BANJALUKA - Skoro 80.000 hektara šume u RS napadnuto je dejstvom gubara, opasne štetočine koja se ove godine namnožila i koja može ozbiljno ugroziti šumska bogatstva, te dovesti do toga da stabla na nekim područjima ostanu potpuno bez lista.
Od tog ugroženog broja, čak 21.000 hektara je pod vrlo jakim napadom ove štetočine, koja se hrani listom svih vrsta drveća na našim prostorima, osim jasena, koji ne napada.
Iz tog razloga danas i sutra na području Banjaluke, Čelinca, Laktaša i Gradiške, koja su najugroženija, biće obavljeno avio-tretiranje napadnutih šumskih površina.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekao je da avio-tretiranje obuhvata privredne jedinice Šumskog gazdinstva Banjaluka - Crni Vrh, Jošavka i Velika Ukrina, te privredne jedinice Šumskog gazdinstva Gradiška - Prosara, u rejonu Orahova, Gašnica, Bistrica, Jablanica i Pisarić.
"Tretiranje će se vršiti biološkim zaštitnim sredstvom FOREY 48-B na površini od oko 6.000 hektara. Aktivna supstanca je bacilus toringienzis ssp. kurstaki, poznata kao B.t ili Btk, koja nije štetna po ljude i životinje", rekao je Kecman.
Čak 21.000 hektara pod jakim napadom ove štetočine
Dodao je da Btk ima specifično djelovanje samo na osjetljive gusjenice, ne uništava korisne insekte i bezopasan je za pčele.
Zoran Stanivuković, predsjednik Operativnog tima za suzbijanje gubara, rekao je da je množenje gubara utvrđeno na osnovu prebrojavanja jajnih legala.
"Kada se izmile gusjenice, onda se nalaze u krošnji stabala i hrane se listom svih naših vrsta drveća, izuzev jasena. Dakle, gubar brsti listove šumskih stabala, ali i voće, kako bi se hranio, tako da može praviti probleme i u voćarstvu", rekao je Stanivuković i dodao da u slučaju nedostatka lista drveta, gubar može napadati i neke poljoprivredne kulture, pa je zato veoma nezgodna i opasna štetočina ako se ovako namnoži.
Istakao je da se, u slučaju da se ne izvrši tretiranje, može dogoditi da na ovih 6.000 hektara dođe do golobrsta, što znači da krajem juna i početkom jula imamo šumu koja izgleda kao u martu, jer uopšte nema lista, izuzev nekih zeljastih biljaka koji su jedini dokaz da se radi o toplom dijelu godine.
"Ako dođe do toga, biće velikih problema, jer stabla fiziološki oslabe, što na kraju može dovesti do masovnog sušenja stabala", upozorava on. Stanivuković je izrazio nadu da će se tretiranjem ostvariti dobar efekat.