Država entitetima ne bi trebala stvarati probleme kod gradnje hidroelektrane na rijeci Ugar, koju će zajednički graditi FBiH i RS, smatra ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH Vahid Hećo.
Najavljuje da bi Vlada FBiH u narednih sedam godina trebala izdvojiti 320 miliona KM za saniranje osam rudnika u kojima radi oko 8.000 rudara, a gradnjom novih elektroenergetskih objekata biće obezbijeđena struja za potrebe BiH, ali i regiona.
"Izradili smo zakon o finansijskoj konsolidaciji rudnika i on je na mišljenjima u Uredu za zakonodavstvo i ministarstvima pravde i finansija. Vlada bi preuzela obaveze za saniranje dugova prema fondovima i to zaključno sa 2008. godinom u kojoj bi bilo završeno pripajanje rudnika, a za Kreku bismo te obaveze preuzeli i za 2009. godinu, jer oni godišnje plaćaju oko 24 miliona KM. Tako bismo rasteretili rudnike i uvezali ih u jedinstven sektor u kojem bismo ih 'u hodu' podešavali", kaže Hećo.
NN: Odakle novac?
HEĆO: Iz budžeta. U budžetu FBiH od 1,7 milijardi KM mora se naći 46 miliona KM, jer bi se dug reprogramirao na sedam godina. Treba nam još izmjena Zakona o javnim preduzećima, koji će omogućiti formiranje složenih preduzeća, jer ćemo i "Elektroprivredu BiH" dijeliti na osam kompanija, a u sistem uvezati rudnike i nove kompanije sa strateškim preduzećima.
NN: Institucije međunarodne zajednice upozoravaju da bi BiH već 2012. godine mogla imati ozbiljan manjak struje?
HEĆO: U 2012. godini počinje gašenje nekoliko blokova, nekim blokovima rekonstrukcijom produžavamo radni vijek, a do 2028. biće pogašeni svi blokovi u TE Kakanj i Tuzla i ta 2012. je presudna. Mi već sada nemamo struje za "Aluminij" i za "Mittal Still", gdje ne možemo podržati elektrolučnu peć kaju oni imaju, a potrebe rastu.
NN: I kada bi mogla početi gradnja novih osam elektroenergetskih objekata u FBiH čija se vrijednost procjenjuje na 3,5 milijardi eura?
HEĆO: Čekamo saglasnost parlamenta FBiH.
NN: Šta strateški partneri koje ste preporučili parlamentu FBiH daju, a šta dobivaju?
HEĆO: Partneri daju tehnologiju, novac i grade, a mi dajemo lokaciju, prirodno bogatstvo, sve potrebne dozvole za gradnju i papire u vezi s imovinskim odnosima.
NN: Kako će biti obračunata i vraćena investicija?
HEĆO: U struji po tržišnoj cijeni, a nastojaćemo da se cijena struje usklađuje svake godine za dogovoreni period vraćanja, jer cijena može rasti, ali može i padati.
NN: Novi elektroenergetski objekti nisu ucrtani u prostorne planove?
HEĆO: Ministarstvo prostornog uređenja će učiniti sve da nam omogući gradnju, jer i sada mnogo toga nije planirano, a gradi se. Mora se naći način da se ovi objekti grade.
NN: I kada bi mogla početi gradnja?
HEĆO: Ako parlament završi posao do kraja februara, predstoji konkurs za odabir konsultantske kuće koja bi nas zaštitila od štetnih ugovora. Potom idemo u sklapanje ugovora, a za pola godine možemo dobiti i studiju opravdanosti i ekološku studiju za ove objekte.
NN: A, šta ako one pokažu da nema razloga za gradnju?
HEĆO: Ništa! Te troškove snosi investitor, ali nemoguće je da za sve objekte bude neopravdana gradnja.
NN: Za strateške partnere su izabrani APET, EBV i "Kaztrans Gas". Jeste li provjerili kapital koji stoji iza ovih kompanija?
HEĆO: Kapital je čist, samo je unutar APET-a došlo do promjena, proizvođači opreme su istupili jer hoće da učestvuju na tenderu, pa su ostali tipični investitori. To je dobro, jer ćemo moći ispoštovati svu regulativu kod tendera za izradu studija i za opremu. U isto vrijeme vodimo računa da "Hidrogradnja" i "Energoinvest" budu barem podizvođači.
NN: Šta je sa gradnjom hidroelektrane na rijeci Ugar - sa državnog nivoa spočitavaju da preuzimate ingerencije države?
HEĆO: Čeka se samo dogovor dvaju premijera i to će biti ubrzo, u okviru Skupštine dioničara "Elektroprenosa". Što se tiče države, nama neće trebati koncesija za tu gradnju, jer je Zakon o koncesijama napravljen da bi se privatni kapital uveo u javni sektor i nema potrebe davati koncesiju državnoj kompaniji, to bi bilo kao da iz jednog džepa prebacujete u drugi.
NN: A, što ako država kaže da im je veći interes dati koncesiju privatniku koji će to i platiti?
HEĆO: Mislim da je preči državni sektor, a mi možemo donijeti odluku da je to od interesa za entitete, energetika je u našim ingerencijama.
NN: Najavili ste izmjene Zakona o električnoj energiji?
HEĆO: Uvidjeli smo da Federalna regulatorna komisija za električnu energiju (FERK) ne može i voditi politiku i računati tarife. Vlada se mora umiješati na način da kaže da hoće blok tarife ili nešto slično. Mi i sada to radimo, jer oni traže podršku kada je teško, a to je na rubu zakonitosti. Izmjena je mnogo, ali je suština u pitanjima koliko tarifa ili kako stimulisati elektroprivrede, no niko neće moći uticati na cijenu električne energije.
NN: Kakve su mogućnosti da se u BiH više koristi gas i koliko je on za nas prihvatljiv, jer mu cijena stalno raste?
HEĆO: Ima značajnih potrošača koji bi tečna goriva mogli zamijeniti gasom, a važno je i izbalansirati potrošnju tokom godine, jer za transport uvijek plaćamo istu cijenu. Mogli bismo ga skladištiti u napuštenim rudnicima soli, jer to nije opasno, a u strateškom planu predviđamo kombinovani blok u TE Kakanj, čime bismo obezbijedili neugodne potrošače kao što je "Mittal Still". Gasovod je 300 metara od elektrane, a ATEL nam je ponudio da otkupi sve viškove iz tog bloka i da plati unaprijed, pa nam ne bi trebao kredit.
Mijatović radi na svoju ruku
NN: "Elektroprenos BiH" je nedavno raspisao tender za kupovinu opreme za poslove koje inače obavlja Nezavisni operator sistema (NOS), a Vi ste ranije ukazivali da oni pokušavaju oduzeti dio NOS-ovih ingerencija?
HEĆO: Ovo što radi generalni direktor "Elektroprenosa BiH" Dušan Mijatović je nezakonito, on to radi na svoju ruku i mislim da nekog pokušava dovesti pred svršen čin. Po Statutu "Elektroprenosa" odluke se donose koncenzusom i direktor ne može donositi ovakve odluke, on se mora vratiti u zakonske okvire.
NN: Hoćete li od premijera kao "pola" Skupštine tog preduzeća tražiti da pokrene pitanje odgovornosti?
HEĆO: Mi smo tamo vlasnici 60 posto, ali imamo 50 posto glasova kod odlučivanja i očekujem što prije sjednicu Skupštine dioničara "Elektroprenosa", mnogo toga se tamo dešava, ali očekujem da nam pomogne i USAID.
Odgađanje kazne za Softića iz ljudskih razloga
NN: Da li je Vaš savjetnik Safet Softić završio poslove zbog kojih ste Vi zatražili odgodu izvršenja zatvorske kazne od godinu dana na koju je osuđen zbog zloupotrebe položaja?
HEĆO: On polako predaje te poslove, to su aktivnosti koje moramo nastaviti i vjerujem da će do kraja odgode to završiti.
NN: Parlamentarci su Vas upozorili da državnom službeniku za kaznu od šest mjeseci automatski prestaje radni odnos. Zašto ste potpisali zahtjev za odgodu kazne?
HEĆO: Mogućnost prolongiranja izdržavanja kazne postoji i zbog apelacije Ustavnom sudu, a ona je i zakonita i ja sam to uradio iz ljudskih razloga. Njega sam naslijedio od ministra Izeta Žigića, zadovoljan sam kako obavlja svoje dužnosti, a on nije mogao odlučivati o nekim velikim stvarima, jer je radio u komisijama.