Turistička organizacija Republike Srpske ove godine osvojila je brojne nagrade, povelje i priznanja na sajmovima kako u našoj, tako i u zemljama regiona, pa Gordana Skenderija, direktor TO RS, s pravom tvrdi da je 2008. do sada najuspješnija godina za ovu organizaciju.
Uspjehu je, ističe, doprinijela sve bolja koordinacija sa turističkim organizacijama gradova i opština, ozbiljan pristup pripremi svakog sajma, odabir odgovarajućeg dizajnera, odricanja i naporan rad tima TO RS, kako u pripremi tako i u izvođenju sajma.
"Sa prvog sajma na kojem je TO RS bila ove godine donijeli smo nagradu etno-selu Stanišić. U maju ove godine na sajmu CROTOUR štand BiH je dobio povelju na nastup. Za TO RS je, ipak, najvažniji bio sajam EKO-ETNO HRVATSKA u Zagrebu gdje je Republika Srpska prvi put pozvana da samostalno predstavi svoje eko, etno i turističke potencijale. Sajam LORIST u Novom Sadu je opet prepoznao novi način promocije turizma RS. U sklopu zajedničkog štanda BiH, TO RS je dobila brojne nagrade od kojih je najvrednija velika nagrada 'Dobaj dizajn', za kulturu kreativnog nastupa. Ova nagrada se smatra za jednu od najprestižnijih nagrada u oblasti dizajna u Srbiji, a već 15 godina je dodjeljuje Privredna komora Vojvodine. TO RS je, takođe, za izložbeni prostor turističke ponude BiH (TO RS i TZ FBiH), dobila diplomu sa velikom zlatnom medaljom", objašnjava Skenderijeva i dodaje da je pred njima još jedan sajam i to već u decembru u Beogradu.
NN: Koliko su sve ove nagrade važne za RS i uopšte BiH?
SKENDERIJA: Dobijene nagrade za RS i BiH su od neprocjenjive važnosti. Ne mogu vam opisati kako je to lijep osjećaj kada prisustvujete dodjeli nagrada, a onda čujete da pozivaju predstavnike RS ili BiH da dođu po svoju. Te nagrade nemaju trenutnu važnost, one ostaju upamćene kako kod nas tako i kod drugih izlagača, koji su se predstavili na sajmu. Moram da istaknem da je na sajmu u Novom Sadu bilo oko 150 izlagača sa oko 60.000 posjetilaca, u Beogradu je bio 181 izlagač iz 40 zemalja, na CROTOUR-u je bio 161 izlagač iz 20 zemalja EU. Zamislite onda koliko ljudi u jednom kratkom periodu čuje za RS, odnosno BiH.
NN: Tokom prvog učešća na zagrebačkom sajmu dobili ste priznanje za uređenje štanda. Kako je izgledao Vaš štand i koliko Vam znači ta nagrada, odnosno da li ona na neki način ruši predrasude?
SKENDERIJA: U septembru ove godine održao se šesti put sajam "Eko-etno Hrvatska" na kojem su svoje potencijale pokazale sve županije u Hrvatskoj, zajedno sa proizvođačima eko-proizvoda. Po prvi put pozvana je i Republika Srpska da učestvuje kao "zemlja partner". Na 100 m2 trebalo je prikazati sve što nudi RS na neki novi način. Stalnu postavku su imali etno-selo Stanišić, gdje je na oko 40 odsto štanda prikazana gostinska soba naših baka sa kompletno postavljenim stolom za krsnu slavu, kandilom koje je gorjelo svih šest dana, lutkama u narodnim nošnjama. Narodne nošnje nosili su i stručni saradnici u TO RS. Cijeli dan je rijeka ljudi kružila oko štanda, zapitkivala, čudila se nečemu. Mnoge je zanimao upravo slavski sto i posluženje koje se na njemu nalazilo. To je odgovor na pitanje da li je nastup na sajmu "Eko-etno Hrvatska" počeo rušiti predrasude o RS. I da li je čudno što smo ovakvim predstavljanjem dobili posebnu povelju za stranog izlagača, a Etno-galerija "Ognjište" posebnu povelju za najatraktivniji etno-proizvod - filigransko kandilo. Ova nagrada za TO RS znači mnogo, a istovremeno predstavlja i obavezu da na iduće sajmove ne smijemo ići kao do sada kao pridruženi član, već svaki put drugačije i svaki put ozbiljno, kako bi RS ostala zapamćena kod posjetilaca sajmova.
NN: Šta je to što TO RS najviše promoviše na ovakvim sajmovima. Koji su to najveći turistički potencijali RS, a i cijele BiH?
SKENDERIJA: RS sa atraktivnim prirodnim i antropogenim bogatstvom, nacionalnim parkovima, planinskim uslovima za razvoj različitih vidova turizma, kao i kulturnim nasljeđem pruža širok spektar proizvoda turističke ponude. Uz Jahorinu, najatraktivniju turističku destinaciju, planinski turizam se velikim koracima razvija i na planinama Kozari, Javoru i Kneževu. Očuvani prirodni predjeli i razvijena turistička ponuda omogućava ponudu aktivnog odmora i u vidu raftinga na rijekama Vrbasu i Tari. Bogatstvo turističke ponude upotpunjuje i blizina Nacionalnog parka "Sutjeska" gdje je nemoguće ostati ravnodušan na ljepotu obližnjih planina, među kojima dominira Maglić, prirodni rezervat prašuma Perućica i atraktivna planinska jezera - poznata kao "gorske oči". Istorijski tragovi u vidu manastira, utkani su u krajeve širom RS. Na nekoliko kilometra od Bijeljine, smješteno je etno-selo Stanišići u kojem je osveštan manastir svetog oca Nikole. Ono na čemu se svakako bazira turistička ponuda Srpske jesu banjski centri koji pružaju usluge rekreacije, odmora i zdravstvenog turizma. Osim toga, razvija se urbani turizam, a radi se mnogo na razvoju seoskog turizma. Od gore navedenog, a prema stepenu razvoja, najviše se promoviše Jahorina sa svojom zimskom i ljetnom ponudom, banje i urbani turizam.
NN: Na sajmovima upoznajete mnoštvo ljudi iz
turističkih organizacija drugih zemalja. Koliko je važna razmjena iskustava?
SKENDERIJA: Veoma važna. Iako su sajmovi sami po sebi mjesta susreta turističkih radnika, svaki put se upoznaju novi. Nakon sajma veoma je važno održavati vezu sa kolegama iz turističkih organizacija kako bi se razmijenila iskustva. Moram priznati da više puta mi koristimo tuđa iskustva nego oni naša, jer je turistička industrija u zemljama okruženja, a i dalje, mnogo razvijenija od naše.
NN: Sa kojom od turističkih organizacija drugih zemalja ste ostvarili najbolju saradnju do sada i u čemu se ona ogleda?
SKENDERIJA: S obzirom na to da ove godine nismo išli na sajmove van republika bivše Jugoslavije, saradnju sam ostvarila sa tri nacionalne turističke organizacije i to Slovenije, Hrvatske i Srbije. Sa TS Slovenije smo razgovarali o saradnji pri promociji zimskih centara, TZ Hrvatske o edukaciji kadrova za promociju turističkih odredišta, a sa TO Srbije o razvoju seoskog turizma. Nadam se da ćemo iduće godine broj prijatelja i saradnika proširiti na zemlje Evrope. Osim sa turističkim organizacijama ove godine sam imala razgovore sa ambasadorima Francuske, Velike Britanije i odgovornom osobom za turizam iz Ambasade SAD, te sa drugim odgovornim osobama iz Evropske unije i SAD o mogućnostima razvoja turizma RS i BiH.
NN: Sa kojim problemima se TO RS još bori?
SKENDERIJA: Nažalost, problema ima mnogo, ali ne u radu TO RS, već u odnosu prema TO RS od strane viših instanci. Ministarstvo trgovine i turizma, odnosno resor turizma i TO RS su subjekti koji zajedničkim djelovanjem treba da sprovedu u djelo sve ono što je moguće. Najvažnija je finansijska podloga za već pomenuti razvoj. Sve do ove godine iz budžeta se jako malo ulagalo za turizam. Napokon, budžetom za 2008. godinu turizam je prepoznat kao značajna grana privrede RS. Pametnim ulaganjem, a ne stihijskim, kroz projekte i programe, a preko TO RS, a time i TO opština i gradova, može se u RS turizam "dovesti u red" i izgraditi pravi put ka njegovom zdravom razvoju i približavanju susjednih nam država.
NN: Kakvi su planovi za iduću godinu kada je u pitanju predstavljanje RS u svijetu?
SKENDERIJA: Za 2009. godinu TO RS je aplicirala da bude uvrštena u red budžetskih korisnika. Nadamo se da je Vlada RS uvidjela potrebu uvrštavanja i da nam je odobrila tražena sredstva. Međutim, kako se u RS svaki dan situacija mijenja nabolje, čak i ova tražena sredstva možda neće biti dostatna da ispunimo sve planirano. Naime, prije nekoliko dana RS je ušla u članstvo Regija Evrope. Samim tim, potrebno je sve članice tog saveza upoznati šta je RS, ko su ljudi koji tu žive, šta RS može ponuditi ostalim članicama. Naravno, samo po pitanju turizma i usluga, a iza toga ide ekonomska prezentacija. Zbog toga sam ranije navela da je veoma važno da Vlada RS, preko Ministarstva trgovine i turizma kao produženu ruku i saradnika ima TO RS. U planovima za iduću godinu imamo izlaske na već navedene sajmove, a i na druge važne sajmove u Evropi na koje se do sada nije išlo, a ne vjerujem da će nam finansijska sredstva dozvoliti da se predstavimo svijetu. Turizam kao privredna aktivnost zahtijeva mnogo znanja i dobre volje i to ne samo učesnika turističke ponude već i cjelokupnog okruženja u kojem se stvara i razvija. Većim ulaganjima i jačom koordinacijom aktivnosti svih relevantnih subjekata u ovoj oblasti moguće je već u kratkom periodu postići vidne rezultate koji će donijeti i ekonomske koristi, ali i dati mogućnost stanovništvu Republike Srpske da iskoristi turizam za vlastiti razvoj.