Dok se iz Mostara vozite prema Grudama, jedan detalj upada u oči. Naime, što se više približavate ovom zapadnohercegovačkom gradiću, to se više povećava broj skupocjenih vozila. Ispred većine kuća su parkirani mercedes, BMW, ili neka slična ''zvjerka''.
Također, na prvi pogled čini se kako svatko posjeduje neku mali firmicu, bilo piljaru, bilo građevinsku tvrtku, bilo prodavnicu auto-dijelova. Pred svakom kućom leži hrpa pijeska. Sve se nadograđuje, proširuje, dovršava ili započinje ''iz temelja''. Na svakom koraku vidljivi su živost i rad. Upućenije takva slika ne čudi, jer su prema istraživanju USAID-a Grude najrazvijenija općina u FBiH.
Kada smo načelniku opštine Grude Viktoru Mariću kazali kako je grad kojemu je on na čelu, najrazvijenija općina u Federaciji BiH, bio je iznenađen.
U bivšoj Jugoslaviji su Grude od 150 općina u BiH bile treće na listi razvijenosti. Stoga ne čudi iznenađenje gradonačelnika nekadašnje ''prijestonice švercera duhana'' i kraja iz kojeg potječu ''Prosjaci i sinovi''.
BROJ ZAPOSLENIH VEĆI NEGO IKAD
Danas je od gotovo 16.000 stanovnika zaposleno njih gotovo 3.000. Ta brojka je značajno veća kada se uračunaju zaposleni na crno.
Načelnik Marić ne smatra kako je on mnogo zaslužan za tako pozitivno stanje u gradu.
''Ja ne mogu nikoga zaposliti, ja mogu samo otpustiti ljude. Broj zaposlenih je danas veći nego ikada do sada. Prije se živjelo uglavnom od duhana i jedva se preživljavalo. Prema popisu iz 1961. godine Grude su imale preko 21.000 stanovnika, a danas nešto manje od 16.000. Upravo taj veliki broj iseljenika je donio kapital i, još važnije, znanja i zapadnjačke radne navike u Grude. Svjestan sam da su plaće u Grudama nešto bolje nego u ostalim dijelovima BiH, no, za one koji ne rade stanje je jednako loše kao i bilo gdje na svijetu'', kaže Marić. On naglašava kako je standard pojedinaca u ovom malom hercegovačkom gradiću znatno viši od standarda općine koja još nema niti odgovarajuću infrastrukturu.
''Ne mislim kako smo mi najrazvijenija općina u Federaciji BiH. Ponajprije stoga što nemamo odgovarajuću infrastrukturu. Grude imaju jednu jedinu ulicu koja je istovremeno i glavni put na relaciji Ljubuški - Imotski. U ovom trenutku dobar dio općine nema pitku vodu. U 21. stoljeću ne možemo govoriti o razvijenoj općini ako ta općina nema riješeno vodovodno pitanje. Također, i kanalizacijska mreža gotovo ne postoji. Svega desetak posto grada je pokriveno kanalizacijskom mrežom'', objašnjava Marić.
PRIVREDNA RENESANSA
Ljudi zapadne Hercegovine, oduvijek navikli na surov i težak život na škrtoj suncem i burom opaljenoj zemlji, oduvijek su bili primorani na borbu za goli opstanak. Mnogi se i ne prijavljuju na zavod za zapošljavanje jer ne vjeruju kako će im itko pomoći nego se pouzdaju isključivo u svoje sposobnosti. Kako kažu, svaka vlast ih je uvijek zaboravljala pa su se morali snalaziti kako su znali i umjeli. U prošlosti Grude su bile poznate po švercerima hercegovačkog duhana. Danas se, kaže gradonačelnik Marić, ne proizvodi niti jedan posto onoga što se proizvodilo nekada.
''Jednostavno, proizvodnja duhana više nije isplativa, jer država ne daje dovoljno velike subvencije za poljoprivredu. Duhan se uvozi iz Zimbabvea i Brazila gdje je radna snaga mnogo jeftinija, a sorte duhana otpornije na bolesti i lakše se uzgajaju nego naš hercegovački duhan'', kaže Marić. On, ipak, ističe pojedine tvrtke koje su vjerojatno zaslužne što se Grude nalaze na ovako visokom mjestu po razvijenosti.
''Grude proživljavaju određenu gospodarsku renesansu. Gospodarstvo Gruda doživjelo je nagli uzlet u ratnom i poratnom periodu. Poslovično okretni i radišni ljudi ovoga kraja u kratkom su periodu od 1990. do 2000. godine zamijenili stari način razmišljanja novim. Planiranu ekonomiju zamijenila je tržišna ekonomija, u kojoj su se tvrtke s ovoga područja brzo snašle. Danas se Grude mogu ponositi i trgovačkim i uslužnim i proizvodnim sektorima privrede. Istaknuo bih 'Violetu', 'Grafotisak', 'Prodex', 'Eronet', 'Bilo Trade', 'Antonio Trade', 'Lumen', 'Zrinjski', 'Grudska pivovara' i druge uspješne tvrtke'', ističe Marić.
`VIOLETA` IZVOZI U 11 ZEMALJA
Tvrtka `Violeta` gigant je u regionalnim razmjerima koja svoje proizvode plasira u 11 europskih zemalja. Preko 350 ljudi zapošljava Petar Ćorluka, osnivač i vlasnik `Violete` i trgovačkog društva `Prodex`. On smatra da je moguće u bilo kojem dijelu BiH napraviti kvalitetne proizvodne pogone, samo je potrebno konstantno ulaganje u razvoj.
''Nisam ja jedini zaslužan za 'Violetu'. Iza mene je cijeli tim sposobnih ljudi, bez kojih ja ne bih mogao ništa ostvariti. Počeli smo s 'Prodexom' kao trgovačkim društvom. Potom smo konstantno istraživali potrebe tržišta i što se najviše uvozi. Tako smo počeli proizvoditi papirnate maramice violeta, potom toaletni papir, pa vlažne maramice, pa bebi pelene i tako dalje. Nijedan naš potez nije bio neplaniran. Prije svakog ulaganja mi smo dobro ispitali tržište i vidjeli je li potencijalno ulaganje isplativo. Tako na proljeće planiramo u prodaju pustiti i liniju higijenskih uložaka za žene'', pojašnjava Ćorluka svoju radnu filozofiju dok razgledamo najmoderniji pogon za obradu papira na svijetu.
''Ovi strojevi koje gledate su najmoderniji na svijetu. Uskoro ćemo sami proizvoditi i repromaterijal za izradu papirnatih maramica koji smo do sada uvozili iz Italije'', najavio je Ćorluka.
Prema njegovim riječima, država i dalje sprečava razvoj proizvodnje u BiH. Umjesto da proizvodnju stimulira, država je sprečava visokim cijenama struje. Stoga je Ćorluka najavio pokretanje vlastite termoelektrane u krugu `Violete`.
''Violeta plaća 300.000 maraka struje mjesečno. Izgradnjom vlastite termoelektrane uštedjeli bismo bar polovicu tog iznosa'' , kaže Ćorluka i dodaje kako sve ovdašnje tvrtke, pored toga što upošljavaju određen broj radnika, za sobom ''vuku'' razvoj cijele regije, jer s njima surađuju razni kooperanti.
''Tako je stvarni broj ljudi koje mi posredno zapošljavamo mnogo veći'', zaključio je Ćorluka.
No, nije on jedini u Grudama koji se bavi izvozom i koji neprestano ulaže u razvoj. Još jedan primjer kako je moguće osnovati uspješno poduzeće je `Grudska pivovara`. Ova tvrtka upošljava oko 50 ljudi i može zadovoljiti potrebe regionalnog tržišta. Mario Musa iz Ureda za odnose s medijima `Grudske pivovare` pojašnjava da su nastali kao dio korporacije `Inbew` koja je između ostalog vlasnik i `Zagrebačke pivovare`:
`Danas smo samostalna pivovara koja je 100 posto u vlasništvu lokalnih ljudi. Glavni nam je proizvod prima pivo. U naše postrojenje je uloženo oko 20 milijuna eura, a bazirani smo uglavnom na izvoz na regionalnom tržištu. Ovo nam je prva sezona od kada plasiramo vlastito pivo. Nadamo se kako ćemo imati i porast proizvodnje što će rezultirati i većom radnom snagom.''
GDJE SU GRUDE
Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja. Obuhvaća prostor omeđen Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji zapadnohercegovačkoj. Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja, zbog relativne blizine planinskih masiva, povremeno zadobiva i obilježja kontinentalne klime.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama. Od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do, što je za ovo područje neobično, brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Vrlika). Protekle su godine bile obilježene Domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara `pobune` protiv agresije tadašnje JNA. U Grudama je utemeljena Hrvatska Republika Herceg Bosna, te Hrvatsko vijeće obrane (HVO). Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 69 naselja. Od toga broja bilo je čak 99,09 posto Hrvata. Tako je i danas.
TRAGOVI ŽIVOTA IZ PREDISTORIJE
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske, od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposljetku i u Domovinskom ratu.
U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskopavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednji vijek je vrijeme stećaka, koje u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu s divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
Nakon Turaka, dolazi Austrougarska. To je kratki prelazni period u kojem su, međutim, izgrađene brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no, kao i obično, ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.
Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Formiranjem Titove Jugoslavije Grude, kao uostalom i čitavi zapadni dio Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i profašističkog hrvatstva, a samim tim i obilježene kao nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. Padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu-takvu slobodu.
Unatoč svim problemima kroz koje je ovaj grad prolazio kroz povijest čini se kako se njegovi žitelji nisu izgubili duh i optimizam. Iako se i današnja država odnosi maćehinski prema poduzetnicima ovoga kraja oni ipak uspijevaju otvoriti zavidan broj radnih mjesta. Grude bi trebale biti primjer cijeloj BiH.