Društvo

Godišnjica smrti zaboravljenog ratnog heroja Milunke Savić

Godišnjica smrti zaboravljenog ratnog heroja Milunke Savić
Godišnjica smrti zaboravljenog ratnog heroja Milunke Savić
Srna

BEOGRAD - Sutra se navršava 40 godina od smrti Milunke Savić, srpskog heroja Prvog svetskog rata i dobitnice najviših ratnih odlikovanja, čije su zasluge za Srbiju poslije rata brzo zaboravljene

Milunka Savić bila je nosilac najviših odlikovanja srpske vojske, ali i francuske. Nosilac je Zlatne Karađorđeve zvezde sa mačevima, Legije časti petog stepena i Oficirske legije časti, francuskog Ratnog krsta, Medalje za hrabrost "Miloš Obilić"

Rođena je krajem 19. vijeka u selu Koprivnica, nedaleko od Raške, a učestvovala je u balkanskim ratovima predstavljajući se kao muškarac pod imenom Milun Savić.

U Prvom svjetskom ratu bila je dio čuvenog "Gvozdenog puka", najelitnijeg Drugog puka srpske vojske "Knjaz Mihailo",a za pokazano junaštvo u Kolubarskoj bici odlikovana je zlatnom medaljom za hrabrost "Miloš Obilić".

Učestvovala je u Cerskoj i u Kumanovskoj bici. U Makedoniji je teško ranjena u glavu i tako povrijeđena povlačila se preko Albanije, oporavljala se na Krfu, a onda učestvovala u proboju Solunskog fronta na ljeto i jesen 1916. godine.

Milunka Savić je pokazala veliku hrabrost u borbama, bila je u prvim borbenim redovima  - u jednom boju zarobila je 23 bugarska vojnika, pomagala je u dostavljanju municije i istakla se u bombaškim napadima.

Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević odlikovao ju je 1917. godine vojničkom zlatnom Karađorđevom zvezdom sa mačevima, ubrzo zatim dobija i odlikovanje francuske vojske - Legiju časti petog stepena, a kasnije i francuki Ratni krst i oficirsku Legiju časti.

Demobilisana je u činu rezervnog narednika Srpske vojske sa 12 odlikovanja.

Poslije rata Milunka je radila u BiH ao kuvarica, bolničarka,  kao i kontrolor u fabrici vojnih uniformi.

Poslije kratkotrajnog braka Milunka je sama podizala četiri kćerke, od kojih tri usvojene.

Tek na urgenciju saboraca, zaposlena je 1929. godine kao čistačica u Hipotekarnoj banci u Beogradu, a poslije Drugog svjetskog rata radila je i kao čistačica u beogradskim kafanama.

Od skromnih primanja Milunka je uspjela da iškoluje još oko 30 tuđe djece.

Tek mnogo godina poslije Drugog svjetskog rata, na inicijativu Peke  Dapčevića, Milunka je dobila stan, ali samo godinu dana nakon  useljenja umrla je 5. oktobra 1973. godine.

Iako je u medijima bilo najavljeno da će Milunka Savić biti sahranjena u Aleji velikana na Novom Groblju, ona je sahranjena u porodičnom grobu.

 

Najčitanije