Društvo

Građani RS u posljednjih 30 godina u stanju stalne krize

Građani RS u posljednjih 30 godina u stanju stalne krize
Foto: Pixabay | Građani RS u posljednjih 30 godina u stanju stalne krize

BANJALUKA - Građani Srpske su posljednjih 30 godina u stanju stalne krize, a u posljednje dvije godine, pored pandemije virusa korona i ekonomske krize, sada ih brine i sukob u Ukrajini, koji iako nije fizički blizu, putem medija i društvenih mreža djeluje kao da je u našem komšiluku.

Mišljenja su ovo psihologa koji su u razgovoru za "Nezavisne novine" govorili o tome na koji način velike krize, koje građani BiH intenzivno osjećaju posljednje dvije godine, utiču na mentalno zdravlje.

Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekla Sonja Stančić, docent doktor psihologije, nakon laganog izlaska iz pandemije desio se sukob u Ukrajini, koji, kako je ona navela, nama nije fizički blizu, ali smo mu medijski i informaciono jako blizu.

"Nažalost, ovaj sukob percipiramo kao naš, jer su svi mediji i društvene mreže preplavljeni raznim informacijama vezanim za Ukrajinu i Rusiju, a više od 90 odsto tih informacija su dezinformacije", rekla je Stančićeva.

Period od 30 godina pod stalnim stresom i iščekivanjem šta će biti sutra, dodala je Stančićeva, i čovjek s najjačim mentalnim sklopom ne može da iznese bez posljedica.

"Nismo se riješili ratne traume, a stalno smo retraumatizovani, bilo to poplavama, teškom ekonomskom krizom, pandemijom, a sada i ovim novim sukobom", kazala je Stančićeva.

Naglasila je da je trenutno ponašanje nekih ljudi koji kupuju dodatne količine brašna i toalet-papira sasvim razumljivo.

"Ljudi traže informacije, čitaju i slušaju medije, zovu prijatelje u inostranstvu da provjere kako su oni. Kupovina dodatnih količina osnovnih potrepština je u skladu da čovjek pokuša da preživi, te da sačuva svoje mentalno zdravlje u okvirima u kojima zna i umije", navela je Stančićeva, dodajući da, ako će dvije vreće brašna ili četiri paketa toalet-papira značiti da građani neće popiti tabletu za smirenje ili neće imati napad panike, to je, kako je navela, sasvim u redu.

Istakla je da se sistemski ne bavimo zaštitom mentalnog zdravlja građana.

"Institucije koje bi trebalo da se bave time na prvo mjesto stavljaju neke druge stvari. Ono što je velika opasnost je da sav stres, problemi, nedoumice, dezinformisanost koje roditelji imaju se prenose na djecu. Imate sad već djecu koja se igraju vani i pričaju o ratu u Ukrajini", kazala je Stančićeva, dodajući da su najviše kriznim situacijama pogođeni djeca i stari. Druga bitna stvar, kako je naglasila Stančićeva, jeste to što građani ne vjeruju donosiocima odluka, kao ni institucijama.

"Zamolila bih donosioce odluka da zastanu i čuju građane, da prepakuju planove koje imaju i usmjere ih prema građanima", navela je Stančićeva.

Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke, kazao je da  sukob u Ukrajini građane RS asocira na ratna dejstva koja su preživjeli.

"Ovo je doživljaj koji najviše asocira na mogući rat kod nas, a tim prije što nesmotreni tumači se upuštaju u komentare da li će biti rata, a nisu kompetentni da o tome govore, te to unosi nesigurnost kod ljudi", rekao je Milić, dodajući da, s druge strane, vidi se da će refleksije ekonomske krize se toliko odraziti na nas.

"To je uticalo na ljude da osjećaju nesigurnost koja je vezana za egzistenciju", kazao je Milić, ističući da je nesigurnost vezana za nestašicu koja se odrazila na način da građani više kupuju.

"Vidljivo je da povećane cijene negativno utiču na ionako slab materijalni status građana", naveo je Milić, dodajući da bi građani trebalo da se angažuju u sopstvenom prostoru, drugim riječima da se u sadašnjosti okupiraju onim što je njima neophodno.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije