Sedamnaestogodišnja djevojka, učenica četvrtog razreda srednje škole, cijelu noć se porađala u kupatilu. Tek ujutro njena majka je shvatila šta se događa i pozvala hitnu pomoć. Ljekari su u zadnjem trenutku spasili bebu kojoj se omotala pupčana vrpca oko vrata. Majka nije ni znala da joj je kćerka trudna. Dogodilo se ovo prije nešto više od mjesec u jednom bh. gradu.
Ovo nije usmaljen primjer maloljetničke trudnoće u našoj zemlji, a posljedice ponekad znaju biti veoma dramatične.
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog Kliničkog centra Tuzla kažu da se kod njih godišenje porodi 120 maloljetnica.
«Maloljetnička trudnoća, kao i porođaji, rizični su te se kao takvi i tretiraju zbog psiho –fizičke nezrelosti maloljetnica, naročito mlađe grupe od 14 do 16 godina. Imamo oko 120 maloljetnica godišnje, odnosno tri odsto od ukupnog broja porođaja. Kako bi se takva pojava umanjila, u obrazovnom segmentu akcenat treba staviti na roditelje», savjetuje Zlatan Fatušić, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.
Fatušić naglašava da bi se i škole trebale više uključiti u smislu seksualnog obrazovanja djece, te da veliku ulogu u edukaciji mogu imati i mediji.
Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, u 2006. godini, a to su najsvježiji podaci koje posjeduju u oblasti maloljetničke trudnoće, u FBiH su zabilježene četiri trudnice sa 14 godina. Sve su rodile prvo dijete i to vanbračno. Iste godine, na području FBiH „registrovane“ su 22 trudnice koje su imale po 15 godina, 90 šesnaestogodišnjih trudnica (59 ih je rodilo vanbračno), 218 djevojaka sa 17 godina bilo je u drugom stanju, od čega ih je 128 rodilo vanbračno.
Prema podacima republičkog Zavoda za statistiku u prošloj godini u RS je zabilježeno 260 porođaja čija je starost majki iznosila od 15 do 18 godina, dok su tri porodilje imale manje od 15 godina. Od ovog broja sedam porodilja je imalo 15 godina, 34 njih je imalo 16 godina, 86 trudnica je rodilo sa 17, dok je 693 njih rodilo sa 18 godina.
Nema dijaloga i razmjene mišljenja
«Osnovnu sam školu završila u Njemačkoj i ne sjećam se da smo imali časove na kojima se govorilo o reproduktivnom zdravlju. O srednjoj školi da i ne govorim. Zbog svega nije ni čudno što u svijetu, ali i kod nas ima veliki broj maloljetničkih trudnoća. Sa roditeljima nikada nisam o tome pričala, jer me stid, a i za njih je takva tema tabu. Trebalo bi barem u školama da se više razgovara», kazala nam je jedna srednjoškolka iz Sarajeva, koja je željela da ostane anonimna.
Ranka Katalinski, psiholog- pedagog u Mješovitoj srednjoj elektrotehničkoj školi u Sarajevu, ističe da se u školama treba više razgovarati o reproduktivnom zdravlju.
«Treba i više razgovora roditelja sa djecom, ali i razgovora o seksualnom odgoju na odjeljenskim zajednicama. Potrebno je uspostaviti cijeli proces povjerenja. Da biste znali gdje smo sada u toj oblasti, neophodno je samo roditelje upitati koliko sa djecom pričaju o reproduktivnom zdravlju. Većina će se snebivati i kazati da ne razgovaraju o tome i to je njima normalno, a nije», ocjenjuje Katalinski.
Smatra da je neophodno naći pravi način da se razgovara sa djecom.
„Ono što nauče, to je uglavnom na časovima biologije i nigdje više. Kod nas je nastava u tradicionalnim okvirima, uglavnom nastavnici pričaju a djeca slušaju. Nema dijaloga i razmjene mišljenja. Radim u školi u koju, većinom, ide muška populacija i nešto malo djevojčica. Do sada se nisam imala priliku susresti sa problemom maloljetničke trudnoće u našoj školi», dodaje Ranka Katalinski.
Trudnoća kod djevojčica rizična
Jadranka Dizdarević-Stojkanović, zamjenik šefa Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, kaže da su među maloljetnim trudnicama uglavnom djevojčice – djevojke koje nisu završile ni osnovnu školu.
«Lani smo imali dvije maloljetnice sa 15 godina. Do sada, u ovoj godini nismo imali tako mlade, ali ima starijih maloljetnica, recimo od 17 godina. To je omladina koja ne ide u školu, jer ona koja se školuje nekako i znaju za zaštitu pri seksualnom odnosu. Školska omladina je upućenija», objašnjava Dizdarević – Stojkanović.
I ona upozorava da je trudnoća kod maloljetnica dosta rizična.
«Obično taj porođajni kanal nije sazrio. Prijeti opasnost za patnjom bebe. Potreban je i veliki oprez kod maloljetnih trudnica, jer boluju od malokrvnosti. Imaju i neredovna menstrualna krvoliptanja. Beba joj još oduzme željezo i nastaju problemi. Mora se brinuti kakva je krvna slika. Može doći i do hipertenzivne bolesti“, ističe Dizdarević - Stojkanović.
Kaže da su se na sarajevskoj klinici za ginekologiju i akušerstvo, uglavnom, porodile maloljetnice koje su željele trudnoću.
«Ove djevojke sa 15 godina, koje smo lani imali, su živjele sa partnerima, nisu se vjenčale. Djeca o svemu treba da više uče na časovima biologije. Ali problem je što dosta curica koje žive u predgrađu ili na selu, prekidaju školovanje. Ne idu u srednju školu, a neke ni osnovnu ne završe“, napominje Jadranka Dizdarević-Stojkanović.
Ona smatra da mora postojati bolja komunikacija sa roditeljima, majkama i tako ih pripremati za reproduktivno zdravlje.
„To ne smije biti tabu tema, već nešto o čemu treba razgovarati», poručila je.
Bebe ponekad idu na usvajanje
Prema riječima dr Nebojše Jovanića, načelnika Ginekološke klinike u Kliničko-bolničkom centru u Banjaluci, na ovoj klinici se godišnje uradi 10 do 15 porođaja maloljetnica, a uglavnom se radi o porodiljama starosne dobi od 16 do 18 godina.
I on ističe kako je s medicinskog stajališta maloljetnička trudnoća sama po sebi rizična.
"Trudnoća i porođaj kod maloljetnica spadaju u rizične trudnoće i rizične porođaje zbog fizičke i psihičke nezrelosti trudnice. Te žene su sklonije rađanju djece sa hromozomskim anomalijama, tako da se svakoj maloljetnoj trudnici preporučuje invazivna prenetalna dijagnostika (amniocenteza)”, kaže Jovanić.
Problem je , dodaje, i što su te trudnoće uglavnom neplanirane i kao takve u početku čak i negirane od strane trudnice.
"Često se desi da tek u drugom trimestru trudnica postaje svjesna trudnoće. Maloljetne trudnice vrlo često nemaju dobru komunikaciju sa najbližim osobama, tako da su često prepuštene same sebi i umjesto da uživaju u trudnoći, ona za njih predstavlja najveću životnu moru. Nažalost, sve te trudnoće nisu uredno kontrolisane i to je razlog što se u takvim trudnoćama povremeno javljaju komplikacije”, navodi Jovanić dodajući da takve neželjene trudnoće vrlo često ostavljaju trajne posljedice na psihičko stanje tih žena.
Neplanirane trudnoće maloljetnica, smatra, najčešće su uzrokovane neznanjem i neodgovornim ponašanjem djevojaka i mladića što je, kako kaže, upravo posljedica nesklada između psihičkog i fizičkog razvoja mladih.
Iako većinu djece maloljetnih majki prihvati porodica, jedan broj njih ipak ide na usvajanje.
Abortus samo u legalnim okvirima
Namjerni prekid trudnoće još jedan je od izbora koji se nameću pred maloljetne rodilje. Doktor Jovanić ističe da je izvođenje abortusa kod maloljetnica dozvoljeno samo ako je u skladu sa zakonom o abortusu, te ako ne ugrožava život i zdravlje maloljetnice.
Prema njegovim riječima najveći problem u Banjaluci i šire ranijih godina predstavljale su privatne ginekološke klinike, od kojih mnoge nemaju adekvatne uslove za rad i gdje se dnevno vršilo na desetine ilegalnih abortusa.
Ističe da je veoma bitno to što je Ministarstvo zdravlja RS prepoznalo ovaj problem, te insistiralo na donošenju zakona o abortusu kojim su se abortusi u svim klinikama stavili u legalan okvir.
"Novi zakon o abortusu, koji je donesen u proljeće ove godine je tačno definisao u kojim ustanovama se mogu raditi abortusi i do koje gestacijske nedjelje i gotovo da nema privatne zdravstvene ustanove koja ispunjava te uslove. Svaki abortus koji nije u skladu sa ovim zakonom je ilegalni abortus i tu nema nikakve dileme", poručuje Jovanić.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da se maloljetničke trudnoće mogu smanjiti putem edukacije koji bi se sprovodile u institucijama koje su za to zadužene i prosvjećenosti mladih ljudi o pitanjima seksualnosti.
“To sa najbolje može učiniti kroz školski sistem , te kroz savjetovališta za mlade što bi možda bilo najbolje. Naravno da porodica , ali i mediji tu igraju veliku ulogu. Porodica igra važnu ulogu u odgoju djece i njihovom približavanju pitanja seksualnog života. Važno je da se stvori jedan odnos povjerenja između roditelja i djece i da se o takvim temama razgovara”, kaže Šijaković, te napominje kako takve stvari treba na vrijeme demistifikovati.
Edukacija po školama
Projekat "Unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja mladih u BiH”, unazad nekoliko godina po banjalučkim osnovnim i srednjim školama sprovodi Info cenat Omladinskog centra "Zdravo da ste ".
Prema riječima Jelene Radivojević-Stupar, koordinatora ovog projekta, planirano je da vršnjački edukatori urade oko 100 radionica o reproduktivnom zdravlju u školama.
"Teme koje se obrađuju na radionicama su prilagođene uzrastu i one se odnose na reproduktivne organe, pubertet i uopše reproduktivno zdravlje, kao i seksualno prenosive bolesti. Znači te radionice sadrže sve ono što mladi treba da znaju o svom reproduktivnom zdravlju", navodi Radivojević-Stupar, isitčući da je bitan aspekt reproduktivnog zdravlja upravo i planiranje porodice.
Smatra da je dokazano da u stvari manjak ili nemanje informacja dovodi do maloljetničkih trudnoća , seksualno prenosivih bolesti i do mnogo drugih problema u pubertetu.
“Mi upravo želimo mlade da informišemo šta o svom tijelu treba da znaju kako bi mogli planirati porodicu i trudnoću i kako bi im sav taj jedan lijep period u životu žene bio zaista jedan lijep period , a ne stresan i neplaniran”, navodi Radivojević-Stupar.
Iz omladinskog centra "Zdravo da ste" kažu da je ove godine realizovano oko 70 prezentacija, a edukaciju vrše vršnjački edukatori, odnosno mladi ljudi od 14 do 23 godine .
"Mislimo da je princip rada vršnajčke edukacije veoma bitan , kako bi mladi ljudi bili otvoreniji i kako bi kroz jedno druženje i razgovor mogli od svojih vršnjaka saznati ono što bi se možda ustručavali pitati nastavnicu, doktoricu ili neku mnogo stariju osobu “, kaže Radivojević-Stupar.
Petnaestogodišnjakinja majka dvoje djece
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2004. godini su registrovane dvije trudnice sa 69 godina. Sa 14 godina je bilo pet trudnica koje su rodile po jedno dijete, sve vanbračno. Sa 15 godina je registrovano 26 trudnica, sve su vanbračno rodile, od kojih je jedna rodila drugo dijete. Evidentirane su 72 trudunice sa 16 godina, od kojih su 47 su rodile vanbračnu djecu. Bilo je 186 sedamnaestogodišnjakinja u drugom stanju, od čega je njih 106 rodilo vanbračno.