Bihać pretendira da bude centar regije i sa svojim geostrateškim i prirodnim resursima ima sve predispozicije da se razvije u jedan od najznačajnijih centara u BiH, kaže Hamdija Lipovača, načelnik općine Bihać, tvrdeći da svu svoju energiju usmjerava da ovaj grad prikaže u novom svjetlu i opravda svoju raniju izjavu da će biti privilegija živjeti u ovom gradu na Uni.
Stvaranjem pozitivnog imidža i privlačenjem investitora, navodi on, osigurava se i otvaranje radnih mjesta.
Sa trideset godina, Lipovača je najmlađi načelnik općine u Bosni i Hercegovini, koji kaže da ne odustaje od svoje predizborne poruke `vratiti osmijeh na lica građana`.
Prema njegovim riječima turizam je jedan od ključnih pravaca bihaćkog razvoja, ali da to ne isključuje razvoj drugih grana privrede.
Priznaje da mu je malo jedan mandat da napravi sve što planira, čime ne isključuje mogućnost da će se ponovo kandidovati za načelnika općine.
NN: Izjavili ste kako će biti privilegija živjeti u Bihaću. Koliko ste zadovoljni ostvarenim na putu ka tom cilj?
LIPOVAČA: Da bismo dostigli tu privilegiju, funkciju načelnika ne doživljavam kao privilegiju. To je izazovan menadžerski posao u kojem mi je ideja vodilja veliki povjesničar umjetnosti i slikar Ljubo Babić. On je u svojim zapisima o umjetnosti i arhitekturi iz perioda Austrougarske monarhije naveo Bihać kao afirmativan primjer. Želim da sa sugrađanima, u ovim novim uslovima, Bihać vratimo na taj evropski nivo. Svjestan sam da se izgubljeno ne može vratiti. Ali, ni budućnost se ne može graditi živeći u prošlosti. Ne smijemo žaliti za onim što je prošlo, nego misliti na ono što dolazi i tu dati svoj maksimalni doprinos. Bihać gotovo sedam i po stoljeća baštini epitet urbanog naselja. Nemamo pravo na pasivnost koja bi nastavila urušavanje onoga što su generacije prije nas stvarale.
NN: Da biste zaustavili pomenuto urušavanje, šta ste preduzeli?
LIPOVAČA: Moji prioriteti bili su usklađeni s mojim predizbornim programom i bili su posloženi otprilike ovako: na prvom mjestu reforma i reorganizacija općinskog organa uprave s ciljem stvaranja efikasne i transparentne uprave, na usluzi građanima i podređenu razvoju Bihaća. Građani su efekt te reforme osjetili kad je profunkcionirala moderna šalter-sala, u kojoj se svi zahtjevi rješavaju brzo i efikasno, na jednom mjestu. Kompletna organizacija rada temelji se na viziji sadržanoj u nazivu - Centar za usluge građanima. Uskoro će ovaj centar u svom sastavu dobiti i centar za dozvole. Taj novi servis uspostavljamo radi efikasnijeg, odgovornijeg i stručnijeg pružanja usluga građanima i pravnim subjektima u oblastima prostornog uređenja, urbanizma i komunalne infrastrukture. Šta sam obećao dalje? U najkraćem - obećao sam Bihać u kojem se gradi. Tog se obećanja i držim. Potpuna rekonstrukcija saobraćajnica, trotoari gdje ih dosad nije bilo, sistematski se rješava vodovodni i kanalizacioni sistem, elektrifikacija i ulična rasvjeta takođe, školski objekti, sportski... Grade se mostovi, a to me posebno raduje. Most Kralje - Vrkašić smo izgradili, gradićemo pješački most, rekonstruisati gradski.
U pripremi je uređenje Gradske otoke, a započeli smo rekonstrukciju najužeg centra grada. Trudim se rasporediti investicije po svim dijelovima grada podjednako. I u centru i na selu. Ponekad se osjećam kao roditelj koji ima mnogo djece, pa pokušavate svima pružiti ravnopravno, da se niko ne osjeća uskraćenim. Ono što se okom možda ne vidi, a čemu sam posvetio dosta vremena je stvaranje imidža Bihaću kao sredine privlačne za investiranje. Svu svoju energiju usmjeravam na to da ovaj grad prikažem u novom svjetlu, jer Bihać pretendira da bude centar regije i sa svojim geostrateškim i prirodnim resursima ima sve predispozicije da se razvije u jedan od najznačajnijih centara u BiH. Stvaranjem pozitivnog imidža, privlačenjem investitora osigurava se i otvaranje radnih mjesta. Ukratko - sve što sam obećao, ispunit ću do kraja mandata. I više od toga. Priznajem, ne znam stati. Ne znam biti zadovoljan urađenim. Uvijek, baš uvijek, može bolje i više.
NN: Najznačajniji strani investitor je njemačka mliječna industrija `Meggle`. Iskustva su pozitivna, pa zašto nema više stranog kapitala u bihaćkoj općini? Da li su prepreka planovi razvoja turizma?
LIPOVAČA: Turizam svakako jeste jedan od ključnih pravaca našeg razvoja, ali to ne isključuje razvoj drugih grana privrede. Uzmimo samo jedan najaktualniji primjer, koji najrječitije daje odgovor zašto je nedovoljno stranih ulaganja ne samo u Bihaću, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Isprepleli su se planovi za eksploataciju gipsa i projekat zaštićenog područja rijeke Une. Ugledna francuska kompanija `Lafarž` želi da investira više od 30 miliona eura u eksploataciju gipsa u Kulen Vakufu i tvornicu gipsanih ploča u industrijskoj zoni u Bihaću.
NN: Baš zbog francuske kompanije `Lafarž`, u javnim nastupima niste štedjeli Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo. Koji su Vaši argumenti?
LIPOVAČA: To je projekt privrednog razvoja koji ne isključuje turistički razvoj okoline. Što je najvažnije, riječ je o investiciji koja prevazilazi interes općine. Donijela bi dvije stvari za državu BiH, općinu i kanton. Donijela bi saznanje koliko ima tog gipsa. Mi nismo toliko ekonomski moćni da finansiramo istraživanja. Ovako bismo dobili studiju besplatno. Sa druge strane, dobivamo mogućnost organizovanja koncesijskog nadmetanja za eksploataciju. Bihać bi dobio investiciju, nova radna mjesta, kanton, pa i država profitiraju ovim poslovnim potezom. Razvoj svake općine pojedinačno pozitivnom se energijom odražava na zajednicu u cjelini. To uporno pokušavam dokazati. Gradonačelnik sam Bihaća. Radim svoj posao. To je briga za Bihać i Bišćane u svakom pogledu. Ali, svaki moj potez promišljen je da se pozitivno odrazi na regiju, na cijelu zajednicu. Razvijen Bihać, grad s brendom sredine otvorene za ulaganja, nije na štetu drugih sredina, već u korist svih nas. U federalnom Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša dosad su išli argumentom da se radi o lokaciji u budućem nacionalnom parku `Una`, te stoga ne mogu dati odobrenje za istražne radove. Iskorištavanje nalazišta gipsa ne bi uticalo na okolinu, ne bi imalo loših posljedica na buduće zaštićeno područje, jer se prema dosadašnjim saznanjima zalihe gipsa nalaze van područja budućeg nacionalnog parka.
NN: Poslije gotovo trogodišnjeg mandata načelnika općine, koji su po Vašem mišljenju gorući problemi Bihaća?
LIPOVAČA: Osnovni problem Bihaća bio je loš imidž, koji je odvraćao svakog ozbiljnijeg investitora. Uz to u Bihaću se nije ni radilo. Mnogo se kukalo kako smo zapostavljeni i u tome ima istine. Ali, niko nam neće pomoći ako ne pomognemo sami sebi. Zato, ne kukam. Radim, tražim, insistiram, ponekad i galamim, priznajem. Ali, šta bismo imali da sjedimo i dalje kukamo? Bihać nije imao strateške planove razvoja. Samim tim ni zacrtane ciljeve. A, bez cilja kojem ćete težiti nema ni rezultata. Strateški planovi se pripremaju. Uporedo s tim nastojim osigurati sredstva za planirani razvoj. Bihać nema riješen problem kanalizacije. To je posebno strašno za grad koji želi razvijati turizam. Ja sam, već sad, za grad Bihać dobio od njemačke banke KFW izuzetno povoljan kredit za realizaciju projekta rehabilitacije urbanog sistema vodosnabdijevanja, a uz to dobićemo i grant od čak 17,5 miliona eura za rješavanje odvoda otpadnih voda i kanalizacije. To je najveći iznos koji KFW donira jednom gradu. Već su obavljene konsultacije između vlada BiH i Njemačke i 17,5 miliona eura je rezervisano za projekat kanalizacije u Bihaću. Isprva je taj iznos bio manji, ali nakon uspostavljene saradnje s gradskom vlašću eksperti KFW su se potrudili da povise donacije i olakšaju uslove kreditiranja projekata vodosnabdijevanja. Bihać će dobiti kredit od dva miliona eura, sa 0,75 posto kamatnom stopom, grejs periodom od deset godina i rokom otplate od 30 godina. Hoću li to realizirati ja, ili moj nasljednik na ovoj poziciji, nije važno. Važno je da je novac osiguran, da će projekat biti realiziran.
NN: Hoćete li se dogodine ponovo kandidovati na načelnika općine Bihać?
LIPOVAČA: Jedino mogu priznati da mi je jedan mandat malo da napravim sve što planiram i mogu realizovati.
NN: Otvaranje Galerije `Enver Krupić` dobronamjernici su ocijenili kao potez kojim je Bihać spasio obraz. Realizuju li se i druge kulturne aktivnosti?
LIPOVAČA: U preuređenom prostoru u Kulturnom centru otvorili smo galeriju najvećeg `portretiste` naše neponovljive Une. Realizovana je ideja začeta sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada su likovni umjetnik Enver Krupić, Milan Keča, predsjednik Skupštine opštine, i Izet Sabljić, predsjednik Izvršnog odbora SO Bihać, dogovorili izgradnju galerije. Više od tri decenije kasnije, uoči svečanog otvorenja Izet Sabljić je rekao kao je `Bihać spasio obraz u posljednjem trenutku`. Moram reći da je bilo puno subjektivnih slabosti, a objektivnu donio je posljednji rat u Bosni i Hercegovini. Ponosan sam što sam bio na čelu grada u trenutku kada je ispunjen veliki dug prema ovom velikom umjetniku. Kad je već riječ o kulturi i obrazovanju, vrijedno je istaći da smo pored nastavka radova na sanaciji zgrade Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a, u saradnji sa zavodima za zaštitu spomenika kulture USK i Federacije BiH sanirali i zaštili zvonik crkve sv. Ante Padovanskog, a slijede takvi radovi na grobnici velikaških familija s njihovim originalnim grbovima i grbom grada Bihaća. Završićemo rekonstrukciju Gimnazije i njene sportske dvorane, a od nekadašnjeg školskog u narednom periodu dobićemo zatvoreni bazen.
Kino vratio gradu
Iz predizbornih vremena već je u anegdotu prerasla izjava Hamdije Lipovače `istjeraću gaće iz kina`. Do 2004. godine u prostoru kina u Bihaću privatni poduzetnici su prodavali konfekciju i robu karakterističnu buvljim pijacama. Danas `gaća` nema u kinu, a oronula kino-sala pretvorena je u multipleks kino koje odgovara svakom evropskom gradu.