PRIJEDOR - Planinarsko društvo "Grmeč" iz Prijedora 28. juna organizovaće tradicionalni Grmečki marš "Ćopićevim stazama", posvećen književniku Branku Ćopiću.
Pripreme su u punom jeku, a planinari očekuju da će i ove godine manifestacija posvećena velikom piscu biti masovna i sadržajna.
Sveto Mrđa, jedan od organizatora ovog marša, kaže da će time podsjetiti na važnost književnog djela Branka Ćopića.
"Istovremeno proći ćemo njegovim stazama, upoznati grmečka sela, prirodne ljepote i znamenitosti, krajeve koji su Ćopića inspirisali, da ih uvrsti u svoje priče i pjesme. To su deda Trišin mlin, rijeka Japra, Grmeč, Korčanica, Jasenica, Benakovac, zaseoci njegovog rodnog sela Hašani", podsjetio nas je Mrđa na svoga zemljaka i neprevaziđenog šaljivdžiju. Tokom marša Ćopić i njegove anegdote svake godine su najvažnija tema.
"O Branku pričamo sa radošću, a srce nam zaigra na svaku priču, sjećanje, susrete sa njim. U tome je značaj ovog planinarskog pohoda", napominje Mrđa.
Njegove komšije i on, ljubitelji prirode i čuvari zavičajnih uspomena, nose Branka Ćopića u srcu, a potomcima prepričavaju njegova djela.
Branko Ćopić ostaće zapamćen i po riječima:
"Zadatak svake prave književnosti je da oplemenjuje čovjeka i da mu život učini ljepšim i sadržajnijim. Ona je pozvana da čovjeka nadahnjuje i podstiče na velika djela i herojske podvige".
Branko Ćopić o školi i školovanju
"U školi su me čekala razna iznenađenja… Razred pun slika. Ovdje zec, tamo vuk, onamo zmija, pa medvjed, lav, kamila. I lijepo i strašno. Učiteljica je bila stroga i znala je išibati prutom nemirna đaka i neznalicu.
Po završetku Niže gimnazije upisao sam se u Učiteljsku školu u Banjaluci. Nastanio sam se u internatu. Među starijim i odraslijim drugovima bilo je mnogo življe i interesantnije. U Učiteljskoj školi počeo sam da pišem svoje prve priče i da ih objavljujem po đačkim listovima i po novinama", govorio je Branko Ćopić.
Prva priča i pisanje
"Sjećam se kako mi je teško polazilo za rukom da sastavim svoju prvu priču. Opisi prirode u samoj priči išli su mi glatko, jer sam njene ljepote osjećao još iz dana djetinjstva, ali nisam poznavao ljude, nisam još počinjao da ih ozbiljnije posmatram.
Po završetku Učiteljske škole upisao sam se na Filozofski fakultet u Beogradu. Tada počinjem ozbiljno da se bavim književnim radom. Tokom četiri godine studija redovno sam u dnevnom listu 'Politika' objavljivao kratke priče iz života krajiških seljaka.
U tim pričama opisivao sam ljude svoga kraja koje pamtim još od najranijeg djetinjstva: svog djeda, majku, komšije, seoske sluge, prosjake, skitnice, vračare, Cigane-mečkare, pelivane, drvosječe, ugljare, lažove, kradljivce, sanjare, zanesene i tužne dječake."
Odlazak u partizane
Branko Ćopić je 1941. godine otišao u partizane i tamo ostao sve do oslobođenja, radeći uglavnom na kulturno-prosvjetnom sektoru. Tokom čitave Narodnooslobodilačke borbe trudio se, govorio je, da što više vidi, čuje i zapamti od svega što se događalo tih slavnih dana. "Gledao sam našu raspjevanu mladost kako se bori i gine za slobodu rodne grude, za spas čovječanstva od fašističkog mraka i ropstva."
Susreti sa djecom
Nezaboravni mi ostaju u sjećanju brojni susreti sa mojim najmlađim čitaocima, pionirima, razgovori s njima i književne priredbe po školama. Pisanje za djecu za mene je najljepši posao, najprijatnija zabava i najbolji odmor. Kad završim jednu knjigu za djecu ja se osjećam tako veseo i raspoložen, kao da se vraćam s neke velike majske svečanosti.
Progonjen i neshvaćen
Cijeli radni i životni vijek nakon Drugog svjetskog rata Branko Ćopić je proveo u Beogradu, ali je vrlo često putovao po Jugoslaviji i drugim evropskim državama. Iako je pripadao Narodnooslobodilačkom pokretu, Branko Ćopić, pisac bistra uma, osjećaja za pravdu i pravednost, kritički je posmatrao stvarnost. Zbog toga je trpio velike udare vlasti. Osjećao se nesigurno, praćen i progonjen. Pretpostavlja se da je to glavni razlog samoubistva 26. marta 1984. godine, kada je Branko Ćopić skočio sa mosta na Savi u Beogradu, do kojeg vodi Brankova ulica.
Čas istorije na Korčanici
Prije dolaska u Hašane, učesnici marša "Ćopićevim stazama" krenuće iz Prijedora 28. juna u sedam ujutro, te prevozom stići na Korčanicu, gdje će položiti vijence i cvijeće ratnicima Grmeča i održati čas istorije. Odatle će pješačiti grmečkim selima, sve do Potkalinja i Hašana, gdje će posjetiti školu u kojoj je Branko naučio prva slova i krenuo u svijet literature.