevima RS poginulo 190 lica, a 2008. godine 180, koliko je život izgubilo i prošle godine. Prema podacima FUP-a, tokom protekle tri godine na putevima u FBiH poginulo je 675 lica, a povrijeđeno čak 23.230.
Halid Emkić, portparol Policije Brčko distrikta BiH, rekao je da je tokom 2007, 2008. i 2009. godine na području distrikta u saobraćajnim nesrećama smrtno stradalo 19 osoba.
To znači da je za tri godine, od 2007. do prošle, na putevima širom BiH život izgubilo 1.244 osoba, ili 414 lica godišnje.
Godišnje 40 hiljada nesreća: Da su razlozi za zabrinutost opravdani, pokazuju i podaci iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), gdje su rekli da se na bh. putevima u 2009. godini dogodilo ukupno 40.237 saobraćajnih nezgoda/nesreća, od čega je u 7.799 bilo poginulih i povrijeđenih lica.
"Na cestama širom BiH, u toku 2009. godine, u prosjeku svaki dan zabilježeno je 110 saobraćajnih nezgoda, u kojima je teže povrijeđeno šest, lakše 24, dok je smrtno stradalo jedno lice", rekli su u BIHAMK-u.
Još su dodali da je veliki broj saobraćajnih nezgoda, između ostalog, rezultat nepoštovanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture većeg broja učesnika u saobraćaju.
"Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na cestama su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nezgoda. Slijede nezgode koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, zatim saobraćajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštovanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na cesti i tako dalje", istakli su u BIHAMK-u.
Najčešće ginu mladi: Izvor iz FUP-a je rekao da su, prema broju poginulih i povrijeđenih učesnika u saobraćaju, najugroženija kategorija vozači. U FUP-u još saznajemo da na putevima život najčešće gube mladi, neiskusni vozači, starosti od 18 do 23 godine.
Isti izvor kaže da su gotovo svi ti pokazatelji iz prošle gotovo na nivou iz 2008. godine, što, kako je istakao, upućuje na zaključak da se nije dovoljno uradilo da se ovi problemi prevaziđu.
A, dok neke procjene pokazuju da je prošle godine na putevima u BiH bilo pola miliona pijanih vozača, stručnjaci kažu da je, pored tog zabinjavajućeg faktora, još jedan od razloga velikog broja udesa i tehnička (ne)ispravnost vozila. Pritom upozoravaju da je starost automobila u našoj zemlji zabrinjavajuće velika.
Vozila starija od 15 godina: Semir Selimović, diplomirani inženjer mašinstva i stručni saradnik za motore i motorna vozila u Institutu za privredni inženjering Zenica (stručnoj instituciji za nadzor rada stanica tehničkog pregleda u FBiH), navodi da je prosječna starost vozila u FBH za putničke automobile veća od 16 godina. Prema njegovim riječima, teretna vozila u FBiH prosječno su stara 15, a autobusi 18 godina.
"Prema tome, može se konstatovati da je ispravnost vozila u BiH lošija nego ona u zapadnoevropskim zemljama, prvenstveno zbog starosti voznog parka", zaključuje Selimović.
On tvrdi da ispravnost vozila bitno utiče na povećanje broja saobraćajnih nezgoda.
"Strategije o bezbjednosti saobraćaja FUP i MUP RS u svojim statistikama kažu da je tehnička neispravnost vozila 1,97 odsto odnosno 0,95 odsto uzročnik saobraćajnih udesa. U Evropi, gdje je starost vozila od sedam do 12 godina, statistike kažu da je tehnička neispravnost uzročnik udesa u 10 do 30 odsto. Očigledno je, dakle, da kod nas nešto nije uredu", naglašava Selimović.
Ni zakon ne rješava probleme: Podaci do kojih smo došli u Federalnom zavodu za statistiku, dokazuju Selimovićeve tvrdnje, odnosno, da je većina vozila proizvedena prije 1995. godine. Naime, u FBiH, kako nam je potvrđeno u Federalnom zavodu za statistiku, 2008. godine bilo je registrovano ukupno 277.811 vozila starosti veće od 15 godina. O koliko alarmantnim pokazateljima se govori, dovoljno dokazuje i činjenica da je u toj godini u FBiH registrovano 519.690 vozila, što znači da je više od polovine starije od 15 godina.
S druge strane, Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka, tvrdi da je prosječna starost motornih vozila i u RS velika, odnosno, da iznosi 16,5 godina.
Ipak, on kaže da je brzina kretanja neprilagođena uslovima na putu glavni uzročnik nesreća. Komentarišući činjenicu da je od 2007. do 2009. godine na putevima u RS život izgubilo 550 učesnika u saobraćaju, Jaćimović kaže da je to "jako velika cifra".
"Mi smo mislili da će nakon donošenja Zakona o bezbjednosti saobraćaja, koji se primjenjuje još od 2006. godine, doći do znatnog smanjenja broja nesreća i broja poginulih, ali nismo zadovoljni. Neke mjere koje je taj zakon predvidio i kod obuke kandidata za vozače nisu dale željene rezultate, tako da se nešto mora korjenito mijenjati", naglašava Jaćimović.
I Saša Jasnić, sekretar Savjeta za bezbjednost saobraćaja RS, takođe je ocijenio da je bezbjednost učesnika u saobraćaju na putevima RS na lošem nivou.
Rizik veći nego u regionu: "Mjereno apsolutnim pokazateljima, svake godine na putevima u RS pogine od 150 do 230 ljudi, dok daleko veći broj biva teže ili lakše povrijeđeno", argumentuje Jasnić, i naglašava da je rizik kojem su učesnici u saobraćaju na putevima u RS svakodnevno izloženi daleko veći u odnosu na zemlje EU, ali i one u okruženju.
On se, takođe, slaže da je tehnička ispravnost vozila koja se registruju u RS na nižem nivou nego u zapadnoevropskim zemljama, a navodi brojne razloge.
"Prije svega, naveo bih životni standard građana, koji shodno trenutnoj finansijskoj situaciji često ne mogu adekvatno da održavaju vozila. Kažem 'održavaju', jer za tehničku ispravnost nije bitna godina proizvodnje, koliko adekvatno i redovno održavanje. Na primjer, Švedska ima vozni park koji je star oko devet godina, što je iznad zapadnoevropskog prosjeka, ali su vozila u toj zemlji među najbezbjednijim u Evropi", pojašnjava Jasnić.
Voze do 30.000 neregistrovanih automobila: I Ševal Kovačević, diplomirani inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak BiH, slaže se da je dobra procjena stručnjaka po kojoj je u BiH prosječna starost vozila blizu 17 godina.
"Prema nekim pokazateljima, na putevima u BiH su između 18.295 i 29.272 neregistrovana vozila. U najvećem broju slučajeva neregistrovanim vozilima upravljaju vozači bez položenog vozačkog ispita, potom vozači u alkoholiziranom stanju", naveo je ovaj inženjer saobraćaja u svom referatu, koji nam je ustupio. U tom referatu, čija je tema "Organizaciono tehničke mjere povećanja sigurnosti saobraćaja uz statističku analizu učesnika u saobraćaju", stoji da su sa stanovišta sigurnosti saobraćaja, neregistrovana vozila koja se kreću bh. putevima takođe veoma opasna.
Dakle, dok stručnjaci podvlače da "divljanje" za volanom, vožnja pod dejstvom opijata, i tehnička neispravnost vozila, doprinose povećanju broja saobraćajnih nesreća, statistika govori da na bh. putevima gine više 400 osoba godišnje. Samo strože kažnjavanje nesavjesnih vozača može ih natjerati da poštuju propise, i ne ugrožavaju svoje i živote drugih učesnika u saobraćaju.
Vozači pišu sudbinu ostalih
U Savjetu za bezbjednost saobraćaja RS kažu da učesnici u saobraćaju treba da prihvate činjenicu da svojim djelovanjem pišu ne samo svoju sudbinu, nego i sudbinu drugih ljudi.
"Roditelji koji u prisustvu svoje djece ne poštuju crveni signal na semaforima, prelaze ulicu van pješačkih prelaza i mimo takozvanih pasarela, te voze opasno i bezobzirno, ne mogu očekivati da će se dijete drugačije ponašati od uzora, kojeg roditelji u suštini predstavljaju", naglašava Saša Jasnić, sekretar Savjeta za bezbjednost saobraćaja RS.
Još dodaje da su brza vožnja i vožnja pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava neprihvatljivi oblici ponašanja što, kako kaže, svi učesnici u saobraćaju moraju prihvatiti.
Needukovani za pomoć
Kako bi svoju bezbjednost tokom vožnje povećali, ljekari savjetuju da, pored poštovanja saobraćajnih propisa, putnici vežu pojaseve koji će spriječiti nekontrolisane pokrete, ispadanje iz vozila, udar u prednje staklo ili sjedalo. Takođe, upozoravaju da je edukovanost građana u pružanju prve pomoći na niskom nivou.
"Građani su jako malo, moglo bi se čak reći nikako, edukovani u smislu pružanja prve pomoći povrijeđenima, te tako najčešće do dolaska ekipa Službe hitne pomoći unesrećenima ne bude ukazana prva pomoć, ili bude ukazana nepravilno", rekli su u Domu zdravlja Banjaluka i dodali:
"Sigurno je da u takvim situacijama i ono što zovemo laička pomoć može da unesrećenima spasi život kao, na primjer, pravilno zaustavljanje velikih krvarenja, postavljanje u pravilan položaj koji omogućuje unesrećenom da se ne uguši jezikom i da nastavi da diše, kao i da pokuša zbrinuti imobilizacijom prelom i tako onemogući dodatno povređivanje".
U Domu zdravlja Banjaluka su istakli da neznanje prilikom pomoći može dovesti do opasnih posljedica, te ponekad i do smrtnog ishoda.