BANJALUKA - U Republici Spskoj je prošle godine potrošeno 2,9 miliona maraka na antidepresive i lijekove za smirenje, a građani su u apotekama najčešće kupovali sertralin i alprazolam, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.
Uzimajući u obzir da jedna kutija ovih lijekova košta oko 20 maraka, dolazi se do poražavajućeg podatka - da smo za 12 mjeseci potrošili oko 145.000 kutija antidepresiva i lijekova za smirenje.
Ipak, treba znati da su pomenuti lijekovi u skupljoj grupi medikamenata, te da nije mali broj onih koji u borbi protiv depresije posežu i za jeftinijim tabletama, pa bi u tom slučaju količina potrošenih kutija lijekova bila mnogo veća.
U Službi za odnose s javnošću FZO RS rekli su da je prošle godine ipak došlo do smanjenja troškova koji su se odnosili na kupovinu antidepresiva i lijekova za smirenje. "U 2010. godini troškovi Fonda za lijekove za smirenje i antidepresive iznosili su 3.052.000 KM, dok je taj trošak u 2009. godini bio 2,7 miliona KM, a u 2008. godini oko 2,2 miliona KM", saopšteno je iz FZO RS.
Prema njihovim riječima, u ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept na trećem mjestu se nalaze lijekovi koji djeluju na nervni sistem, a u koje se ubrajaju antidepresivi i lijekovi za smirenje.
"Osigurana lica kojima su propisani lijekovi za smirenje ili antidepresivi koji se nalaze na listi lijekova FZO RS plaćaju za njih samo participaciju, izuzev ukoliko nisu oslobođeni plaćanja te obaveze", pojasnili su u Fondu i dodali da lijekove za smirenje i antidepresive ne bi trebalo izdavati bez recepta. U banjalučkoj apoteci "Biljana" i u još nekoliko apoteka koje smo kontaktirali potvrdili su nam da imaju ova dva lijeka koja su građani prošle godine najviše kupovali, te da se njihova cijena kreće oko 20 KM za tablete od 50 miligrama, ali su napomenuli i da ima nešto skupljih te jeftinijih lijekova za smirenje i antidepresiva.
Aleksandar Milić, psiholog i profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, rekao je da je prisutna i slobodna kupovina tih lijekova, gdje ljudi sami sebi određuju medikament, što, kako je kazao, ne vodi rješenju brojnih životnih teškoća, koji su i uzrok njihovog takvog poljuljanog psihičkog stanja.
"Ljudima treba dokazati da se takvi problemi rješavaju prevashodno psihoterapeutskim pristupom, a da medikamentozna terapija može biti samo pomoćno sredstvo", pojasnio je Milić i naglasio da je ishod medikamentozne terapije loš, te da može prerasti u zavisnost, a da nasuprot tome životni problemi i dalje ostaju neriješeni.
Rekao je da nemamo dovoljno prevencije u zaštiti mentalnog zdravlja, pa ljudi najčešće prvo posežu za medikamentoznom terapijom.
"To je zato što ljudi nemaju jednu vrstu zdravstvene kulture da treba rješavati probleme, a ne zatvarati i paralisati misao o problemima, što u prevodu znači upotreba medikamenata", kazao je Milić i poručio da se životni problemi ne rješavaju pilulama.
Godišnja izdvajanja za antidepresive u RS
Godina Iznos (u KM)
2008. 2.200.000
2009. 2.700.000
2010. 3.052.000
2011. 2.900.000