BOSANSKI PETROVAC - U mjestu Janjila, na Petrovačkoj cesti, obilježeno je 29 godina od bombardovanja srpske izbjegličke kolone u hrvatskoj vojnoj akciji "Oluja". Tom prilikom ubijeno je najmanje 12 ljudi, među kojima je i četvoro djece, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao. Tokom ceremonije služen je parastos i položeni su vijenci za srpske civile, te je poručeno da ovaj zločin ne smije biti zaboravljen.
Danijel Egić, ministar za rad i boračko-invalidsku zaštitu RS, poručio je da srpski narod neće odustati od pravde i kažnjavanja odgovornih za zločine nad Srbima.
"Mi, pravi borci i organizacije koje potiču iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, smo uvijek za kažnjavanje onoga ko je uradio zločin. Bez ikakvih skrupula, bez ikakvih opravdanja: onaj ko je učinio zločin treba da za to odgovara", rekao je Egić, koji se kao 18-godišnji regrut JNA zatekao početkom devedesetih u Kninu, prenosi Srna.
Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", očekuje da se pred Višim sudom u Beogradu odblokira postupak protiv četvorice visokih hrvatskih oficira i pilota.
"Bezrazložno je mirovanje ovog postupka. Kako možemo očekivati od Zagreba da sudi počiniocima ovog zločina i drugih zločina nad Srbima ako pravosuđe Srbije to samo ne radi?", rekao je Štrbac. Prema njegovim riječima, u ovom predmetu zapelo je kod pitanja da li su optuženi hrvatski oficiri i piloti koji su po komandnoj odgovornosti optuženi primili pozive.
"Za Viši sud u Beogradu je nepotrebno da čeka ovaj dokaz i nikad ga neće dobiti, jer se hrvatska Vlada na službenom sajtu oglasila da ne priznaje i neće postupati po beogradskoj optužnici", pojasnio je Štrbac i dodao da Srbija ima sve pravne alate da sudi za ratne zločine.
Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS, izjavio je da Srbija i RS treba da počnu sa suđenjima u odsustvu za hrvatske zločine nad Srbima jer sudovi u Hrvatskoj neće uraditi ništa.
Načelnik opštine Drinić Drago Kovačević u izjavi Srni istakao je važnost kulture sjećanja i prenošenja na mlađe generacije istine o ovom stradanju srpskih civila.
Doktor Milovan Kerkez, ratni hirurg, rekao je da su tada svi ranjeni sa Petrovačke ceste dovezeni u bolnicu u Bosanskom Petrovcu.
"Naša sanitetska vozila prevezla su teško i lakše ranjene u petrovačku bolnicu. Sjećam se jedne bake koja je bila teško povrijeđena sa strašnim opekotinama, gdje su neki dijelovi tijela bili ugljenisani. Kada je bila u operacionoj sali tražila je samo vodu, sve smo pokušali da je spasimo, ali, nažalost, nismo uspjeli", posvjedočio je.
Hrvatska akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušteni Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.236 ili 65 odsto civila, a među njima tri četvrtine onih koji su u tom trenutku bili stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid.