Tragedija u porodici Petrović u Šićkom Brodu, kod Tuzle, gdje je nedavno dvanaestogodišnjak, igrajući se punom sačmaricom koju je pronašao u vlastitoj kući, teško ranio svoju osmomjesečnu sestru, još jednom je šokirala bh. građane, kojima se skoro svakodnevno servira poneka informacija o tragediji slučajnih ranjavanja oružjem.
Djevojčicu je, dok je spavala u krevetiću, brat ranio hicem iz sačmarice, koju je pronašao u ormaru. Otac i majka su u šoku, a brata koji je slučajno potegnuo okidač na sačmarici sigurno će trauma trenutka kada je svoju sestricu ugledao u krvi pratiti do kraja života. Na sreću, ljekari UKC Tuzla su se izborili za život teško ranjene bebe, koja je s Intenzivne njege Odjela za reanimaciju prebačena na Dječju kliniku.
Međutim, ovakve i slične nesreće, koje ukazuju na neophodnost odlaganja oružja koje građani još imaju u kućama, nažalost često imaju i smrtne ishode. Građani sarajevskog naselja Boljakov potok još se sjećaju tragedije u kojoj je prije dvije godine, prilikom igre, desetogodišnji N.Č. smrtno stradao, kada ga je prilikom igre hicem iz pištolja pogodio njegov dvije godine stariji prijatelj. Koliko se sačmarica i raznog drugog oružja ni iz kakve potrebe danas nalazi u domovima bh. građana i prijete da povrijede ili ubiju nekog nedužnog ko se nađe na putu, kakvog znatiželjnog djeteta ili nekog bijesnog člana porodice, teško se može reći. Iz MUP-ova BiH navode da svakodnevno po saznanju policije sprovode akcije nelegalnog oduzimanja oružja.
Porazna statistika: Prema riječima Tijane Savić, portparola u Kabinetu direktora policije RS, u protekle dvije godine na području RS zaplijenjeno je 1.318 komada nelegalnog oružja dugih i kratkih cijevi. Od toga su u toku prošle godine zaplijenjena 644 komada, dok je u toku 2007. godine oduzeto 674 komada oružja.
Pripadnici MUP-a Federacije BiH su u 2008. godini od građana u FBiH oduzeli 919 komada oružja, više od 24.000 komada razne municije i 261 bombu ili drugu vrstu eksplozivnih naprava.
U odnosu na 2007. godinu, kada je zaplijenjeno 684 komada oružja, skoro 17.000 komada razne municije i 272 bombe, broj zapljena oružja se smanjio, ali u MUP-u FBiH ističu da to ne znači da su građani FBiH manje naoružani.
"Na osnovu raspoloživih podataka o oduzetom ilegalno posjedovanom oružju i minsko-eksplozivnim sredstvima, može se konstatovati da još veliki broj građana ilegalno posjeduje različito vatreno oružje i minsko-eksplozivna sredstva, preostalo iz ratnog perioda", navode iz MUP-a FBiH.
Posebno zabrinjava činjenica da među zaplijenjenim oružjem ima mnogo teškog naoružanja, oružja koje ni po kakvim osnovima ne bi smjelo biti u rukama običnih građana. U 919 komada zaplijenjenog oružja u 2008. godine uključeno je i sedam teških oružja, puškomitraljeza ili protivavionskih mitraljeza, 129 automatskih pušaka i čak 15 protivoklopnih oružja poput ručnog bacača granata.
Pravih podataka koliko građani BiH posjeduju oružja u policiji nemaju. Postoje samo procjene koje uvijek upozoravaju da su građani BiH naoružani "do zuba".
"Preciznih statistika nema, ali procjene su porazne. Mi u svakom javnom istupu upozoravamo na ovaj problem. Naše procjene govore o enormnim količinama oružja koje je sakriveno kod građana. Posebna opasnost je što je veliki dio ovog oružja vojno formacijsko naoružanje zaostalo iz rata. To nisu obični pištolji, već naoružanje koje je mnogo većeg kalibra, a samim tim i mnogo ubojitije", kaže Dragan Mioković, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo.
Samo u Kantonu Sarajevo u 2008. godini zaplijenjeno je 28 bombi, 49 pušaka, 127 pištolja i 4.100 komada razne municije. Policajci su u 2008. godini zaplijenili čak i jedan mitraljez i bacač plamena. Za manje od tri mjeseca u 2009. godini u Sarajevu je zaplijenjeno 17 bombi, 34 puške i 104 pištolja.
"Nevjerovatno je da smo zaplijenili čak i bacač plamena. Nedavno smo imali zapljenu ručnog bacača raketa. Kada smo vršili rutinski pretres stana jednog osumnjičenog za neko drugo krivično djelo njegova majka nam je otkrila skrovište gdje je bio bacač raketa", navodi Mioković.
Tragične posljedice: Posjedovanje nelegalnog oružja često završi tragičnim posljedicama. Iako zvanični podaci ne postoje, često čujemo za slučajeve da se neko povrijedio ili ubio drugo lice automatskom puškom ili drugim nedozvoljenim oružjem.
"Ovakvih slučajeva nažalost ima više. Posebno su tragični slučajevi, a koji nisu rijetki, kada djeca stradaju od oružja koje posjeduju njihovi roditelji", ističe Mioković. Da je ilegalno naoružanje i dalje jedan od problema u BiH koje treba
riješiti, pokazuju i alarmantni podaci UNDP-a, prema kojima se u porodičnim domaćinstvima, kao i na mjestima skrivenim "daleko od očiju" krije blizu 500.000 komada oružja, te da je naoružan svaki peti građanin naše zemlje.
Amna Berbić, menadžer kontrole lakog oružja i municije UNDP-a u BiH, navela je da prema podacima UNDP-a više od 16 odsto građana BiH posjeduje ilegalno naoružanje, dok ih nešto više od tri odsto ima registrovano oružje. Koliko je posjedovanje oružja opasno, naročito po najmlađe, takođe upozoravaju podaci UNDP-a za BiH da je od završetka rata do 2003. godine od upotrebe nelegalnog oružja u BiH stradalo 8.000 osoba.
"U 2007. godini zabilježen je 271 incident prouzrokovan upotrebom oružja. Od toga je 69 osoba smrtno stradalo, a izvršeno je 45 ubistava, 18 samoubistava i 47 oružanih napada", navodi Berbićeva.
Posjedovanje nelegalnog oružja u FBiH različito se tretira od kantona do kantona. Jedino se u Sarajevu ovo djelo tretira kao krivično, a ne prekršajno, i za posjedovanje oružja predviđena je kazna od šest mjeseci do dvije godine zatvora. U ostalim kantonima kazne su još blaže.
Prema riječima Amne Berbić, zajednički stav nadležnih iz UNDP-a jeste da postojanje ilegalnog naoružanja predstavlja veliki problem za sigurnost građana BiH, ali i stabilnost regiona.
"Nadležni iz Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH su takođe skrenuli pažnju na nepostojanje okvirnog, kao i harmoniziranih zakona na nivoima entiteta, kojim bi konačno bila regulisana ova oblast u skladu s Direktivom EK 91/477/EEC", navodi Berbićeva, dodajući da u BiH trenutno postoji 12 zakona o oružju.
Smatra da je izlaz iz teške situacije, u kojoj se BiH našla zahvaljujući velikom broju ilegalnog naoružanja, usvajanje okvirnog i harmonizacija entitetskih zakona u skladu s direktivama EK, te uspostavljanja centralnog registra oružja u civilnom posjedu.
"Neophodni su, također, dopune i amandmani na zakone ili podzakonske akte koji regulišu period amnestija za građane BiH koji žele dobrovoljno predati oružje", ističe Berbićeva. EUFOR-ova akcija prikupljanja naoružanja pod nazivom "Žetva", koja je provođena proteklih godina, dala je zapažene rezultate, ali problem predstavljaju tajna skloništa ili oružje koje pojedini građani uporno kriju.
Legalno oružje: Zakon o nošenju oružja podrazumijeva da građani mogu legalno posjedovati oružje. Procedura za izdavanje oružja traje tridesetak dana. Oružje, pištolj, lovačke ili sportske puške, mogu imati pravna i fizička lica. Ukoliko neko želi da ima dozvolu za nošenje pištolja, potrebno je da je punoljetan, mentalno sposoban, da nije krivično kažnjavan i da nije imao prekršajne prijave u djelima narušavanja javnog reda i mira. Po završetku provjera, ukoliko su ispunjeni svi uslovi, izdaje se odobrenje, odnosno rješenje za nabavku oružja.
S ovim odobrenjem osoba odlazi u registrovanu prodavnicu za prodaju oružja i isključivo s tim rješenjem može prvi put uzeti pištolj ili drugo oružje u ruke.
Iz MUP-a RS navode da je u posljednje dvije godine u ovom entitetu izdato 3.215 odobrenja, a mogla su ih dobiti samo punoljetna lica (s navršenih 18 godina) uz ispunjene i ostale uslove.
Tokom posljednje dvije godine u Sarajevu su izdate 1.822 ovakve dozvole. "S ovim oružjem uglavnom nemamo problema. Udio krivičnih djela s oružjem za koje postoje dozvole je minoran. Logično je da neko ko legalno izvadi dozvolu ne pravi probleme. Problem je nelegalno posjedovanje oružja", kaže Mioković.
Bombe umjesto sveske i olovke: Ono što posebno zabrinjava je činjenica da su mlade osobe fascinirane oružjem. Tako je nekima od njih, umjesto sveske i olovke, glavna preokupacija postala oružje. Naime, nije rijedak slučaj da današnji školarci umjesto školskog pribora u torbi drže oružje. To potvrđuje i nedavni incident kada su trojica učenika završnog razreda Osnovne škole "Jovan Cvijić" iz Brezičana, kod Prijedora, priznala da su imala dvije ručne bombe, koje su ostavili na njivi nedaleko od kuća, a njihov vršnjak iz škole u alkoholisanom stanju je priznao direktoru te obrazovne ustanove da je vidio svoje školske drugove s oružjem. Navodno su ih unosili i u školske klupe. Epilog nemilog događaja, tvrdi direktorica škole Olivera Brdar, je da su protiv trojice učenika učesnika incidenta s bombama pokrenuti disciplinski postupci. Ističe i da su preduzete sve potrebne mjere kako bi bila obezbijeđena sigurnost đaka.
A nakon niza lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim naprava širom BiH, u utorak je u dobojskom Srednjoškolskom centru pronađena prava ručna bomba, postavljena na vodokotlić u toaletu, zbog čega je iz ove škole evakuisano više od 1.500 učenika i nastavnog osoblja. Policiju je o pronalasku bombe obavijestio Spasoje Vasiljević, direktor Saobraćajne i elektrotehničke škole, koja se nalazi u sklopu ovog centra, te zaključao vrata do dolaska pripadnika CJB Doboj. Prema njegovim riječima, bombu je uočio jedan od učenika koji je za vrijeme odmora otišao u toalet, te odmah obavijestio domara. Nakon toga je policija odmah došla i evakuisala sve učenike, a inspektori protivdiverzione zaštite su uklonili bombu. Iako je pregledom utvrđeno da bomba nije imala upaljač, tako da nije mogla biti aktivirana, među učenicima i roditeljima je zavlada prava panika.
Oružjem se hvale vršnjacima: Zoran Inđić, komandir Policijske stanice u Prijedoru, navodi da nisu rijetke dojave iz obrazovnih ustanova da učenici, najvjerovatnije da se pohvale među vršnjacima, u škole donose noževe, ali i bombe i druga ubojita sredstva.
"Na svu sreću, tragičnih ishoda takvog ponašanja dugo nije bilo, ali od nesreće i tragedije uvijek nas dijeli samo jedan korak", ističe Inđić.
I dok nadležni tvrde da smo zbog ovakvih i sličnih situacija koje se dešavaju i u ostalim školama "samo jedan korak do tragedije", javnost i roditelji ponovo su zgroženi.
Naša djeca danas u alkoholisanom stanju dolaze na časove, u škole donose noževe, bombe i drugo oružje, napadaju učenike i profesore, pale škole... Kada budu uhvaćeni na djelu, takvi đaci budu kažnjeni sniženom ocjenom vladanja ili, u najblažoj mjeri, budu isključeni iz škole.
Odgovor na pitanje zašto sve više djece poseže za hladnim i vatrenim oružjem, prema mišljenju psihologa, jesu modeli koje djeca svakodnevno vide u svom okruženju, potom filmovi i igrice s nasilničkim ponašanjem, a ključnu ulogu imaju i posljedice rata.
Također, djeca koja u svom domu nemaju dovoljno pažnje pokušavaju na neki način skrenuti pažnju na sebe. U pojedinim slučajevima to baš bude tako što će na primjer pokazivati oružje. Nažalost, rijetki su oni koji traže dublje probleme ove problematike.
Oružje samo starijima od 21 godine
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji, koji je prije petnaestak dana usvojila Narodna skupština RS, a koji bi uskoro trebalo da stupi na snagu, regulisano je, između ostalog, da se odobrenje za nabavljanje oružja izdaje licu koje ima navršenu 21 godinu.
"Jedna od glavnih novina koje donosi izmjena odredbe, a koja se odnosi na uslove za dobijanje odobrenja za nabavljanje oružja, jeste da lice sada mora imati navršenu 21 godinu, osim u slučaju nabavljanja sportskog ili lovačkog oružja, kada lice mora imati navršenih 18 godina", navodi Tijana Savić. Novim zakonom, navodi Savićeva, između ostalog, pojednostavljeni su uslovi za sticanje odobrenja za nabavljanje i držanje trofejnog oružja i oružja koje zbog dotrajalosti više nije za upotrebu.
"Novim zakonom precizirani su uslovi oduzimanja oružja i municije, te prateće dokumentacije, a kao posebnost ističemo mogućnost vođenja upravnog spora protiv rješenja donesenog po žalbi na rješenje o oduzimanju oružja", navodi Savićeva.
Prodavnice oružja
Banjalučka firma "Jaćimović " d.o.o. je trenutno jedina firma u ovom gradu koja posjeduje registrovane prodavnice za prodaju oružja.
Prema riječima Dejana Dejanovića, menadžera prodaje, u okviru preduzeća "Jaćimović", koje posluje već 20 godina, trenutno se nalaze tri prodavnice oružja - dvije u Banjaluci i jedna u Gradišci.
"Osoba koja dođe u jednu od ovih prodavnica bez prethodno dobijenog rješenja ne može uzeti u ruke ni oružje ni municiju, već ih može isključivo posmatrati kroz staklene izloge", upozorio je Dejanović. Da bi kupilo oružje lice mora posjedovati važeće odobrenje za nabavku oružja izdato u CJB-u ili policijskoj stanici. Ističe da samo uz to odobrenje, koje je izdao nadležni organ za odgovarajuću vrstu oružja, bh. građanin može vidjeti i uzeti u ruku oružje. Za svaku vrstu oružja, navodi Dejanović, izdaje se posebno odobrenje. Odobrenja su, takođe, nophodna i za nabavku municije, pa kao i oružje i svaka municija ima svoje odobrenje, odnosno rješenje.
Cijene oružja kreću se od 400 do 4.000 KM, dodajući da oružje kupuju punoljetni građani svih starosnih grupa.