Svirepa ubijanja pasa lutalica u bh. gradovima su česta, tvrde u udruženjima za zaštitu životinja. U tim udruženjima naglašavaju da se nehumano odstrijeljenje životinja odvija uz podršku gradskih vlasti.
Tako u NVO "Prijatelji životinja u BiH" naglašavaju da širom zemlje, na vrlo svirep, okrutan i nečovječan način opštinske vlasti rješavaju problem napuštenih životinja.
Ističu da se u mnogim gradovima radi o odstrijelima napuštenih pasa u samim gradskim jezgrima, naočigled građana, ali i djece.
U toj NVO kažu da problem napuštenih životinja neće biti riješen samo osnivanjem, odnosno postojanjem skloništa za njih.
"Potrebno je sankcionisati neodgovorno vlasništvo nad životinjama, registrovati životinje u vlasništvu, masovne sterilizacije i kastracije, te naglašavati i pozivati ljude da udomljavaju životinje iz azila, umjesto da ih kupuju", naglašavaju "Prijatelji životinja u BiH".
S druge strane, u bh. opštinama kažu da nemaju izbora, te da pse moraju ubijati jer su prijetnja građanima.
Broj lutalica, kako ističu u nekim opštinama, značajno se poveća za vrijeme godišnjih odmora. Neodgovorni građani, naime, nemajući gdje s ljubimcem, prije odlaska na odmor puštaju ih na ulice.
Životinje napadaju građane: Nebojša Vuković, načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove u opštini Kneževo/Skender Vakuf, priča da je lovačko udruženje u tom gradu prošle godine izvršilo odstrijel određenog broja pasa lutalica, te da od tada nije primjećen veći broj lutalica na ulicama tog grada.
"Mi nemamo evidenciju o broju napuštenih životinja u našem gradu. Problem s njima izraženiji je zimi, kada psi zbog hladnoće prilaze naseljima kako bi se hranili. Čak su dolazili i u stubišta zbog hladnoće. Zimi bi prišli kućama, raskopavali smeće, samo kako bi se prehranili", kaže Vuković.
Fikret Murtić, šef Službe nadležne za rješavanje problema pasa lutalica u preduzeću "Komunalije" iz Velike Kladuše, kaže da se zbog tog problema nalaze u izuzetno teškoj situaciji.
"Lutalice koje se pojave mi uhvatimo, prevezemo van gradske zone, a zatim odstrijelimo. Mi nemamo drugog izbora jer od nas to zahtijevaju građani koji su zabrinuti za svoju bezbjednost. Dešavalo se da psi lutalice napadaju mještane, a i vizuelno se na nekima od njih može uočiti da su zaraženi, oboljeli... Nažalost, još nemamo sabirni centar, ali se radi na rješavanju tog problema", kaže Murtić.
Naglašava da se dešavalo da napušteni psi ugrožavaju stanovništvo, ali i stoku. Kaže da su čak i od policije u Velikoj Kladuši, a na zahtjev građana, dobijali molbe da s ulica odstrane životinje.
U opštini Prnjavor kažu da, prema njihovoj evidenciji, broj pasa lutalica humano uništenih u julu iznosi 15, u junu dva, dok taj broj u februaru i martu iznosi 28.
"Ima i prijava građana zbog prisustva lutalica na ulicama. Oni se obraćaju u Odjeljenje za inspekcijske poslove opštine Prnjavor ili direktno u Veterinarsku stanicu. Po prijavi veterinarski inspektor daje nalog Veterinarskoj stanici, te ona djeluje u roku od 24 sata na prijavljenoj lokaciji", objasnila je Lidija Kalenjuk, portparol opštine Prnjavor.
Ubijanje napuštenih životinja osuđuju u udruženijima za zaštitu životinja. Ističu da postoje brojna druga rješenja tog, u nekim opštinama, značajnog problema.
Dragomir Mijić, predsjednik Udruženja za zaštitu životinja NOA iz Banjaluke, kaže da u BiH ne postoji registar životinja čiji je vlasnik poznat.
"Šinteraj nije azil": Naglašava da prema izvorima te NVO, ljudi kada idu na godišnje odmore, ako nemaju gdje da ih smjeste, kućne ljubimce nerijetko ispuste na ulice.
"Odnos čovjeka prema njegovom ljubimcu zavisi od njegove kulture, ali prije svega od poštivanja života uopšte, pa tako i života životinja. Naravno da ima ljudi koji svoje ljubimce bez imalo griže savjesti izbace na ulicu", kaže Mijić.
On naglašava da zakon predviđa uspostavljanje registra kućnih ljubimaca - pasa i mačaka i njihovih vlasnika.
Kaže da su opštinske vlasti do stupanja na snagu zakona uglavnom koristili "usluge" lokalnih lovaca i organizovali hajke, ali da su i na druge načine smanjivali broj životinja lutalica.
"Nedavno su u Višegradu postavili otrov po gradu i na taj način usmrtili nepoznat broj pasa i mačaka, ne samo lutalice nego i životinje poznatog vlasnika. Očekujemo da će odgovorni provesti istragu i protiv počinioca izreći najstrože sankcije. Opštinske vlasti moraju shvatiti ne samo da moraju poštivati odredbe zakona nego da i savjesni građani kontrolišu njihov rad i očekuju od njih human način rješavanja ovog problema", poručuje Mijić.
Nijedna opština u BiH, kako kaže Mijić, do sada nije osnovala azil.
"To što pojedine opštine klasične šinteraje nazivaju azilima ne može prikriti činjenicu o hiljadama usmrćenih životinja, a oni malobrojni koji su imali 'sreću' da požive koji mjesec živjeli su u katastrofalnim uslovima. Činjenica je isto tako da niko nije kontrolisao način usmrćivanja tih jadnih životinja, a javnost zna da su korištene razne nehumane, ali zato jeftine metode", kaže Mijić.
Na nehuman odnos prema brojnim životinjama upozoravaju i u Udruženju "Prijatelji životinja u BiH". Naglašavaju da je problem napuštenih životinja u našoj zemlji sve prisutniji.
Ljubimac kao član porodice: "Naše ulice za vrijeme godišnjih odmora postaju preplavljene životinjama, koje su zbog manjka brige postale neželjene svojim "vlasnicima", te jednostavno izbačeni na ulicu. Kada čovjek odluči imati životinju, kao ljubimca ili kao prijatelja, a većinom se tu radi o psu ili mački, potrebno je da razmisli o tome da li ima sve potrebne uslove za držanje životinje. Jedan od uslova jeste stalna briga o životinji, te stoga ako niste u mogućnosti stalno se brinuti o životinji kao o članu svoje porodice onda je bolje da je nemate", kaže Maida Šabeta iz Udruženja "Prijatelji životinja u BiH."
Ona ističe da reprodukcijom kasnije imamo dosta povećan broj napuštenih životinja na ulicama, te se tako "konstantno vrtimo u krug nastojeći riješiti problem njihove 'poplave', a svake godine iznova imamo iste slučajeve".
Šabeta kaže da Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH, koji je stupio na snagu u aprilu ove godine, propisuje stroge sankcije za slučaj napuštanja životinja. Naglašava da se radi o novčanim sankcijama koje mogu iznositi i do 200.000 KM.
"Mi se nadamo da će u narednom, što skorijem periodu doći do provođenja svih odredbi tog zakona, na što ćemo skretati pozornost kao i do sada, pozivati nadležne da djeluju u skladu sa zakonom, ali također i educirati građane o njihovim pravima, obavezama, ali i mogućnostima", pojašnjava Šabeta.
Pansioni za pse: Ako idete na godišnji odmor, vašeg ljubimca, ako ne znate šta s njim, možete ostaviti u neki od pansiona za pse, koji postoje u brojnim bh. gradovima.
Goran Milivojac, vlasnik jednog takvog pansiona u naselju Trapisti u Banjaluci, kaže da je u cijenu od sedam do 10 KM uračunata kompletna usluga koja je potrebna psu.
"U zavisnosti od toga koliko pas hrane pojede, čuvanje po danu košta od sedam do 10 KM. Cijena može varirati ako se vlasnici odluče svog ljubimca ostaviti na duži period. Psu je za taj novac obezbijeđen smještaj u nekom od devet bokseva veličine tri sa 2,5 metra, svakodnevna šetnja, ishrana i kupanje po potrebi", pojašnjava Milivojac.
Dodaje da je smještaj napravljen tako da je životinjama u njemu ugodan boravak.
"Imaju dovoljno prostora, sve je sređeno, a u boksevima su čak postavljene i pločice. Takođe, imamo i četiri boksa koji su duži, pa u njih pse svakodnevno puštamo da se istrče. Ako se pas isprlja, obezbijeđeno je i kupanje. Pored bokseva sam postavio kadu s toplom vodom", naglašava Milivojac.
Mali je broj građana koji svoje ljubimce ostavljaju u pansione.
Većina njih pse ostavljaju na čuvanje kod poznanika ili ih vode sa sobom. Međutim, u udruženjima za zaštitu životinja upozoravaju da veliki broj tih pasa za vrijeme godišnjih odmora građani ispuste na ulice.
Navode da uprkos rigoroznim kaznama, psi lutalice naseljavaju brojne ulice u bh. gradovima.
"Gradske vlasti tada moraju rješavati problem, a u najvećem broju slučajeva to čine odstrijelom lutalica. Nehumano ubijanje nedužnih bića, osim članova udruženja za zaštitu životinja, skoro nikoga ne brine", kažu u udruženjima za zaštitu životinja.